Sarajevo Islamic Finance and Economics (SIFEC 2019) je najveća konferencija o islamskim finansijama i ekonomiji u jugoistočnoj Evropi a ove godine će biti održana 25. oktobra 2019. u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

U prostorijama Medrese "Mehmed Fatih" u Podgorici jučer je održan sastanak delegacija Muftijstva mostarskog i Islamske zajednice (IZ) u Crnoj Gori, na kojem se razgovaralo o saradnji, posebno u oblasti obrazovanja i širenju islamskog poziva. Delegaciju Muftijstva, koju je predvodio muftija mr. Salem ef. Dedović, člinili su rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Ilham ef. Puce, direktor Karađoz-begove medrese hfz. Aid ef. Tulek i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Trebinje hafiz Sadik ef. Fazlagić, glavni imam MIZ Gacko i Bileća Sadet ef. Bilalić i glavni imam MIZ Glamoč Muhamed ef. Dragolovčanin. Musafire je dočekao reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić sa direktorom Medrese i savjetnicima. Nakon obilaska Medrese i upoznavanja, reis Rifat ef. Fejzić je predstavio način rada Medrese “Mehmed Fatih” i buduće planove Mešihata, te istakao otvorenost Islamske zajednice u Crnoj Gori za dalju i sveobuhvatniju saradnju. Muftija mostarski Salem ef. Dedović iskazao je zadovoljstvo gostoprimstvom domaćina i duboku spremnost za snažniju i sadržajniju saradnju u oblasti obrazovanja i širenja islamskog poziva. Podsjetio je da su muslimani s područja Muftijstva mostarskog i muslimani Crne Gore najbliži susjedi, te da je u ratnom vremenu značajan broj Bošnjaka istočne Hercegovine utočište nalazio kod braće u Crnoj Gori, koja im je bila stanica za treće zemlje u spašavanju života. Nakon posjete Podgorici, delegacija Mostarskog muftijstva je sa domaćinom posjetila Islamski centar Bar, kojim uspješno rukovodi Mujdin ef. Milaimi, nakon čega su u Starom Baru posjetili i poznatog vakifa i dobrotvora hadži Hajriza Brčvaka. 

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini izrazili su protest i najdublje razočarenje zbog odluke da se Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu, navodeći u protestnom pismu namijenjenom Nobelovom komitetu za književost, da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i torture, javlja Anadolu Agency (AA). Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji sa Udruženjem "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" i sedam udruženja žrtava rata sa područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koji su u periodu 1992. do 1995. počinjeni na prostoru BiH od onih koje dobitnik Nobelove nagrade podržava. “Nećemo ništa vratiti. Ničiji život ne možemo vratiti, ali možemo pisati istinu, čitati je, proučavati je da bude opomena za budućnost da se tako nešto osuđuje, a da se nikad više ne desi”, izjavila je Kada Hotić iz Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa". Istakla je da je podržavanje zločinaca prijetnja svijetu, miru i pravdi i da se ono treba osuditi. “Na greškama se uči kako bi ljudi išli ispravnim putem. Ako ćemo to zaboraviti i još se smijemo žrtvama, da li smo mi ljudi?”, poručila je Hotić. U pismu se navodi da je stav Nobelovog komiteta da navodno razdvajaju Handkeov umjetnički od političkog angažmana neutemeljen i kukavički. “Kukavički, jer niste nijednom riječju osudili to zbog čega navodno razdvajate umjetničko od političkog”, navodi se između ostalog u pismu koje će iduće sedmice biti upućeno Nobelovom komitetu. U pismu se takođe navodi da je nagrada Peteru Handkeu “nagrada i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju”. Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece, poručio je da Handkeovo podržavanje Miloševićeve ideologije, bez obzira na njegove zasluge u oblasti književnosti, dovoljan razlog da mu se ne dodijeli prestižna nagrada. “Ovom dodjelom Nobelov komitet je narušio svoj kredibilitet i umanjio značaj nagrade. Svi takvi događaji koji promovišu, na kraju krajeva i fašizam, nas žrtve duboko vrijeđa i vraća nas u prošlost”, rekao je Grabovica. Među potpisnicima protestnog pisma je i Savez logoraša u BiH. Jasmin Mešković, predsjednik Saveza izjavio je da odluka Nobelovog komiteta ne iznenađuje, ali je poručio da je njihova obaveza osuditi takvu pojavu. “Kroz ovo pismo želimo poslati jasnu poruku da se možda i ubuduće ne dese ovakve stvari, da osuđujemo ovakav postupak Nobelovog komiteta za književnost, da nije u redu i da je to na neki način ruganje i omalovažavje svih žrtava u BiH”, poručio je Mešković. Žrtve i svjedoci ratnih zločina počinjenih u BiH ovim pismom od Nobelovog komiteta za književnost zahtijevaju da javno i nedvosmisleno osude Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH i javno se pokaju zbog svoje odluke kako bi, kako su naveli, “spasili ljudsku i intelektualnu čast kao i ugled Nobelove nagrade”. “U suprotnom Majke Srebrenice, kao potpisnice ovog pisma, svjedoče da će vaša imena iduće godine, povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, biti upisana na pročelju spiska negatora genocida. Insistiraćemo da i predlagači nagrade budu na pročelju stuba srama u Srebrenici zajedno s vama”, navodi se, između ostalog, u pismu. Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida ne vjeruju da će se Odbor za dodjelu nagrada odlučiti za opoziv iste, budući da to dosad nikada nije učinjeno.  “Mi se ne nadamo da će oni učiniti ono što se želi ovim pismom, ali želimo da javnost prihvati naše stavove, stavove žrtava zločina i genocida”, rekao je Irfan Ajanović, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Ovogodišji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine. Odluku Švedske akademije osudili su brojni zvaničnici i udruženja u BiH i regionu nazvavši je lošom porukom i uvredom žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti. (Fena)

