Dani bosanske duhovnosti – Karići 2018.
Muftijstvo sarajevsko zajedno s medžlisima Islamske zajednice Vareš, Olovo, Breza i Kakanj, a u saradnji s Institutom za Islamsku tradiciju Bošnjaka i Medresom Osman ef. Redžović, organizira manifestaciju Dani bosanske duhovnosti – Karići 2018.
Klanjana dženaza srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović
Dženaza Hatidži Mehmedović, predsjednici Udruženja “Majke Srebrenice”, je klanjana u srijedu 25. jula 2018. godine ispred Čaršijske džamije u Srebrenici.
Reisu-l-ulema na poziv državnog sekretara SAD-a na konferenciji o vjerskim slobodama u Washingtonu
Sarajevo, 25. juli 2018. (MINA) -  Na poziv državnog sekretara (ministra vanjskih poslova) Sjedinjenih Američkih Država gospodina Mikea Pompea reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović učestvuje u radu Konferencije (ministriala) o unapređenju vjerskih sloboda u svijetu. Domaćin trodnevnog skupa u Washingtonu koji je prvi ove vrste u historiji američkih administracija je sekretar Pompeo. Konferencija u kojoj učestvuju brojni svjetski zvaničnici među kojima su najistaknutiji svjetski vjerski lideri, ministri vanjskih poslova brojnih država i predstavnici nevladinih organizacija traga za konkretnim mjerama koje će pomoći promociji vjerskih sloboda širom svijeta. Cilj skupa je trasirati politike koje će doprinijeti promociji vjerskih sloboda i zaštiti prava na vjeru i uvjerenje, posebno manjinskih zajednica. U svojim izlaganjima i susretima reisu-l-ulema Kavazović je govorio o izazovima s kojima se Islamska zajednica u BiH suočava u svome radu koji obuhvata ne samo domovinu Bosnu i Hercegovinu nego i domovinske zemlje: Srbiju (Sandžak), Hrvatsku, Sloveniju i bošnjačku dijasporu. Posebno je naglasio sve češći govor mržnje koji se čuje od dijela bh. zvaničnika i njihovih istomišljenika u regionu te otvorenu i nesankcioniranu islamofobiju koja se sistematski hrani u javnom prostoru. Reisu-l-ulema je istakao i problem nepotpisivanja ugovora IZ u BiH sa državom iako druge tradicionalne vjerske zajednice takav ugovor već imaju potpisan kao očit primjer diskriminatorne prakse. Reisu-l-ulema je u više navrata istakao kako su vjerske slobode indikator općih sloboda jednog društva i nivoa njegove demokratičnosti te da vjerskoj diskriminaciji ne bi trebalo biti mjesta u modernim društvima, a posebno u Bosni i Hercegovini koja se još uvijek nosi sa posljedicama etničkog čišćenja i zločina genocida. U pratnji reisu-l-uleme na konferenciji su bili i Sabahudin ef. Ćeman, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta IZ u BiH.
Klanjana dženaza Hatidži Mehmedović
Danas je ispred Čaršijske džamije u Srebrenici klanjana dženaza Hatidži Mehmedović, koja je preselila na Ahiret u nedjelju, 22. jula ove godine
Nihad Ćatić: Stotinu koraka ispred generacije kojoj je pripadao
Nihad Nino Ćatić je rođen 29.08.1969. godine u Srebrenici. Osnovno i srednje obrazovanje stiče u rodnom gradu. Pjesničku bol nesavršenstvo svijeta, mladalačku ispraznost promašenih želja i trepet nedozvane ljubavi, mladi će poeta istrajno nadgradivati opojnim stihom bohemstva, uvijek stotinu koraka ispred generacije kojoj je pripadao.
Angelina Jolie o Hatidži Mehmedović: Neumorno je 23 godine tražila istinu i pravdu
Nakon što je objavljeno da je preminula srebrenička majka, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice. Hatižda Mehmedović, oglasila se slavna glumica, režiserka i specijalna izaslanica UN-a za izbjeglice Angelina Jolie. Jolie je u članku koji je napisala za CNN govorila o njenom poznanstvu s Mehmedović. "Upoznala sam Hatidžu prije četiri godine kada sam posjetila Srebrenicu gdje su pokopane žrrve genocida, najgoreg masakra na evropskom tlu od holokausta. Sjećam se dobro, sjedjela je u krugu drugih ožalošćenih majki Srebrenice, tiho i dostojanstveno te je ispričala svoju priču. Govorila je o životu prije rata sa mužem Abdulahom i sinovima Azmirom i Almirom, koji su imali 21 i 18 godina. Opisala je užasne dane u julu 1995. godine kada su nasilno odvojeni od nje i odvedeni u smrt zajedno s najmanje 8.000 nedužnih muškaraca i dječaka. Osim muža i sinova, Hatidža je izgubila oca, dva brata i brojne članove obitelji. Oni koji su izvršili genocid su otišli daleko te su sakrivali i uništavali tijela žrtava. Petnaest godina je Hatidža tražila posmrtne ostatke svoje porodice. Ona je bila od prvih preživjelih koji su se vratili u Srebrenicu: Živjela je sama, suočavala se s prijetnjama i zaastraživanjem i stalnim pokušajima poricanja genocida. Rekla mi je da, kada su konačno pronađeni posmrtni ostaci njenog muža i sinova, sve što je dobila da pokopa su dvije nožne kosti sina Almira. Umjesto da govori o srceparajućem bolu u tom trenutku, ona mi je jednostavno rekla da se smatra sretnom jer mnoge majke nisu dobile ni tu malu utjehu. Na mnoge načine me je Hatidža Mehmedović podsjetila na druge bh. žene koje sam upoznala, a koje su preživjele rat, i to na način na koji je kombinovala snagu, toleranciju i poniznost te odlučnost da odbaci mržnju. Ali, Hatidža je bila tako jedinstvena, 23 godine je neumorno tražila istinu i pravdu. Ona nikad nije imala poseban status, ali je govorila u ime svih Majki Srebrenice. Ona nije pravila razliku među žrtvama, smatrala ih je jednako vrijednim dostojanstva i priznavanja. Čak i kad ju je izdalo zdravlje, radila je na organizaciji konvoja kojima su poslani hrana i lijekovi sirijskim izbjeglicama. Umrla je prije vremena u 65. godini, njena smrt je bez sumnje naglasila sve što je preživjela. To je svjedočenje o dubokim bh. ranama čiji kraj Hatidža nije doživjela u borbi za pravdu i sigurnost preživjelih Srebreničana. Drugi moraju nastaviti nositi teret koji je ona nosila godinama. No, njen primjer će živjeti u sjećanju svih koji su je poznavali i u pričama koje svi trebamo pričati dok živimo, tako da sjećanje na Srebrenicu nikad ne izblijedi. Dok me njena smrt ispunjava tugom i žaljenjem za svim žrtvama rata u BiH, sigurna sam da nisam jedina koja se sjeća Hatidže sa zahvalnošću i divljenjem. Postoji vrijeme da naučimo iz mnogih lekcija srebreničkog genocida te da vidimo gdje nasilje i mržnja prema grupi ljudi može odvesti. Hatidžu oplakuje njena zemlja, to je trenutak da se sjetimo snage jednog života. Hatidža Mehmedović je živjela pošteno, nikad nije dopustila nikome da je uplaši niti iskvari njen osjećaj za istinu i pravičnost. Mnogi od nas nikad neće doživjeti pravdu u životu, ali ne možemo pogriješiti ako budemo slijedili njen primjer", napisala je Jolie. Mehmedović je preminula u nedjelju navečer u Sarajevu nakon duge i teške bolesti.
Bileća: Svečano otvorena Bajramovića džamija u Orahovici
Obnovljena Bajramovića džamija u Orahovici kod Bileće svečano je otvorena u nedjelju 22. jula 2018.god. Njenom, trećem po redu, svečanom otvorenju prisustvovalo je oko sedam stotina vjernika iz Bileće, Stoca, Gacka, Mostara, Trebinja i njihovih prijatelja, što se u ovo vrijeme i za ovaj kraj smatra prvorazrednim događajem
Moj prvi susret s Hatidžom
Snimak iz 1995. godine. 11. juli. Srebrenica. Potočari. Krajevi šamije prebačeni jedan preko drugog onako kako to muslimanke u Bosni i Hercegovini čine kad su u kući ili u nekome poslu.Dimije čiji su skuti zavrnuti. Žena. Žena sa drvetom u ruci. Miče bodljikavu žicu koju je holandski vojnici postavili u bazu UN-a u Potočarima.Ta žena bila je Hatidža Mehmedović.Osmnaest godina poslije.Hatidža Mehmedović sa ostalim udovicama i majkama ubijenih u genocidu sklanja ogradu koju čuva policija bh entiteta RS da bi položila cvijeće na mjestu gdje je strijeljano preko hiljadu dječaka i muškaraca.Bio je to moj prvi susret s njom.Hrabra, neustrašiva, glasna izdvaja se od ostalih žena.Azmir i Almir. Njeni dječaci. Njeni sinovi. Doživjeli sudbinu kao i hiljade drugih sugrađana. Ubijeni! Majka Điđa koristi svaku priliku da govori o njima.„Imam njihove klikere, imam njihove školske sveske, jedan od dječaka je u vrtu ispred kuće posadio tri bora. Imala sam i njih.“Suze guše jačinu glasa.Nakon petnaest godina traganja našla je dio njihovih kostiju. Bez lobanje, bez ruku, nogu.Ne govori o mržnji ne pominje osvetu, traži samo djelić pravde. Kvragu samo djelić.Pored svega što ju je snašlo ne zaboravlja pomenuti ni mladića, srpskog vojnika koji je kao tada mladu ženu spasio mogućeg silovanja i ubistva tako što joj je pomogao da uđe u jedan od autobusa koji su vozili na slobodnu teritoriju. Od jedanaestog do jedanaestog, od svjedočenja do svjedočenja, od presude do presude, od grobnice do grobnice, od koščice do koščice, od dženaze do dženaze. Od Vidikovca do Potočara tekao je život. Život kojeg su živog činile jedino krhke niti uspomena, dva klikera, tri bora i nekoliko dječijih igračaka.Posljednja nit otkinula se pred akšam ponovo jedne julske noći. U jednoj sobi sarajevske bolnice prestalo je kucati srce žene sa prebačenim krajevima šamije.U srebreničkom naselju Vidikovac posljednji puta borovi dječaka su zaliveni suzama!
Goražde: Završeni "Dani Husein-ef. Đoze"
Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji je upriličen 22. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze
Iz Tuzle putuje 40 hadžija
Proučena ikrar dova za tuzlanske hadžijeZajednička ikrar dova za vjernike i vjernice iz Tuzle koji će ove godine obaviti petu islamsku dužnost (hadž) upriličena je u nedjelju 22. jula 2018. godine u Hadžijskoj džamiji u Novom naselju u Solini.
Na ahiret preselila Hatidža Mehmedović
Hatidži su u ratu ubijeni sinovi Almir (18), Azmir (21), suprug Abdulah (44), brat i brojna rodbina.
Salkić: Šaljemo poruke mira i pozivamo na zajednički život
Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić jučer je u naselju Orahovica kod Bileće prisustvovao svečanom otvorenju Bajramovića džamije, koja je porušena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Tuzla: Osuda ispisivanja antisemitskih poruka
Osuda čina ispisivanja grafita kukastog križa na ulaznim vratima bloka B5 u tuzlanskom naselju Stupine
Reisu-l-ulema Kavazović u posjeti migrantima u Velikoj Kladuši
Reis Kavazović je razgovarao o socijalnom stanju i potrebama migranata koji borave u izbjegličkom centru Trnovi, gdje se nedavno desila prirodna katastrofa uslijed čega je prilikom velikih padavina došlo do plavljenja šatorskog naselja
U Prijedoru klanjana kolektivna dženaza za 3 žrtve ubijene tokom agresije na BiH
Kolektivna dženaza za tri žrtve koje su ubijene tokom agreije na BiH na području Prijedora kanjana je danas
U Prijedoru klanjana kolektivna dženaza za 3 žrtve ubijene tokom agresije na BiH (AUDIO)
Kolektivna dženaza za tri žrtve koje su ubijene tokom agreije na BiH na području Prijedora kanjana je danas.