Američki Senat ubjedljivo je glasao za ratifikaciju prijema Sjeverne Makedonije u NATO. Za ratifikaciju Protokola o pristupanju glasao je 91 senator, a protiv su bili jedino republikanski senatori Rand Paul i Mike Lee. Sjeverna Makedonija je s članicama NATO-a u februaru potpisala protokol o pristupanju koji otvara vrata njenom članstvu u toj alijansi. (Fena)

Oko 16.000 boraca pokrenulo je proceduru kod prvostepenih organa, općinskih službi za boračko-invalidsku zaštitu, za ostvarivanje prava na egzistencijalnu naknadu.

Njemačka kompanija Lilium izvela prve testove električnog letećeg taxija koji bi trebao biti prekretnica u transportu ljudi u metropolama. Uprava kompanije iz Minhena saopćila je da je leteći taxi ostvario uspješan prvi let i dosegao brzinu iznad 100 kilometara na sat  i da je to  bila prva etapa testiranja, te da kompanija nastavlja razvijati leteće taxi vozilo koje će imati kapacitet za prevoz pet putnika. Iz kompanije tvrde da će leteći taxi u velikim gradovima biti u upotrebi 2025. godine i da će biti riješiti problem saobraćajnih gužvi. Lilium u fabrici u Minhenu zapošljava 350 radnika, a u narednom periodu je najavljeno otvaranje nove fabrike sa novih 500 radnih mjesta. Na krilima letećeg taxija ugrađeno je 36 električnih motora. Vozilo se sa tla diže i na tli spušta vertikalnom putanjom i nije mu potrebna pista. U finalnoj verziji, taksi će letjeti brzinom do 300 kilometara na sat, a planirani doseg leta je 300 kilometara. (AA)

U sarajevskoj općini Novi Grad u ponedjeljak je upriličen prijem i uručenje rješenja za dodjelu pomoći od po 500 KM za 35 porodica koje su u ovoj godini dobile blizance, treće, četvrto i više djece.

Vlasti u Bangladešu namjeravaju 100.000 arakanskih muslimana koji su u tu zemlju izbjegli iz Mijanmara, premjestiti na otok u Bengalskom zaljevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je da nije prihvatljiva ideja da njegovoj zemlji umjesto članstva u Europskoj uniji bude ponuđeno strateško partnerstvo. "Nećemo prihvatiti drugu debatu, kao na primjer za strateško partnerstvo, a ne za članstvo. Za našu zemlju ne postoji druga alternativa osim punopravnog članstva u EU", rekao je Zaev u intervjuu Televiziji Alsat M. Zaev je tako odgovorio na pitanje kako komentira razmišljanja predsjednika Francuske Emmanuela Macrona da bi se nekim zemljama kandidatima za članstvo u EU moglo ponuditi strateško partnerstvo. "Zašto nije prihvatljiva ideja predsjednika Macrona? Mi ćemo proći sigurno sedam do osam godina u pregovorima po poglavljima. To znači da ćemo postati punopravna članica EU nakon što se reformiramo i iznutra, a tome će pomoći pristupni proces i zatvaranje poglavlja", rekao je premijer Sjeverne Makedonije. Zaev je izrazio uvjerenje da će Macron to prihvatiti i da će poslati ohrabrujući signal da proces eurointegracija njegova zemlja treba započeti kako je dogovarano, prenose mediji.