Drugog dana 22. Svjetskog prevenstva u kickboxingu, koje se održava u olimpijskoj dvorani "Juan Antonio Samaranch" u Sarajevu, danas će se boriti devet reprezentativaca Bosne i Hercegovine.

U prvoj zvaničnoj posjeti Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću je boravio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. Iako je posjeta bila dosta ranije planirana, ipak je vrijeme kada su studenti na nastavi izabrano kao najprikladnije za jednu ovakvu posjetu.

U povodu 16. godišnjice preseljenja na Ahiret predsjednika Alije Izetbegovića (19. oktobar, 2003.) donosimo njegov autorski tekst koji je naš list objavio u svojoj drugoj godini izlaženja, u 26. broju od 1. oktobra, 1971. godine na 7. strani. Tekst je izašao nepotpisan, a prema svjedočenjima članova redakcije Preporoda ovaj tekst je izazvao reakcije tadašnjeg režima, a kasnije i raspuštanje redakcije i  povlačenje sa uredničke pozicije rahmetli Husein ef. Đoze. 

Na dijelu vakufske parcele u Matuzićima, Doboj-Jug, Amer Tarabar gradi kompleks Centra za terapijsko jahanje, kako bi se mladi, ali i drugi, upoznali s ovim oblikom opuštanja koji je u svijetu itekako poznat i priznat 

 U okviru oblježavnja Dječije nedelje i mjeseca knjige, u prepunoj Kino sali  u Upravnj zgradi Javne ustanove Kulturno sportski centar Vogošća „Jasmin Isanović Žuti“, održana je  promocija  knjige „Psi s raskrsnice“ autorice Elmire Helać-Mekić. Pored autorice  o ovom vrijednom djelu govorili su  Velija Katica, Senka Avdukić, Fatima Makić,  Amina Delić- Zimić i  Fikreta Nazifović. Prigodan kulturno- zabavni program izveli su učenici vogošćanskih i drugih škola, dok je svojim  animacijama prisutne oduševio lutkar animator Sabit Agić. Svi mališani koji su prisustvovali ovoj neobičnoj promociji dobili su prigodne paketiće sa slatkišima.

U subotu 28. septembra 2019. godine Medžlis Islamske zajednice Teslić na čelu sa glavnim imamom Sifetom ef. Hadžićem organizovao je zajedničku ekskurziju polaznika mektepske nastave s Medžlisa Teslić u Sarajevo.

(M. Kovač, K. Storr, E. Bečirević i V. Azinović: „Napušteni: iskustvo nasilnog ekstremizma“, Atlantska inicijativa, Sarajevo, 2019.)

Džemal Softić (1957. – 2019.)

Muftija sarajevski prof. dr. Enesa ef. Ljevakovića primio je u oproštajnu posjetu atašea za vjerske poslove Ambasade Republike Turske gospodina Hasana Atlija.  Muftija sarajevski je zahvalio gospodinu Hasanu Atliju na saradnji tokom njegovog boravka u Bosni i Hercegovini, a posebno je istakao zalaganje gosp. Atija na izgradnji gradske džamije u Olovu, kao i saradnji na različitim projektima Muftijstva sarajevskog.  Ovom susretu prisustvovali su mr. Samed Omerdić stručni saradnik u Odjelu za vjerske poslove pri Ambasadi Republike Turske, dr. Abdulgafar Velić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje i mr. Rijad Delić, rukovodilac Službe za pravne i administrativne poslove.  (muftijstvosarajevsko.ba)

Povodom 27. godišnjice od otmice i stradanja Bošnjaka Sjeverina, Medžlis Islamske zajednice Priboj jučer je organizovao komemorativni skup "Ne zaboravimo Sjeverin", javlja Anadolu Agency (AA). U mjestu između Rudog i Priboja, kraj spomen-obilježja izgrađenog prije četiri godine, položeno je cvijeće i proučen jasin pred duše 17 žrtava ovog zločina. Još jednom je poručeno da članovi porodica žrtava umiru ne dočekavši pravdu, jer do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo jednog ubijenog, a porodicama nevinih ljudi država Srbija, čiji su bili državljani, nikada nije priznala status civilnih žrtava rata niti obezbijedila adekvatno obeštećenje. Nakija Hodović, sestra ubijenog Zafera Hadžića, izjavila je da je i njen brat bio među 17 osoba koje su otete prije skoro tri decenije.  "Pokušali smo tražiti, ali nigdje nije bilo ništa. Imao je 38 godina. Iza njega su ostali supruga i dva sina", pojasnila je Hodović. Nakon dugogodišnjeg vođenja sporova pred pravosuđem Srbije, porodice žrtava pravdu nisu dobile ni od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Predstavka koju je Fond za humanitarno pravo podnio u njihovo ime odbijena je iz formalnih razloga, jer su se otmica i ubistvo sjeverinskih Bošnjaka desili prije nego što je Srbija postala članica Vijeća Evrope i potpisala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo podsjetila je da su do sada pronađeni posmrtni ostaci samo jedne osobe.  "U februaru je stigao odgovor Evropskog suda za ljudska prava. Oni se u svom odgovoru nisu bavili suštinom naše predstavke nego su obrazložili da oni ne mogu da odluče o predstavci jer se otmica i ubistvo Sjeverinaca desilo '92. godine, prije nego je Srbija postala obavezna da primjenjuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima", pojasnila je Žanić. Kako je kazala, u prethodnim odlukama sud nije bio tog stava. Nažalost, izjavila je Žanić, sud je zauzeo novi stav i time onemogućio članovima porodica otetih da ostvare pravo na naknadu štete pred sudovima u Srbiji. U znak sjećanja na žrtve Sjeverina u Lim je, sa mosta u neposrednoj blizini mjesta gdje su oteti, bačeno cvijeće. "Mi porodice smo sve ove godine živjeli u nadi da ćemo naći pravdu i neku vrstu smiraja, ako ne pred domaćim, onda pred međunarodnim sudovima u Strazburu. Međutim, prije par mjeseci od njih smo dobili odbijenicu", rekao je danas Omer Hodžić. Kako je kazao, oni se smatraju nenadležnim za ovaj slučaj.  "Prema njima, ti ljudi nisu ni postojali, zločin se nije desio", rekao je Hodžić.  Iz autobusa koji je 22. oktobra 1992. godine saobraćao na relaciji Rudo – Priboj oteti su uglavnom radnici pribojskih preduzeća koji su tog dana krenuli na posao. Pripadnici formacije „Osvetnici“, kojom je komandovao na doživotni zatvor osuđeni ratni zločinac Milan Lukić autobus su zaustavili u bosanskom mjestu Mioče, par kilometara od Sjeverina, te su nakon legitimisanja putnike bošnjačke nacionalnosti izveli iz autobusa. Odveli su ih prema Višegradu, gdje su ih, nakon mučenja u banji „Vilina vlas“, ubili na obali Drine. Za ovaj ratni zločin Okružni sud u Beogradu 2005. godine osudio je četvoricu pripadnika jedinice. Nakon hapšenja u Argentini, Milan Lukić je pred Haškim tribunalom, zbog zločina u Višegradu, osuđen na doživotnu robiju, ali za zločin nad Bošnjacima Sjeverina nije odgovarao. Iz autobusa na liniji Rudo – Priboj zločinci su izveli Mehmeda Šeba, Zafera Hadžića, Meda Hodžića, Medredina Hodžića, Ramiza Begovića, Derviša Softića, Mithada Softića, Muja Alihodžića, Aliju Mandala, Seada Pecikozu, Mustafu Bajramovića, Hajrudina Sajtarevića, Esada Džihića, Idriza Gibovića, Ramahudina Ćatovića i Mevlidu Koldžić, dok je Sabahudin Ćatović otet ispred kuće u Sjeverinu u noći uoči ovog događaja.  

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu je poslije sastanka predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju pročitao tekst sporazuma postignutog između dviju zemalja, javlja Anadolu Agency (AA). "Bit će zadržano postojeće stanje na području operacije Izvor mira na dubini od 32 kilometra, uključujući Tel Abyad i Rasulayn", kazao je Cavusoglu. Istakao je da su obje strane jasno potvrdile odlučnost po pitanju političkog jedinstva i teritorijalnog integriteta Sirije kao i zaštiti nacionalne sigurnosti Turske. Također je naglašena odlučnost u borbi protiv svih oblika i manifestacija terorizma i sprječavanja separatističkih agendi na sirijskom teritoriju. Obje strane su potvrdile važnost sporazuma iz Adane, a Rusija je obećala da će olakšati provedbu ovog sporazuma. "Teroristi YPG-a i njihovo oružje bit će izmješteni izvan 30 kilometara u roku od 150 sati, počevši 23. oktobra od 12.00 sati", kazao je Cavusoglu. Istakao je da je na sastanku postignut historijski dogovor Turske i Rusije prema kojem se teroristi YPG-a povlače, a počinju i zajedničke patrole u Siriji. Naglasio je da je također dogovoreno da se teroristi YPG-a povuku u roku od 150 sati, nakon čega će početi zajedničke patrole Turske i Rusije na dubini od 10 kilometara, zapadno i istočno od područja operacije ”Izvor mira”. "Bit će uklonjeni svi teroristi YPG-a s oružjem iz Munbija i Tel Rifata. Obje strane će poduzeti potrebne mjere kako bi spriječili infiltraciju terorističkih elemenata. Zajedničkim naporima će biti olakšan siguran i dobrovoljni povratak izbjeglica. Uspostavit će se zajednički mehanizam praćenja i provjere koji će nadgledati i koordinirati provedbu ovog sporazuma. Strane će nastaviti s naporima da pronađu trajno političko rješenje sirijskog sukoba u okviru mehanizma iz Astane, a podržat će i aktivnosti Ustavnog odbora Sirije", kazao je Cavusoglu. Na sastanku Erdogana i Putina i delegacija, koji je trajao oko sedam sati, postignut je dogovor Turske i Rusije prema kojem se teroristi YPG-a povlače, a počinju i zajedničke patrole u Siriji. Erdogan je nakon sastanka kazao da je s ruskim liderom potpisan historijski sporazum o borbi protiv terorizma, teritorijalnom integritetu i političkom jedinstvu Sirije. Putin je istakao da Rusija razumije korake koje je Turska u Siriji poduzela u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti, dodajući da će sirijski Ustavni odbor imati prvi sastanak 29. i 30. oktobra u Ženevi. (AA)

Ansambl Tesavvuf Vakfi iz turskog grada Bursa i Ansambl tekije Mesudija sinoć su nastupilu u prepunoj koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor na koncert "S ljubavlju", javlja Anadolu Agency (AA). "Drago mi je što je grad Banjaluka doživio koncert 'S ljubavlju', s ljubavlju za ovaj grad, za ove žitelje, s ljubavlju s onima koji su nam došli. Mi žalimo što ovaj grad nije dobio da bude prijestolnica kulture, mi vjerujemo da će on biti prijestolnica kulture jer kroz sve ono što je prošao, kroz sve što se događalo on se podiže i otvara i čini mi se da on sada ima taj svoj i miris i okus, okus jednog lijepog života, miris jednog suživota i znam da će nakon ovog koncerta Banjaluka doživjeti još jednu veću renesansu jer ovo sufijska muzika koja je satkana na misli Mevlana Dželaludina Rumije koji je kazao da ljubav nije onolika koliko se o njoj govori nego je onolika koliko se zbog nje pati i koliko se zbog nje podnosi", kazao je Nusret Abdibegović, muftija banjalučki. Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke rekao je da Banjaluka podržava raznovrsne kulturne projekte, a drago im je kada imaju priliku da pozdrave nešto što nije uobičajeno, što dolazi iz inostranstva i predstavlja druge i drugačije kulturne prikaze. "Izuzetno mi je zadovoljstvo što i ovaj put podržavamo napore Muftijstva banjalučkog koje je jedan od inicijatora i organizatora ovog koncerta, s kojim nastojimo da održavamo prijateljski, bliski i svaki drugi normalan kontakt", kazao je Radojičić. Osim Muftijstva i Grada, organizatori večerašnjeg koncerta bili su i Turistička organizacija Banjaluke, te kulturni centar Banski dvor. Gosti iz Turske uručili su prigodne poklone i zahvalnice domaćinima, a muftija banjalučki uručio je poklone gostima iz Turske i gradonačelniku Banjaluke. Šejh Mustafa Özbag prije početka koncerta zahvalio se svim prisutnim jer su otvorili svoja srca i prisustvovali večerašnjem koncertu. Prije Banjaluke, Ansambl Tesavvuf Vakfi i tekije Mesudija nastupili su u Brčkom i Bijeljini, a u narednim danima planirani su koncerti u Tuzli, Konjicu i Sarajevu. Duhovna muzika i sema - ples derviša, u kojima je banjalučka publika večeras imala priliku da uživa, uvršten je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. (AA)

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju kazao da je s ruskim liderom potpisan historijski sporazum o borbi protiv terorizma, teritorijalnom integritetu i političkom jedinstvu Sirije, javlja Anadolu Agency (AA). Na sastanku je postignut dogovor Turske i Rusije prema kojem se teroristi YPG-a povlače, a počinju i zajedničke patrole u Siriji. "Turska i Rusija neće dopustiti bilo kakvu 'separatističku agendu' u Siriji", kazao je Erdogan na konferenciji za medije. "Teroristi YPG-a i njihovo oružje bit će premješteno izvan 30 kilometara u roku od 150 sati, počevši 23. oktobra od 12.00 sati", dodao je, napominjući da su zvanična Ankara i Moskva napravili "ozbiljne korake" u vezi sa Sirijom na različitim platformama. "Očekujemo da Ustavna komisija Sirije otvori vrata političkim promjenama u skladu s legitimnim očekivanjima Sirijaca. Turska očekuje da će sirijski Ustavni odbor dovesti do sveobuhvatne političke tranzicije u Siriji", kazao je Erdogan. Putin je istakao da Rusija razumije korake koje je Turska u Siriji poduzela u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti. "Odluka donesena nakon mnogo truda doprinijet će rješavanju problema Sirije na granici s Turskom", kazao je ruski predsjednik, dodajući da je najvažnije osigurati mir i stabilnost. "Turci i Sirijci će zajedno osigurati mir i stabilnost u regionu. To neće biti moguće ako ne bude međusobnog poštovanja", rekao je Putin. Naglasio je također da će sirijski Ustavni odbor imati prvi sastanak 29. i 30. oktobra u Ženevi. Njihov susret trajao je skoro sedam sati - znatno duže nego što se prvobitno očekivalo - dok su novinari čekali na pojavljivanje dvojice čelnika. Devetog oktobra regiju su napali turski vojnici i militanti u njihovom savezništvu. Operacija je imala za cilj kurdske milicije koje Ankara smatra teroristima. Ofanziva, nazvana "Opercija izvor mira", pokrenuta je samo dva dana nakon što je predsjednik Donald Trump objavio povlačenje američkih snaga sa sjeveroistoka Sirije. Prošle su sedmice SAD i Turska dogovorile petodnevno primirje u regiji, koje je isteklo sinoć u 22.00 sati po lokalnom vremenu. Pauza u operaciji ima za cilj omogućiti milicijama pod kurdskim vodstvom povlačenje iz regije kako bi se tu stvorila "sigurna zona" koju Turska namjerava uspostaviti u Siriji. (Fena/AA)