"Mladi - promotori pozitivnih društvenih vrijednosti" tema je trećih susreta Mreže mladih koji će biti održani od 14. do 16. juna ove godine, a projekt će biti realiziran posjetom Rogatici, Priboju, Sjenici i Novom Pazaru.

Udruženje porodica nestalih lica "Višegrad 92“ i Udruženje "Žena-žrtva rata“ Sarajevo sutra će obilježiti 27 godina od stradanja Višegrađana na ćupriji Mehmed-paše-Sokolovića.

Danas će u 18:00 sati na Musalli u Pruscu biti upriličeno otvaranje „509. Dani Ajvatovice“. Manifestaciju će svečano otvoriti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, a u programu će učestvovati Udruženje sazlija “Sevdah“ iz Živinica, hor Elči Ibrahim–pašine medrese iz Travnika i Vokalno–instrumentalni sastav “Forte“ iz Donjeg Vakufa. Govoreći o ovogodišnjem programu Muftija travnički i predsjednik Organizacionog odbora, dr. Ahmed-ef. Adilović istakao je da će publika imati priliku vidjeti i doživjeti 70 različitih kulturnih, vjerskih, edukativnih, sportskih i humanitarnih sadržaja, kroz koje će se ovdašnjoj javnosti predstaviti brojni naučni i kulturno-umjetnički radnici. Pored tradicionalnog nastupa Sarajevske filharmonije, koncerata tradicionalne i duhovne muzike, u Danima Ajvatovice će biti organizovano i 10 promocija knjiga, a za omladinu i djecu planirano je niz programa, između ostalog, Omladinski kamp na platou Ajvatovice te konkurs za najbolji literarni rad za srednjoškolce. „I ove godine planirali smo 4 humanitarna programa koje ćemo provesti u Bugojnu, Fojnici i Novom Travniku“, istakao je muftija Adilović. Tako će Muftijstvo travničko u saradnji s Uredom za društvenu brigu Islamske zajednice u BiH nastaviti s pružanjem podrške u radu Udruženju za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Leptir“ i Udruženju djece i mladih oboljelih od dijabetesa „Slatki svijet“ u Bugojnu, kao i Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica „Drin“ u Fojnici i Edukacijsko-rehabilitacijskom centru „Duga“ u Novom Travniku. Dana Ajvatovice“ trajat će od 14. juna do 1. jula 2019. godine, a centralni događaj, pohod ka Ajvatovici i prolazak vjernika kroz Ajvaz-dedinu stijenu, uz prigodan vjerski program, planiran je za nedjelju, 30. juna. Moto ovogodišnje Ajvatovice je “Ponosni na svoju vjeru, tradiciju i domovinu“. Program manifestacije je objavljen na internet stranici Muftijstva travničkog.

 Nebrojene su blagodati koje je tokom pola milenija sobom u civilizacijskoj uzavrelosti donijela sultan Selimova džamija u Stocu, ne samo Stocu već i cijelom bosanskohercegovačkom društvu. K’o Bregava čist nijjet Nigdje, čini se, kao ovdje jasnije nije prepoznatljiva namjera (nijjet) njenog vakifa i nigdje ljubomornije nije sačuvana tajna uspješnog ljudskog uspravljanja kroz vrijeme. Sultan Selim (vladao od 1512. do 1520. godine), u čije ime i čijim novcem je sazidana džamija nasred riječne kotline Bregave, u historiji je zapamćen kao vladar koji je Osmansko Carstvo učvrstio u Perziji i Egiptu, prvi osmanski vladar koji je i službeno postao zaštitnik i čuvar časnih gradova Mekke i Medine, vladar koji je posebnu brigu posvećivao džamijama i obrazovnim ustanovama. Na jednom od proputovanja, nakon vojnih pohoda u Damasku, izgradio je i bogato ukrasio džamiju pored mezara Ibn Arebija i odredio da u njoj stalno šejhovi i glasoviti učenjaci uče Kur’an i njeguju duhovnost. Za najprisnijeg prijatelja smatrao je Ahmet-pašu Hercegovića, sina Stjepana Vukčića Kosače. Naša historiografija je zabilježila da je ovaj glasoviti Hercegovac, koji je u različitim periodima četiri puta obavljao dužnost velikog vezira, u nasljedstvo dobio zemlju i zaostavštinu od svog oca. O kojim se krajevima tačno radi i da li se to nasljedstvo odnosi i na Stolac, nauci još uvijek nisu dostupni podaci. I upravo u navedenim činjenicama lahko je pročitati višestoljetnu opredijeljenost stolačkih Bošnjaka, čiji hod ka univerzalnim principima slobode počinje od naglašene ljubavi prema rodnom kraju. Lokalitet džamije nakon rušenja i dislociranja ostataka   Iako nisu do kraja istražene naslage civilizacijskih doprinosa i odnosa tamošnjeg čovjeka prema sveopćem rodoljublju, tesavvufu, znanosti, književnosti, pitanja njihovog odnosa prema vlasti, pravdi, prefinjenom naukovanju, ipak oni su u svakoj historijskoj epohi čitljivi i prepoznatljivi, pa čak i onda kada se činilo da su stege komunističkog jednoumlja bile spržile svaku nadu dostojanstvenog življenja. Takve prefinjene niti njegovane duhovnosti na najljepši način provrele su u drugoj polovini XX stoljeća, kada se vjera nije mogla transparentno prakticirati, jer upravo su Stočani, poput Maka Dizdara, Alije Isakovića i drugih, ponijeli žezlo bošnjačke nacionalne samobitnosti u svojim rukama. Stolačka sklonost promišljanja svijeta i prirođena mudrost komuniciranja u javnom prostoru nikada nije ni prestajala. I danas je u ovom gradu napretek ima. Bez sumnje sultan Selimova džamija kroz minula vremena u svemu je imala presudnu ulogu. Čak i onda kada se mrak totalitarizma bio duboko uvukao u njene zidine, jer su kao refleksija na „nemoć njenog govora“ uslijedila individualna i kolektivna součenja sa suštinama života. Jedna od najstarijih džamija u Hercegovini Sultan Selimova džamija slovi kao jedna od najstarijih džamija u Hercegovini, odmah iza Sinan-pašine džamije u Mostaru i Sultan Bajazidove u Nevesinju. Izgrađena je 925. hidžretske godine (3. januara do 22. decembra 1519.). Usmena predaja u njenu sudbinu je učitala brojne legende i predanja, ne samo bošnjačkog već i drugih bosanskohercegovačkih naroda. Otvaranjem procesa denacionaliziranja Bošnjaka kao autohtonog naroda, početkom XX stoljeća, pod njene temelje su „podmetnute“ ničim utemeljene priče da je izgrađena na temeljima manastira ili crkve, zavisno od potrebe velikosrpskih ili velikohrvatskih političkih aspiracija. Gradili su je, navodno, majstori s otoka Korčule, vični klesarstvu. Predanje dalje kaže, kako su iznevjerili obećanje i neobavljena posla s novcem pobjegli svojim kućama. Baš ova nimalo bezazlena legenda, na najfiniji način upozorava Bošnjake na prevrtljivu narav njihovog okruženja i poziva na krajnji oprez. Džamija je trebala biti potkupolna, ali iz navedenih razloga ostala je sa četverostrešnim krovom. Građena je od tesanog kamena. Osnovica joj je pravougaonik izdužen u smjeru istok-zapad i sa stranicama 16,55x9,25 metara. Mihrab bez stalaktitnog dekora, i kameni minber, sagrađeni su u središnjem dijelu pročelnog zida. U uglu desno od ulaza nalazi se mahfil, koji se do 1930. godine protezao u širini cijele džamije. Lijevo od ulaza sagrađena je 1930. godine mala prostorija u kojoj za vrijeme ramazana boravi mu’tekif. Uz desni zid joj je prigrađena kamena munara, prizmasta oblika, visoka 26 metara. Pred džamijom se nalaze prostrane sofe sa šadrvanom. Kao i druge carske džamije nije imala vakufske imovine. Službenici su finansirani iz carske hazne. Džamijski ukrasi No uprkos toj činjenici stari su je Stočani stalno ukrašavali i o njoj se brinuli putem svojih vakufa. Poklanjali su svoju imovinu kao trajno dobro, a sav prihod bio je podređen njenom funkcionisanju. Hivzija Hasandedić bilježi petnaestak takvih vakufnama. U jednoj od njih vakif je odredio da se kupuje i sadi cvijeće u njenoj avliji. Cijeli privredni i kulturni život Stočana vezan je upravo za nju kao centralno mjesto društvenih zbivanja. U osamdeset stolačkih vakufnama, koje se odnose na zgrade, posjede, kuće i poslovanje skoro centralno mjesto zauzimaju četiri gradske džamije, a među njima posebno Careva džamija. Sličan tretman ima i u sidžilu stolačkog kadije (1205-1228. hidžretske godine) I Šarića džamija, džamija Ali-paše Rizvanbegovića i hadži Alije Hadžisalihovića izgrađene su kao posljedica i potreba živopisnog duhovnog pulsiranja džemata Careve džamije. Uz Carevu džamiju vremenom je formiran i centralni gradski trg. Ovdje su se svijetu čitale i saopštavale sve naredbe koje su dolazile od centralne vlade u Istanbulu (fermani), vršile, preko telala, sve licitacije i prodavala sva pokretna i nepokretna imovina, pozivali ratnici u boj i drugo. Na njenom trgu je kao zadužbina Silahdar Husein-paše izgrađena musafirhana, a prekoputa nje i sahat kula. U prošlosti džamija je više puta opravljana, oko 1580. godine, šezdeset godina nakon njene izgradnje, (1788/89) godine, 1872. -1875. godine. Po ulasku u Bosnu i Hercegovinu austrougarske okupacione vojne snage su uzurpirale ovu džamiju i u nju smjestili vojna materijalno tehnička sredstva, oružje, municiju, barut, odjeću i obuću. U te svrhe Vakufskom povjerenstvu bili su dužni platiti kiriju. Munara ove džamije prezidana je 1938. godine. Unutrašnja dekoracija džamije bila je očuvana sve do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Nema preciznih podataka ko su bili njeni imami i hatibi. Spisak koji je sačinio Hasandedić je posigurno nepotpun. Posebno bi bilo zanimljivo istražiti njihove biografije, jer usmena predaja među njih ubraja i hodžu Ahmed-ef. Žuju o kojem se i danas prepričavaju prelijepe hikaje o njegovom evlijaluku. Uz nju je rastao i posigurno u njoj stekao prva znanja o vjeri reisu-l-ulema Sulejman Šarac (dužnost preuzeo 26. VI 1910.). Najljepše rime o rodu i narodu svome Činjenica da je bila uvrštena kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine nije spriječila zločince HVO-a i HV-a da je odmah po progonu Bošnjaka 22. augusta 1993. godine miniraju i potpuno poruše. Ostaci su dislocirani izvan grada s namjerom da potpuno zatru tragove bošnjačkog i muslimanskog postojanja u ovom gradu. Pričinjena materijalna šteta rušenjem Careve džamije u Stocu procijenjena je na iznos od 3.183.456 KM. Njena obnova (započeta imenovanjem građevinskog odbora 8.8.2001.) označila je prekretnicu za povratnike koji su do tada sa određenom dozom opreza i bojazni obnavljali svoje rodne kuće. Njeno poslijeratno podizanje i povratak Bošnjaka u Stolac bili su u neraskidivoj vezi. Careva džamija je, slobodno se može reći, postala simbol bošnjačkog dostojanstva, trajanja i prisutnosti. Period njene obnove obilovao je incidentnim situacijama, ponekad na rubu opasnog sukoba. No, odlučnost da se istraje je na kraju pobijedila. Građevinski odbor i odbor za rekonstrukciju susretao se sa brojnim opstrukcijama kako od strane lokalne vlasti tako i od predstavnika Katoličke crkve. Veliki doprinos u osiguranju naučnih i administrativno-pravnih argumenata u obnovi džamije dala je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i u svakom momentu je nadzirala radove na njenoj obnovi. Svečano je otvorena 22.8.2002.godine. A potom su uslijedile obnove i ostalih porušenih džamija. Obnovom sahat kule i musafirhane na trgu ispred Careve džamije Stolac je ponovo dobio ono prepoznatljivo lice po kojem je bio poznat stoljećima. Stolac je čudesno čaroban grad, Stolac je živa otvorena knjiga naše bošnjačke i naše bosanskohercegovačke historije. Nigdje kao ovdje ne možete naći toliko značajnog i dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa. Samo su Stočani uspjeli očuvati spomenike iz minulih vremena, od paleolita do dana današnjega. I zato samo oni znaju ispjevati najljepše pjesme o gradu, o rodu, narodu svom.  Dio graditeljskog kompleksa sultan Selimove džamije u Stocu Izgradnjom Musafirhane Stolac je ponovo dobio prepoznatljive obrise Grada

- kazao nam je u Tesliću glavni imam Sifet ef. Hadžić  Sifet-ef. Hadžić je od 2010. godine imam centralne džamije u Tesliću koja je smještena u naselju Stenjak. Od 2017. godine je glavni imam Medžlisa IZ Teslić. Nakon posjete Banjoj Luci u srijedu, 22. maja, poslije podne namaza uputili smo se u Teslić preko Čelinca i Kotor Varoši, dakle, predjelom koji je uz Teslić nedavno bio pogođen velikim poplavama. U Tesliću me je dočekao glavni imam Hadžić i s njim sam razgovarao o stanju muslimana u ovom gradu nakon čega smo posjetili Rajševu gdje smo obavili ikindiju namaz i prisustvovali mukabeli.   Poplavljeno naselje Stenjak Cijelim putovanjem od Banje Luke do Teslića pratila me je obilna kiša, a vidljive su i štete koje su nabujale rijeke prouzrokovale ovom plodnom kraju. Nedavno je Teslić ponovno bio pogođen poplavama koje su donijele Mala i Velika Usora, rijeke koje se u ovom gradu spajaju u Usoru, a najviše je stradalo naselje Stenjak gdje većinom žive Bošnjaci koji su se vratili i žive u Tesliću. Već godinama Bošnjaci Teslića upozoravaju i traže od opštinskih vlasti ovog grada da adekvatno zaštite ovo naselje od korita Usore, ali ti apeli nisu naišli na razumijevanje. I tokom ovih poplava njihova imovina je pretrpjela veliku štetu. Glavni imam Sifet ef. Hadžić   Glavnog imama Hadžića pitamo o ramazanu u Tesliću. “Ramazana u Tesliću ima, hvala Bogu, iako se mi borimo s jednim problemom koji je prisutan i u svim drugim mjestima, džematima i opštinama, čak i u Federaciji. Ovdje je taj problem izraženiji. Dakle radi se o odlasku mladih i odlasku cijelih porodica. Džemat kojeg ćemo posjetiti u naredne četiri godine neće imati nijednog prvačića. Džemat Rajševa je, uz džemat Stenjak, jedan od naših najstarijih džemata. U mektebu imamo upisanih 493 polaznika, na cijeloj opštini Teslić, dok na vjeronauci u školi imamo 517 polaznika, s obzirom da osim Bošnjaka vjeronauku redovno pohađaju i romska djeca. Imamo 12 džemata u kojima radi 8 stalno uposlenih imama, dok su četiri uposlena honorarno,” kazuje mi glavni imam Hadžić. Kaže da se u svim džematima klanja teravih namaz, a u većim džematima se klanja na nekoliko mjesta. U Tesliću se teravija klanja na 15 mjesta, a pored imama su angažirali i tri softe iz tuzlanske medrese. Ove godine su angažovana trojica softi iz tuzlanske medrese. “Kao glavni imam svako večer obilazim drugi džemat, a također svaki dan sam na mukabeli u drugom džematu. U nekim džematima imamo omladinske, a u nekim imamo i dječije mukabele. Negdje su zajedničke, ali uglavnom u svim džematima se uče mukabele,” kaže Hadžić kojeg ipak najviše zabrinjava sve izraženija ekonomska migracija pri čemu odlaze cijele porodice. Prema statistikama koje vode u mektebima slijedeće godine očekuju značajan pad broja upisane djece, ali i ukupnog broja djece koja pohađaju mekteb.   Društvena depresija Glavnog imama Hadžića smo upitali šta je po njemu glavni razlog odlaska cijelih porodica na što nam naveo mišljenje jedne penzionisane profesorice sociologije iz Tešnja koja posmatra te sociološke fenomene. “Mi koji smo tu duže to slabije primijetimo, a ona koja dolazi sa strane kaže da je ovdje narod poprilično utučen. Iz kog razloga? Velika je društvena depresija. Živite u jednom društvenom okviru dugo godina, pedeset godina niste bili vezani za vjeru, te onda najedanput budete muhadžiri negdje, gdje bez obzira koliko dobro su vas dočekali, niste na svom. I onda, poslije toga, budete povratnici, što je jedan težak psiho-socijalni momenat. Ljudi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije, već i zbog nedostatka osjećaja sigurnosti i pravde. Mi kao muslimani znamo da Allah pomaže pravedna društva bez obzira jesu li to muslimani ili nemuslimani. Ja sam čitao da u europskim zemljama ima više zakona koji su u skladu sa šerijatom nego u muslimanskim. Tako da ne čudi što veliki broj ljudi i porodica odlaze. Kada su u pitanju ove opštine mi znamo da naša Islamska zajednica prilično dobro pomaže povratničke opštine, ali sa naglaskom na istočnu Bosnu. Međutim, mi imamo tamo neke općine poput Višegrada, Rogatice, Foče, gdje je možda u pet-šest općina ukupno nema Bošnjaka po broju kao ovdje u Tesliću! Mislim da bi se ovome trebalo posvetiti pažnja i pomoć kroz neke programe, dakle fokusirat se i na ove općine koje već imaju značajan broj povratnika,” zaključuje glavni imam Hadžić.   Mukabela u Rajševi Nakon ovog kratkog razgovora iz Teslića smo otišli u Rajševu gdje nas je dočekao vrijedni imam Enes ef. Mujčinović koji radi u ovom prekrasnom mjestu. Efendija Mujčinović nam je ispričao kako je teško i mučno tekao povratak u ova područja, te kako je od početka bio uz povratnike Rajševe. “Čuvamo našu vjeru i nastojaćemo da je takvu neukaljanu predamo generacijama koje dolaze,” kazao nam je efendija Mujčinović nakon ikindijske mukabele koju je zajedno proučio sa svojim džematlijama i učenicima iz mekteba. Nakon ove mukabele efendija ide na drugu lokaciju gdje će učiti dječiju mukabelu. Zaista je bilo ugodno slušati te mlade ljude kako harf po harf uče Kur’an zajedno sa svojim imamom i ramazanu u Rajševi daju poseban bereket, snaže nadu, nadahnjuju svojom posvećenosti i vraćaju vjeru u budućnost.  

Napad na imovinu Islamske zajednice u Bijeljini i Zvorniku je atak na sve muslimane Bošnjake u ovim gradovima, ali i sve Bošnjake u Bosni i Hercegovini i svijetu – upozorio je potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić. Rušenje nišana na mezarju Kazan-bašča je poruka da, kako je naveo, ni mrtvi Bošnjaci nisu mirni “od zlikovaca i vandala”. -Lokacija Kazan-bašče je lokacija na kojoj je pronađena masovna grobnica u koju su bili zakopani ubijeni Bošnjaci u agesiji na našu domovinu tokom 1992. godine što daje dodatnu težinu ovom zločinu - ukazao je Salkić. Organizovano postavljanje uvredljivih plakata na objekte Islamske zajednice u Bijeljini pokazuje, smatra on, da oni koji šire mržnju ne namjeravaju stati već zapravo samo projekt mržnje i netrpeljivosti razvijaju i jačaju. -Samo u ovoj godini Bošnjaci su napadnuti, vrijeđani i pozivano je na nove zločine nad Bošnjacima od Gacka, Višegrada, Srebrenice, Vlasenice, Zvornika, Bijeljine, Banja Luke, Prnjavora, Bosanskog Novog što pokazuje da se ne može govoriti o pojedinačnim i izolovanim slučajevima – naveo je entitetski potpredsjednik. Svi ovi napadi i incidenti se, kaže, mogu dovesti u direktnu vezu sa “širenjem netrpeljivosti od strane vodećih političara unutar srpskog naroda prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima”. -Indikativno je da su svi napadi na Bošnjeke minimizirani upravo od tih političara i proglašavani benignim incidentima. Mediji i obrazovni proces u ovom dijelu naše domovine ni na koji način ne dopuštaju promovisanje zajedničkog života već naprotiv šire dezinformacije o etnički čistom entitetu i prostoru, a nerijetko i o drugoj srpskoj državi – istakao je on. Nažalost, tvrdi Salkić, javnost nije dobila dovoljno informacija od MUP-a entiteta RS šta je bilo sa istragama i počiniocima ranijih incidenata, te se stiče utisak da oni prolaze nekažnjeno što je sigurno motiv mnogima da nastave činiti ovakve napade. -Pozivam MUP entiteta RS da javnost informiše šta je bilo sa istragama u svim ovim napadima i ko su počinioci ovih napada. Uprkos činjenici da mi Bošnjaci nemamo veliko povjerenje u etnički čisto srpsko Ministarstvo unutrašnjih poslova entiteta mi očekujemo da oni rade svoj posao i štite sve građane i institucije u ovom djelu Bosne i Hercegovine. Očekujemo da OHR shvati da ima još uvijek mandat u Bosni i Hercegovini a da je jedan od ključnih elemenata mirovnog sporazuma aneks VII koji je direktno ugrožen ovakvim incidentima ali i sistemskom diskriminacijom kojoj su izloženi Bošnjaci u ovom entititetu a koja se ogleda kroz negiranje prava na obrazovanje na bosanskom jeziku, prava na zastupljenost u entitetskim organima, ali i prava na sigurno okruženje koje je sve ugroženije za Bošnjake – naveo je potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić. (FENA)

Korisnici socijalnih davanja u Kantonu Sarajevo danas će moći podići svoje naknade sa tekućih računa kod odabranih banaka, saopćeno je iz Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo. Resorno ministarstvo je za ovu namjenu uplatilo sredstva u iznosu 1.091.286,37 KM na ime naknada navedenim korisnicima za maj 2019. godine. Spomenuta sredstva su izdvojena za 4.530 korisnika: stalne novčane pomoći, novčane naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe, jednokratne pomoći, izuzetne pomoći, naknade za smještaj u drugu porodicu, kao i za smještaj u ustanove socijalne zaštite, naknade za zdravstvenu zaštitu, naknade za osposobljavanje za život i rad i refundaciju ljekarskih pregleda. (FENA)

Turska će poduzeti "recipročne mjere" ukoliko joj Sjedinjene Države uvedu sankcije zbog nabavke ruskih proturaketnih sistema S-400, izjavio je u petak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Rezultati općih izbora 2018. godine se moraju što prije implementirati uz strogo poštivanje principa vladavine prava, izjavio je u intervjuu za današnje "Oslobođenje" član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Povodom događaja koji su proteklih dana uznemirili muslimane u Bijeljini i Zvorniku oglasilo se Muftijstvo tuzlansko saopćenjem u kojem se kaže:

Emir Čehajić, član Uprave BBI banke i Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice u prostorijama Gradske uprave Zenica, potpisali su danas  Ugovor o poslovnoj saradnji.

Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke i Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad Sarajevo potpisali su danas u prostorijama općine Stari Grad ugovor o  povoljnoj  finansijskoj liniji za privredne subjekte sa područja Općine.

U sjedištu Muftijstva travničkog je održana press konferencija kojom su najavljeni sadržaji ovogodišnjih 509. Dana Ajvatovice. Novinarima su se obratili Muftija travnički i predsjednik Organizacionog odbora, dr. Ahmed-ef. Adilović, te drugi članovi Organizacionog odbora Esad-ef. Slipac i načelnik Općine Donji Vakuf g-din Huso Sušić, dok je uvodničar bio sekretar Muftijstva Rešad-ef. Lendo. Svečano otvaranje manifestacije zakazano je za petak, 14. juna od 18 sati na Musali u Pruscu. Manifestaciju će svečano otvoriti član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

U prostorijama Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH u srijedu 12. juna 2019. godine organizovan je prijem i dodjela priznanja pobjednicima na javnom natječaju za najsadržajniju hutbu. Prijemu su prisustvovali pobjednici natječaja Haris ef. Hadžić, Reuf ef. Ibreljić i Adis ef. Zelkanović.

Svjedoci smo nevino stradalih Bošnjaka u prethodnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Mnogi od njih još uvijek nisu pronađeni, te njihove porodice, ali i komšije čekaju dan kada će im Dženazu klanjati, ali i dan kada će odgovorni stati pred lice pravde. Udruženje ilmijje (Udruženje imama) Kiseljak je na svojoj redovnoj sjednici, a u povodu 26. godišnjice stradanja Bošnjaka džemata Han Ploča, izrazilo žaljenje zbog ne pronalaska Omer ef. Drkića, koji je ubijen zajedno sa svojih 78 džematlija. Razočarani smo činjenicom da nakon 26 godina ubice ili nalogodavci našeg kolege, Omer efendije, ali i njegovih džematlija, nisu procesuirani, poručili su iz iz Udruženja ilmijje Kiseljak.

Čelnici vlada i šefovi antikorupcijskih tijela okupit će se danas u Sarajevu kako bi razgovarali o konkretnijoj i jačoj borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.