Četvrto izdanje regionalnog foruma inovacija, tehnologije i poduzetništva Sarajevo Unlimited, koji počinje danas i traje do 24. oktobra, fokus stavlja na razvoj pametnih gradova, odnosno "Smart Cities". Pored glavne teme – pametnih gradova, ove godine posebnu pažnju će, kako je kazala menadžerica foruma Lejla Mujkanović Krka, posvetiti i temama Internet of Things (IoT), digitalizacija turističke ponude, e-government, cybersecurity, razvoj poduzetništva, Fintech, ali i zaštiti podataka i njihovoj sigurnosti u skladu sa standardima u svijetu. "Posebno bih izdvojila učešće svjetski renomiranih govornika, a to su predstavnik Amazona Peder Ulander, Keith Rajecki iz kompanije Oracle, Markus Wissmann - Cisco, Mirko Vavrenjuk- PWC Estonija, te brojni drugi govornici iz BiH, ali i regije", kazala je Mujkanović Krka na konferenciji za novinare. Najavila je i takmičarski dio, te startup battle powered by BH Telecom, na koji se prijavilo 55 mladih startupa, od kojih je selekciju prošlo njih 25 iz BiH i nekoliko evropskih zemalja. Oni će se takmičiti naredna tri dana, a najboljem startupu će biti uručena vrijedna novčana nagrada za podršku razvoju njegove ideje na samom kraju Foruma. "Izdvojila bih i inspirativne priče mladih ljudi do 30 godina u sklopu Unlimited30 powered by Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit, a svi učesnici će imati priliku da čuju deset takvih priča", dodala je Mujkanović Krka. Grad Sarajevo je prihvatio i daje veliku podršku ovom projektu, kazao je zamjenik gradonačelnika Sarajeva Milan Trivić, dodajući da je najvrijednije to što Forum ovih dana okuplja veliki broj mladih, inovativnih ljudi koji razmišljaju o budućnosti.     "Slikovito rečeno, imam osjećaj da smo mi društvo koje se nalazi u nekoj „sobi za čekanje“. Stalno nešto čekamo, da odemo u EU, NATO, da se formira vlada... Ali ono što je najgore, ja mislim da mi čekamo i da uđemo u 21. vijek. Značaj ovog foruma je i u tome što mladi, koje je okupio, pokušavaju da otvore ta vrata u 21. vijek", kazao je Trivić. Kompanija BH Telecom je platinum partner 4. Sarajevo Unlimited foruma, najvećeg regionalnog foruma u oblasti inovacija i novih tehnologija. "Kao dokazanom lideru u implementaciji novih tehnoloških rješenja drago nam je da možemo biti podrška u organizaciji jednog ovako respektabilnog događaja koji okuplja veliki broj poduzetnika, tehnoloških lidera, inovatora, vizionara i sasvim sigurno značajno doprinosi u promociji novih tehnologija i razvijanju svijesti o njihovoj primjeni", kazao je Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma, dodajući da je u tom smislu potpuno prirodna sinergija BH Telecoma i Sarajevo Unlimiteda. Sarajevo Unlimteda kao generatora inovacija, razvoja startup scene i BH Telecoma, kako je dodao, kao jednog od ključnih partnera u procesu digitalne trasformacije.      Kako su najavili organizatori, tokom tri dana trajanja Foruma, očekuje se više od 20 događaja, radionica, panela, izlaganja, diskusija, B2B sastanaka, Unlimited Expo, startup takmičenje... Generalni sponzori su kompanije CISCO System, UniCredit Bank, Mastercard, Prointer ITSS i Comtrade distribution.

Reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića danas je posjetio prof. dr. Almir Fatić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i predsjednik Organizacionog odbora Međunarodnog simpozija "Naučna misao imama El-Maturidija“. 

Količina teških metala koji prelaze dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda pronađene su u rijeci Neretvi na području Konjica, rezultati su koje je na zahtjev Udruženja "Zeleni Neretva" ispitao Institut za kvalitetu, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac. Institut je uradio fizičko-hemijsko ispitivanje sedimenta (nanosa) korita rijeke Neretve na tri lokacija u Konjicu, a u uzorcima uzeti na lokaciji 1 i 2, ustanovljeno je odstupanje željeza i kroma u odnosu na granične vrijednosti, navodi se u izvještaju.  Na trećoj lokaciji, uz teške metale, dokazano je i odstupanje hemijske potrošnje kisika i nitratnog azora. ''U uzroku uzetom na lokaciji 3, utvrđeno je odstupanje hemijske potrošnje kisika i nitratnog azora u odnosu na dozvoljena granične vrijednosti. Koncentracije ispitivanih teških metala (Fe, Zn, Ni,Cr) u uzorku uzetom na lokaciji 3, također su premašile dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u površinske vode'', navodi se. Ispitivanje su uradili potaknuti, kako tvrde aktivisti, čestim ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih zona. Aktivisti su bili primorani uraditi ispitivanje pješčanih nanosa u rijeci, budući da nisu u mogućnosti uzeti uzorak vode prilikom direktnog ispuštanja tvari iz industrijskih postrojenja koji se nalazi na obali Neretve "Razlog ispitivanja sedmenta korita (pješčani nanosi) jeste nemogućnost blagovremenih uzimanja uzoraka vode prilikom incidentnih ispuštanja eventualno opasnih materija iz industrije, jer tom činu mora prisustvovati ovlašteno lice (federalni inspektor). Tome doprinosi činjenica da je Neretva rijeka brzog toka te se uzorkovanje mora obaviti, bukvalno, u nekoliko minuta", tvrde oni. Rezultati analize, navode iz Udruženja, poslani su na adrese nadležnih institucija na dalje obavezno zakonsko postupanje, odnosno rješavanje problema industrijskog onečišćenja. Aktivisti pozivaju i ostale građane i institucije da se uključe u rješavanje tog ekološkog problema. "Ovom prilikom pozivamo sve građane i institucije da se uključe u ovaj slučaj jer samo zajedničkim snagama možemo rješavati ovakve i slične probleme. Želimo samo još da napomenemo da svaki građanin ima i pravo i obavezu da prijavi ovakve i slične slučajeve nadležnim službama", naveli su iz Udruženja "Zeleni Neretva" na društvenim mrežama. U Neretvi u Mostaru zabilježeno je zamućivanje vode koje su ribari prijavili nadležnima te se čeka službeni nalaz policije i inspekcije koji bi trebali pokazati izvor ovog onečišćenja, a ova rijeka se uoči sezone kupanja redovno proglašava opasnom za kupanje ali se većina oglušuje na to. (Radiosarajevo)

Ministrica obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo Zineta Bogunić danas je zastupnicima Skupštine KS na tematskoj sjednici podnijela Izvještaj o obrazovanju u kojem je ukazala na nedostatke, slabosti, ali i mogućnosti te oblasti.

Situacija s migrantima u BiH je alarmantna i s dolaskom zime, moguće je da ćemo se suočiti sa ozbiljnom humanitarnom krizom. Uz to trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, kaže u intervjuu za Fenu Jelena Sesar istraživač za Balkan i EU u Amnesty Internationalu sa sjedištem u Londonu. "Ono što posebno zabrinjava je i planirano zatvaranje Mirala u Velikoj Kladuši te sudbina ljudi koji su tu trenutno smješteni, ali i ostalih koji spavaju na raznim lokacijama, čak i pod otvorenim nebom, u Bihaću i Velikoj Kladuši. Posljednjih dana imamo sve više informacija o prisilnim premještanjem ljudi u improvizirani kamp Vučjak, koji je potpuno neuvjetan za smještaj ljudi", kaže Sesar. Prema zvaničnim podacima u BiH trenutno nalazi nešto više od 6.000 migranata, većina u Unsko-sanskom kantonu, ali je stvarna brojka vjerovatno znatno veća. "Kapaciteti centara kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ili državna ministarstva su oko 4.000, što ostavlja nekoliko hiljada ljudi bez krova nad glavom i  elementarne podrške koju je BiH obavezna da pruži izbjeglicama i migrantima koji se tu nalaze. Kako smo već ranije upozorili, uvjeti u postojećim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši su u potpunosti neadekvatni, ali oni  pružaju sklonište i minimalne uvjete za smještaj", navodi Sesar. Zabrinutost Amnesty International ističe i zbog  prisilnog premještanja ljudi u improvizirani kamp Vučjak koji se nalazi na napuštenoj  deponiji i postoji visok rizik od isparavanja metana koji je otrovan po zdravlje ljudi. "Više stotina ljudi koji su tu trenutno smješteni nemaju ni osnovne uvjete za život - spavaju pod šatorima, kamp nema tekuće vode, struje ili toaleta, a obroci  koji se dijele samo dva puta dnevno, su izuzetno skromni. Stanje u Vučjaku je potpuni neprihvatljivo i ispod osnovnog dostojanstva. Evropska komisija i UN su već upozorili na uvjete u kampu i tražili od vlasti da ga zatvore, a ljude koji su tu smješteni premjeste u uslovniji prostor bez odlaganja, što mi svakako podržavamo", kaže Sesar. Amnesty International ocjenjuje kako vlasti u BiH,  posebno Ministarstvo sigurnosti, kao i obje entitetske vlade, moraju preuzeti odgovornost za smještaj izbjeglica i pronaći adekvatan prostor i to u oba entiteta. "Situacija gdje Unsko-sanski kanton nosi sav pritisak je neodrživa - treba da postoji više solidarnosti unutar cijele države. Ovo je pitanje od kojeg nije moguće pobjeći, a da se ne pribjegne mjerama koje će neminovno ugroziti prava ljudi koji su tu jer bježe od konflikta ili siromaštva",  pojašnjava sagovornica. Kaže kako nedostatak sredstava ne može biti izgovor. "Evropska komisija je do sada uložila 34 miliona eura u zbrinjavanje izbjeglica, ali ono što evidentno izostaje je podrška i saradnja između vlasti na svim nivoima, uključujući na državnom i entitetskom nivou, da tretiraju ovo pitanje kao prioritetno. U protivnom, hiljade života će biti ozbiljno ugroženo u narednim mjesecima", upozorava Sesar. Amnesty International smatra da su, za razliku od BiH, zemlje u okruženju  znatno bolje upravljale migrantskom krizom. "Bosna i Hercegovina svakako nije usamljena u ovom problemu. Zemlje na granici Evropske unije, a posebno Grčka, Italija, pa čak i Bugarska, su se suočile s velikim brojem izbjeglica na svom teritoriju. Srbija i Makedonija su bile u sličnoj poziciji kao i BiH prije dvije godine. Za razliku od BiH, ove dvije države su znatno bolje upravljale situacijom. Kao i BiH, Srbija je dobila značajna sredstva i podršku od Evropske unije, ali za razliku od BiH - vlasti u Srbiji su potpuno preuzele odgovornosti za smještaj i podršku izbjeglicama. To kod nas nije slučaj. Ovo što se dešava u BiH je stanje potpune nezainteresiranosti i gotovo sistemskog nemara koji može dovesti do još većeg problema", kaže Sesar i naglašava kako BiH ima obavezu da osigura smještaj i podršku ljudima koji se nađu na njenom teritoriju, te da pri tome poštuje i njihova osnovna prava. Po njenoj ocjeni kriza u BiH u velikoj mjeri  je rezultat prisilnih odvraćanja i kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske. "Amnesty International već dugo upozorava da ono što se dešava na granicama Hrvatske sa BiH i Srbijom predstavlja kršenje međunarodnog prava, ali i važećih evropskih zakona. Hrvatska nije jedina evropska država koja koristi sva sredstva da spriječi ulaske na svoj teritorij. Slično nasilje se već godinama dešava na granicama Mađarske, ali i Bugarske. Iako Evropska komisija redovno upozorava ove države, EU snosi veliku odgovornost za trenutnu situaciju na svojim granicama. Tzv. migrantska kriza ja direktna posljedica politike koja već godinama podržava mjere koje imaju za cilj da spriječe nove ulaske u Evropsku uniju", navodi Sesar. U tom kontekstu, kaže sagovornica  kako dugoročno, jedini način da se zaustave nezakonite prakse na granicama, kao i kršenje osnovnih ljudskih prava, te bolje kontrolišu putevi migracija, je da se postigne sporazum na nivou Evropske unije kojim se osiguravaju sigurni i legalni načini za sticanje statusa, kako izbjegličkog, tako i migrantskog, za ljude koji bježe od rata ili siromaštva. "Trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU nije samo dovela do povećanja krijumčarenja i otvaranja još opasnijih i rizičnijih ruta, već je stvorila situacije kakve sad imamo u BiH ili Libiji, državama izvan same granice Schnegena; državama koje su pokazale da nisu voljne ili u stanju da osiguraju elementarne uslove za smještaj ljudi, te da im pruže zaštitu i podršku – a na što su se obavezale. Takva politika bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, ali ona također predstavlja prijetnju za budućnost EU i dovodi u pitanje iskrenu posvećenost Evropske unije vrijednostima i principima na kojima je osnovana", rekla je na kraju razgovora za Fenu Jelena Sesar.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk kaže da će čelnici Evropske unije "donijeti odluku u narednim danima" hoće li odobriti Britaniji još jedno produženje roka za napuštanje bloka, ali on kaže da njihova odluka ovisi o razvoju događaja u Londonu. Tusk je u utorak rekao da će odluka o produženju Brexita za tri mjeseca nakon 31. oktobra "u velikoj mjeri ovisiti o tome šta britanski parlament odluči ili ne odluči da uradi". Britanija se suočava s još jednom sedmicom političkog zastoja nakon što su britanski zastupnici u ponedjeljak odbili premijeru Borisu Johnsonu šansu da održi glasanje o prijedlogu zakona za sporazum o Brexitu, dogovorenom u Briselu prošle sedmice. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je žaljenje zbog rada potrošenog na Brexit, a ne na politici EU, nazivajući ga "gubitkom vremena i gubitkom energije". (Fena)

U sklopu napora koje Bosna i Hercegovina čini, a u kontekstu preuzetih obaveza na planu jačanja kolektivne sigurnosti, danas je u Sarajevu počela dvodnevna simulacijska vježba za evaluaciju Strategije BiH za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje.

U Norveškoj se radi na pokretanju banke koja bi djelovala na principa islamskog bankarstva, a po uzoru na iskustva iz Bosne i Hercegovine.

Globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obraćajući se na TRT World Forumu, koji se održava u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA).

Na tematskoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo danas će biti razmatrana Informacija o stanju u oblasti obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo.