Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović učestvovat će na TRT World Forumu, koji se naredna dva održava u Istanbulu. 

Čelnica Hong Konga Carrie Lam izvinila se u ponedjeljak gradskoj muslimanskoj zajednici nakon što je policija, upotrijebivši vodeni top s bojom, pogodila veliku džamiju tokom operacija rastjerivanja demonstranata u nedjelju navečer, javljaju agencije. Lam je posjetila džamiju u okrugu Kowloon, a glavu je pokrila šalom kako bi iskazala poštovanje islamskim čelnicima i izvinila se zbog incidenta. Čelnica Hong Konga otputovala je u Japan da bi prisustvovala sutrašnjoj ceremoniji ustoličenja cara Naruhita, a u vladinoj izjavi objavljenoj kasnije zahvalila je islamskim čelnicima na stalnim pozivima na smirenje tokom političkih previranja koja su zahvatila grad u posljednjih pet mjeseci. Tokom operacija protiv demonstranata policija je upotrijebila suzavac i vodene topove za rastjerivanje demonstranata koji su bacali benzinske bombe. Sigurnosne snage također su prskale plavu boju iz mlaznih topova u mase okupljenih ljudi. U jednom incidentu top s plavom bojom potopio je ulazna vrata i trotoar ispred džamije u Kowloonu, najveće u Hong Kongu, gdje se okupljalo nekoliko ljudi, uključujući novinare. Četiri mjeseca protesta gurnula su Hong Kong u najtežu političku krizu u nekoliko decenija i predstavljaju najveći otpor javnosti kineskom predsjedniku Xiju Jinpingu u šest godina, koliko je na vlasti. Proteste je potaklo donošenje zakona kojim je dozvoljeno izručenje građana Hong Konga na suđenje u druge dijelove Kine. Nakon što je zakon povučen pod pritiskom tih protesta, oni su nastavljeni kao prodemokratski pokret otpora nastojanju Pekinga da pojača kontrolu nad bivšom britanskom kolonijom, koja  je 1997. integrirana u Kinu po načelu "jedna zemlja, dva sistema".

Medžlis Islamske zajednice Vareš pokrenuo je i organizirao akciju rekonstrukcije krova na Hajdar dedinoj džamiji na Karićima, koji je u posljednje vrijeme prokišnjavao zbog vremenom oštećenog drvenog krova (šindre).

U Sarajevu će se od 23. do 25. oktobra održati Međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i turistička berza na kojem će se predstaviti 70 izlagača, prenosi Anadolu Agency (AA).  Sajam i ove godine organizuje KJP "Skenderija", a pokrovitelji manifestcije su Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Grad Sarajevo. "'Sarajevski festival turizma' okuplja turističku ponudu Bosne i Hercegovine i pozicionira njeno mjesto u regionu. Bosna i Hercegovina je veoma zanimljiva turistička destinacija, zahvaljujući geografskom položaju, izuzetnim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskom nasljeđu i pogodnim klimatskim uslovima. Upravo ova manifestacija ima zadatak da prije svega afirmiše bh. turističku ponudu i potencijale. Naravno, dio ove manifestacije je i turistička ponuda stranih turističkih ponuđača, koji su vrlo zainteresovani da pored promocije svojih turističkih destinacija, upoznaju i vrlo bogatu turističku ponudu Bosne i Hercegovine. Prezentacije strane i domaće turističke ponude, stručne konferencije, predavanja, promocije, kulturno-umjetnički program dio su sadržaja koji će se ponuditi turističkim radnicima i široj publici", najavili su organizatori.  Tema ovogodišnje manifestacije je "Outdoor i avanturistički turizam", jedna od najbrže rastućih kategorija turizma. U potrazi za jedinstvenim iskustvima, turisti se okreću avanturističkom turizmu i destinacijama koje su još uvijek nedovoljno otkrivene. Savremeni turista traži više od pasivnog odmora, preferira dodatni sadržaj i atrakcije kako bi obogatio svoje slobodno vrijeme i posjetu određenoj destinaciji. Program sajma će tradicionalno obuhvatiti i ugostiteljstvo kao vrlo važan segment turističke ponude. Tako će i ove godine u saradnji sa Udruženjem kuhara u BiH biti organizovan raznovrstan program: međunarodna takmičenja, degustacije, predavanja... Partneri pri organizaciji programskih sadržaja manifestacije su Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Sarajevo, Odsjek za geografiju i Udruženje kuhara u BiH. Na sajmu će se predstaviti oko 70 izlagača - turističkih zajednica, hotela, turističkih agencija, parkova prirode, prevoznika, restorana, proizvođača i trgovaca ugostiteljskom opremom, privrednih i drugih udruženja iz pet zemalja (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Turska). Radno vrijeme sajma je od 10 do 18 sati, a ulaz je slobodan.Međunarodni sajam turizma u Sarajevu okuplja 70 izlagača

Ured za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice organizovao je 17.oktobra potpisivanje ugovora za stipendije za  deset najboljih pobjednika Šestog nagradnog takmičenja za učenike srednjih škola iz Sire - poznavanja životopisa Muhammeda. Kako se navodi u Informaciji  Ureda za društvenu brigu, svečanosti su prisustvovali Ibrahim ef. Malanović, rukovodilac Ureda za društvenu brigu, doc. dr. Nezir Halilović, šef Odjela za vjeronauku, mr. Emina Bešlija stručni saradnik Ureda i Amela Brdar, devet stipendista i nekoliko roditelja.  Na početku aktivnosti, jedan od pobjednika je proučio odabrane ajete Časnog Kur'ana. Nakon toga, prisutnim se obratio doc. dr. Nezir Halilović koji je ukratko predstavio rezultate Šestog nagradnog takmičenja iz Sire i ukazaoda je u proteklih šest godina 20 000 učenika uzelo učešće u ovoj akivnosti u okviru koje je nagradnu ekskurziju i Istanbul ostvarilo 240učenika iz svih dijelova BiH, Hrvatske, Austrije, Njemačke i Srbije, a stipendije u godišnjem iznosu od 1000 KM je ostvarilo 40 učenika kojisu na tim takmičenjima postigli najbolje rezultate. Zatim je prozvao prisutne dobitnike stipendija.Na kraju se prisutnim obratio Ibrahim-ef. Malanović koji je čestitao pobjednicima na ostvarenim rezultatima i zasluženim stipendijama. Ukazao je da Islamska zajednica podržava i nastavih će podržavati njihov uspon u nauci, tim prije što su svoje stipendije postigli naosnovu znanja o poznavanju života Muhammeda, a.s. Ibrahim-ef. je zamolio dobitnike stipendija da nikada ne zaborave svoju Islamsku zajednicu i da računaju na podršku Islamske zajednice tokom njihovog uspona u životu i radu, a sutra kada jednog dana budu uspješni doktori, inžinjeri, direktori i slično, a na tom su putu, da i oni nastavesa tom praksom pomaganja najboljim studentima.Aktivnost je okončana potpisivanjem ugovora i dovom koju je proučio Ibrahim ef. Malanović, navodi se u informaciji.

20.10.2019 (MINA)- U noći izmedu subote i nedjelje za sada nepoznat počinilac ili više njih, kamenom je razbio prozor na džamiji, ušao u prostoriju za molitvu i  pričinio značajnu štetu.

Amina Kunić, učenica je devetog razreda OŠ „Simin Han“ iz Tuzle koja od malih nogu gaji ljubav prema ilahijama, kasidama i tradicionalnoj pjesmi sevdalinci.

Svečanom dodjelom diploma i  vrijednih nagrada danas je u Kulturnom centru “Kralj Fahd” završeno "IV međunarodno takmičenje u hifzu Časnog Kur'ana", na kojem je u prvoj i najtežoj kategoriji, hifz cijeloga Kura’na, najboljim proglašen predstavnik BiH sa osvojenih 98,33 boda i novčanom nagradom od 5000 eura, hafiz Haris Čorbo.

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je održana Akademija povodom obilježavanja 16. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA). Direktor Muzeja "Alija Izetbegović" Adnan Žiško je u obraćanju kazao da je to osmi put da Muzej organizira Akademiju povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića. Istakao je da se Muzej nalazi na Kovačima u neposrednoj blizini Šehidskog mezarja i dodao da je mnogo simbolike što je smješten na samim bedemima odbrane Sarajeva. "U muzeju u stalnoj postavci imamo nagrade i priznanja iz Sjedinjenih Američkih država, Evrope, Azije i Afrike. Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu možemo reći da se radi o maloj zemlji sa malobrojnom populacijom, međutim kada pogledamo imena stotina ulica, parkova, škola, džamija koje se nalaze širom svijeta možemo vidjeti da smo imali velikog lidera koji je našu domovinu BiH učinio mnogo većom i značajnijom", kazao je Žiško. Ističući kako se u Muzeju nalazi i poklon koji je Izetbegoviću darivao bivši palestinski lider Jaser Arafat, Žiško je kazao da su to dvojica lidera koji su bili simboli za nezavisnost svojih država i naroda te je dodao da je najveća i najvažnija vrijednost što je Alija Izetbegović sačuvao Bosnu i Hercegovinu. On je istakao i važnost činjenice da je Univerzitet u Sarajevu objavio posebno izdanje časopisa “Pregled“ u kojem su sadržani svi radovi sa međunarodne konferencije “Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ koja je održana u saradnji sa univerzitetom iz Ankare. Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić je istakao kako je Alija Izetbegović još za života postao historija, a da je njegovo ime prerastalo u simbol. “Taj jedan ljudski život, taj jedan ljudski vijek, kao i da nije bio samo život jednog čovjeka, samo jednog iz cijelog ovog naroda, već kao da se u to jedno vremenski ograničeno ljudsko življenje u metaforičkom smislu naselila historijska sudbina čitavog tog naroda, historijska sudbina Bosne i Bošnjaka. Jer, nije li historija i Bosne i Bošnjaka upravo jedno golemo, stoljećima dugo nastojanje da se ostane i opstane ovdje, u svojoj zemlji, u svojem biću, u onome gdje jesi i što jesi, historija i progona i tamničenja, ili historija uskraćivanja i zabranjivanja, historija borbe i osvajanja slobode, i historija njezina ponovnog gubljenja, i ponovnog njezina osvajanja, historija uvijek nekih novih nesreća i padova, i historija uvijek nekih novih uzdizanja i kretanja naprijed, uprkos svemu“, kazao je Kodrić. Ističući kako je Izetbegović bio tipični čovjek Bosne, Kodrić je kazao da nije slučajno što je njegov usud bio taj da su se u njegovu vlastitom životu simbolički reflektirali neki od ključnih aspekata historijske sudbine Bosne i Bošnjaka. “I danas rado spominjemo davnog, pradavnog bana Kulina i to baš zato što u Bosni, našoj domovini, toj malehnoj zemlji na raskršću svjetova, gotovo nikad nisu lahka i lagodna vremena niti vremena bez izazova i iskušenja, ili su ta vremena uvijek rijetka i uvijek kratka. U takvoj Bosni rastao je i oblikovao se i Alija Izetbegović, u takvoj Bosni stjecao je iskustvo i mudrost života, iz takve Bosne motrio je i razumijevao život i svijet oko sebe, i, konačno, kao državnik vodio je baš takvu Bosnu, nastojeći sačuvati i njezin vlastiti život, njezino daljnje povijesno-državno postojanje i živote njezinih ljudi. Takva Bosna gradila je i suštinski odredila Aliju Izetbegovića, i baš takvu Bosnu mislio je i promišljao Alija Izetbegović i sve to ostavio je i u svojem djelovanju, u svojem bosanskom državničkom djelu, ali i u svojim tekstualnim tragovima mislioca i mudraca Bosne“, kazao je Kodrić. Glumac Emir Hadžihafizbegović se u obraćanju prisjetio trenutaka koje je provodio u društvu Alije Izetbegovića te je kazao da se tek nakon vremenske distance može shvatiti privilegija koju čovjek ima time što je poznavao ličnost poput Izetbegovića. “Izetbegović je bio čovjek, ako ga dobro slušate, a privilegija je to bila, koji je imao tu melečku auru i uvijek me impresionirala njegova univerzalna misao“, kazao je Hadžihafizbegović. Izetbegovićev narativ o Bosni je Hadžihafizbegović uporedio s bolju nad Latinskom Amerikom koju je u svojom narativu imao dobitnik Nobelove nagrade za 1982. godinu Gabriel Markes.  “Ja imam osjećaj da je Izetbgović sve te govore pisao, a da ih je Markes samo čitao“, kazao je Hadžihafizbegović.  Hadžihafizbegović je kazao da je od Izetbegovića, između ostalog, naučio da se Bosnom ne vlada, već da se ona voli, zatim da je optimizam zdravlje duše, a da čovjeka nikada ne smije napustiti nada, jer bez nade čovjek možda živi, ali ne postoji. U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor Pantanima, a glumci Mirza Mušija i Aldin Omerović su čitali odlomke iz djela Alije Izetbegovića i monodrame “Bukagije“. Svečanoj Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana. Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, danas je i na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 16. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora. Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.  

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas kako Turska nije napravila niti jedan ustupak po pitanju njenih zahtjeva i uvjeta za 120-satnu pauzu vojne operacije “Izvor mira“ protiv terorističkih organizacija na sjeveroistoku Sirije, javlja Anadolu Agency (AA). “Ukoliko se ne ispune obećanja koja su data Turskoj, mi nećemo čekati kao ranije, već ćemo nastaviti operaciju po isteku roka koji smo dali. Ukoliko se dogovor ispoštuje, ispoštuje, a ukoliko ne, od prve minute nakon isteka roka od 120 sati ćemo nastaviti gaziti glave terorista“, kazao je Erdogan na skupu u Kayseriju. Turski predsjednik Erdogan kazao je da će s ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarati o situaciji u Siriji, uključujući i to što su snage odane režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada uz pratnju ruskih snaga ušle u neka područja koja su unutar pojasa u kojem Turska provodi operaciju “Izvor mira“. On je oštro kritikovao propagandu i širenje dezinformacija o antiterorističkoj operaciji koju turske snage vode vodeći veliku brigu o zaštiti civila. Erdogan je također, kazao da je od početka operacije “Izvor mira“ Turska bila na udaru krajnje prljave propagande u kojoj su pale maske pale pa se vidjelo ko je ko. S ciljem neutralizacije terorističke prijetnje i uspostave sigurnosti na granici Turska je 9.oktobra pokrenula vojnu operaciju “Izvor mira“ na sjeveroistoku Sirije koji je pod okupacijom terorista YPG/PKK-a. Oslobađanjem tog područja Turska želi omogućiti povratak izbjeglica i očuvanje teritorijalne cjelovitosti Sirije. U četvrtak su delegacije Turske i SAD-a postigle dogovor o pauziranju operacije na 120 sati kako bi se omogućilo povlačenje terorista za područja na kojem Turska želi uspostaviti sigurnu zonu. Delegacije predvođene turskim predsjednikom Erdoganom i američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom su dogovorile da Turska uspostavi sigurnu zonu duž pograničnog pojasa u Siriji širine od 32 kilometra. Turske snage sigurnosti se odlučno bore protiv terorističke organizacije PKK-a u toj zemlji, ali i protiv njegovih ogranaka u Siriji i Iraku. Poziva se i na član 51. iz UN-ovog sporazuma, odnosno "pravo na samoodbranu". Turske snage su već provele dvije uspješne antiterorističke operacije na sjeveru Sirije i to "Štit Eufrata" i "Maslinova grana" tokom kojih su šira područja na zapadnoj obali Eufrata oslobođena od terorista.

Šesnaesta godišnjica smrti prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića obilježena je danas na Šehidskom mezarju Kovači, gdje je delegacija Stranke demokratske akcije sa brojnim građanima odala poštovanje čovjeku koji je život posvetio borbi za Bosnu i Hercegovinu i dobrobiti svih njenih naroda. "Alija Izetbegović je mladost proveo boreći se za stvar islama - da se nađe prostor za vjeru i mislim da je u tome uspio. Prvo se borio da se islam vrati, mislim da je tu pobjednik. Borio se za opstanak svog naroda, bošnjačkog naroda, za opstanak zemlje, za ono što jeste ta zemlja kazavši jednom da ovo nije samo parče teritorije na Balkanu nego da je BiH i ideja da različite kulture i vjere, identiteti mogu da žive zajedno", rekao je predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović. Članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću bilo je, kako kaže,  zadovoljstvo što je imao priliku sarađivati sa Alijom Izetbegović navodeći da „nije sreo čovjeka koji je sa takvim stepenom pažnje i odgovornosti bdio nad procesima u Bosni i Hercegovini“. Mišljenja je da treba više čitati djela Alije Izetbegovića jer će se u njima naći intelektualna dubina i odgovori za današnja pitanja. Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999., a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Četiri godine kasnije, objavljena su i sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova. "Istraživači koji čitaju djela rahmetli predsjednika, vidjet će da je on za svog života, u jednom turbulentnom vremenu, uspio naći mjeru tako što je preselio na drugi svijet bez ijedne političke ili bilo koje druge mrlje. Veliki ljudi, za razliku od običnih, dva puta umiru. Druga smrt Alije Izetbegovića bila bi, ukoliko bi njegovi ideali koje je tokom svog života poštovao i za koje se borio, nestali. Najveći ideal Alije Izetbegovića je bila demokratska i nezavisna BiH", rekao je potpredsjednik SDA i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, koji je i predsjednik Sabora Islamske zajednice (IZ) u BIH. Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da su mir i suživot veoma važni te da je uvjeren da je bilo potomaka Srba, Jevreja i Roma koji su 1992.godine mogli dati utočište sinovima, kćerima i unucima Bošnjaka koji su ih zaštitili 1941.godine. Sedamdeset uglednih banjalučkih Bošnjaka (Muslimana) potpisalo je 12.novembra 1941. rezoluciju kojom su se usprotivili progonu i ubijanju banjalučkih Srba, Židova i Roma od vlasti tadašnje NDH. O tome je večeras u Banjoj Luci razgovarano na tribini o temi "Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941. godine". Skup je organizovala Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Banja Luka, uz podršku Muftijstva banjalučkog, a efendija Abdibegović je kazao da je ta rezolucija na ponos hrabrih, odvažnih i civilizavanih Bošnjaka, Muslimana u to vrijeme, koji su digli svoj glas i kazali da na bosanskom prostoru ima jedan nukleus antifašista, koji će staviti svoj život na kocku, da zaštitu sebi bliske osobe, komšije, prijatelje, radnike... "Ta rezulucija im služi na ponos i njima i ovog grada, jer je ona banjalučka, kao što je i mostarska, sarajevska, prijedorska...", naglasio je muftija Abdibegović. Kada je u pitanju komparacija s dešavanjima u periodu 1992.-1995-godine, ukazao da se traga za onim što je dobro, jer se u to dobro vjeruje. Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava, pojedinaca koji su željeli i pružili ruku pomoći Bošnjacima. "Ukoliko se površno posmatraju stvari kazat ćemo da nema nikakve paralele, ali to nije tačno. Ona postoji i želimo da pojasnimo da institucionalno nije bilo zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci i to je činjenica, zbog koje žalimo, ali je istina da je bilo pojedinaca, koji su uspjeli i pružili ruku i utjehe i nade te udomili mnoge  Bošnjake, rizikujući svoj život baš onako kako su Bošnjaci 1941.godine stali u zaštitu Srba, Jevreja i Roma", rekao je muftija banjalučki. I mediji su, napominje, pomogli da istina ode u svijet. Za narednu godinu u planu je, dodaje, organizovanje konferencije kako bi se govorilo o vrijednostima i tog dokumenta i njegovog sadržaja. Muftija banjalučki je istakao da se iz Banje Luke želi poslati jedna ljepša slika, a to je, kaže, moguće ukoliko "jedni drugima pružimo ruku". Vjeruje da će biti organizovan susret bošnjačkih, hrvatskih, srpskih, jevrejskih naroda o tome kako živjeti složno u Banjoj Luci i razvijati je kao multikulturalni grad. Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka BiH Ferid Dautović je podsjetio da je bosanska ulema, koja ima veliki ugled i važnost kod Muslimana, pokrenula rezolucije o zaštiti Srba, Jevreja i Roma u tadašnjoj porobljenoj Evropi, u vrijeme nacizma i fašizma. Podsjetio je na „El-Hidaje i Sarajevsku rezoluciju iz 1941.“, u kojoj su dali svoj stav o tadašnjim zločinima u kojima su stradali brojni Srbi, Jevreji i Romi, te u tom ambijentu i pojedini Muslimani. Ta rezolucija je, kaže, bila početak svih drugih rezolucija u ostalim bh. gradovima, među kojima je i Banja Luka i Mostar. "Suština svih rezolucija je da to bio krik slobode bošnjačke uleme u porobljenoj Evropi, da se zaštite Srbi, Jevreji i Romi, jer su smatrali da je ljudski život svetinja i da ga se treba boriti za svoje komšije", rekao je Dautović.

Učenjem hatma dove u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru jučer je obilježena 16. godišnjica smrti prvog predsjednika Republike BiH, rahmetli Alije Izetbegovića i jednog od najznamenitijih bosanskohercegovačkih orijentalista Hivzije Hasandedića. U prisustvu velikog broja vjernika, Hivzijinih sinova Suada i Saliha, hatma dovu je proučio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Govoreći o značaju i ulozi i rahmetli Izetbegovića i Hasandedića, muftija je još jednom podcrtao koliko su njihova djela vrijedna svekolike pažnje, jer su upravo ta djela bila najilustrativniji međaši naše novije historije. "Vremena u kojima su živili i djelovali su bila složena i teška. Zalagali su se za očuvanje i obnovu našega nacionalnog imena, obnovu suvereniteta naše države Bosne i Hercegovine", kazao je muftija. Podsjetio je na ustrajnost rahmetli Izetbegovića u borbi za slobodu i slobodnu riječ, obnovu samostalnosti i državnosti, odbranu države u dvostrukoj agresiji koju je pratila šutnja međunarodne zajednice. "Ta borba je, prije svega, bila naša borba, borba za slobodu čovjeka i za ljudsko dostojanstvo. Rehmetli predsjednik je bio duboke svjestan da bez slobode ne možemo u budućnost, ali je bio duboko svjestan da se ništa ne može trajno sačuvati bez dobro organiziranog naroda, bez institucija i države. Valja nam se vratiti njegovoj misli i njegovoj ideji“, poručio je muftija. Zahvaljujući istraživanjima i radovima Hivzije Hasandedića, naglasio je, sačuvano je kolektivno pamćenje o kulturno-historijskom nasljeđu, spomenicima, pisanoj riječi Bošnjaka u Hercegovini. "Hivzija je brižno istraživao našu prošlost, prenosio memoriju ljudi, objavljivao i pisao o našem bitisanju od Dalmacije, preko Hercegovine do Boka Kotorske. On je ostavio čvrste temelje i mi možemo ići dalje. On sam nije mogao istražiti sve, ali je uradio mnogo više nego neke institucije. Da budemo pravedni, u našem narodu nije ih ni bilo, jer smo bili uskraćeni za njih. Zahvaljujući njegovom radu mi smo u prilici da istražujemo i detaljnije prezentiramo rezultate tih istraživanja u većem obimu. Uskoro ćemo objelodaniti do sada nepoznate činjenice o velikom Kizlar-aginom vakufu u Ljubinju, koji je bio veći i od Karađoz-begovog vakufa“, rekao je muftija. Na kraju kratkog podsjećanja muftija je izrazio nadu da će Alijina i Hivzijina djela biti zalog budućim generacijama i snažan poticaj da budu potpuno svjesne svih izazova koji stoje pred njima.

U Kulturnom centru Kralj Fahd u Sarajevu danas je svečano otvoreno "IV međunarodno takmičenje u hifzu Časnog Kur'ana", koje se održava pod pokroviteljstvom vrhovnog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića.

"Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život“, zapisao je u svojim memoarima rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik Republike BiH, koji je na ahiret preselio na današnji dan 2003. godine. Povlačenje u mirovinu i smrt  Po isteku mandata, Izetbegović je ispraznio ladice svog stola u zgradi Predsjedništva u kojoj je sjedio skoro punih deset godina. Bio je 15. oktobar 2000. godine. "Ne volim rastanke, ali nisam osjećao tugu“ – zapisao je u memoarima. Sumirajući život zapisao je i ovo: „Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“ Svoje političke aktivnosti nastavio je u prostorijama SDA. Uglavnom se bazirao na pisanje memoara, primao je goste. Gotovo svi državnici koji bi iz svijeta dolazili u BiH u svoj protokol ubacivali su posjetu Izetbegoviću. Ali uskoro je bolest postala jača od tijela i Alija je morao u bolnicu. Kao da se sam pripremao za smrt, u posjetu su mu, jedan po jedan, došli svi njegovi aktuelni i bivši prijatelji, te nekoliko svjetskih ličnosti poput bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona ili tadašnjeg turskog premijera Tajipa Erdogana, koji je mahsuz avionom sletio u Sarajevo, kako bi u bolnicu posjetio svog prijatelja. Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine. Taj dan, kao i sljedeći, kao da se nebo izlilo na bosanski glavni grad. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 150.000 ljudi, pristiglo je više od 4.000 telegrama saučešća, prisustvovale su 44 zvanične delegacije stranih zemalja, te još 450 gostiju iz Turske, među kojima i 105 članova Turskog parlamenta i 50 članova gradskih vlasti Istanbula. Također, prisustvovalo je više od 400 novinara, direktni TV prijenos realiziran je sa 37 kamera, a 36 televizija je preuzelo signal Federalne televizije (FTV). Alija Izetbegović ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.  (Muzej Alija Izetbegović)

Povodom obilježavanja godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH Ismail ef. Smajlović danas je održao hutbu, u kojoj, između ostalog, govorio o rahmetli Aliji Izetbegoviću kao vakifu Islamske zajednice. Hutbu prenosimo u cijelosti: بسم الله الرحمن الرحيم Smisleno postojanje -  sjećanje na velike osobe o kojima govore njihova djela  أَمَّن هُوَ قَٰنِتٌ ءَانَاءَ ٱلَّيلِ سَاجِدا وَقَائِما يَحذَرُ ٱلأخِرَةَ وَيَرجُواْ رَحمَةَ رَبِّهِۦۗ قُل هَل يَستَوِي ٱلَّذِينَ يَعلَمُونَ وَٱلَّذِينَ لَا يَعلَمُونَ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُوْلُواْ ٱلأَلبَٰب.  (سورة الزمر:9) "Da li je onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga…? Reci: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" (K, 39:9) Dana 19. oktobra 2019. godine je godišnjica smrti Alije Izetbegovića koje muslimani cijeloga svijeta poznaju i sjećaju po dobrim djelima, mudrosti i učenosti. Za muslimane Bosne i Hercegovine je prilika da u programima obilježavanja podsjete sebe i druge na vrijednosti koje je r. Alija afirmirao u svim životnim situacijama. Njegov život prepleten iskušenjima je podario jedan originalan izraz. Na životnom putu osobe od rođenja do smrti učenje je najpouzdaniji oslonac i poticaj za uspjeh. Učene osobe osim mudrosti koju darivaju ostavljaju uzorno ponašanje i dobra djela koja traju. Kako ovjeriti smisleno postojanje na koje će se moći osvrnuti nove generacije i sa zadovoljstvom ukazivati na trajna dobra, vakufe i druga dobročinstva. Muslimanima je propisano da rade dobra djela i da postojano idu putem istine u svom životu na ovome svijetu. Ajeti sure El-Furkan bude razum na potrebu vraćanja, odnosno, stabiliziranja čestitih ljudi u Islamu, jer Islam je jedina vjera koja vodi ispravnom putu. Uzvišeni Allah je objavio: "Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti!"» (K, 58:21) To je zavjet Gospodara svijeta koji dopunjava u ajetu jasnom porukom: „Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti....“ (K, 24:55) Muslimanima je dostavljena istina o uspjehu. Jasna poruka, sigurna staza i čisto srce za otvaranje puta uspjeha. Tu nema mjesta sumnji. Jedan od svjetskih lidera je u odsudnoj situaciji uputio svoju poruku narodu: „Vi ste narod koji će doživjeti moć i slavu, ali samo pod jednim uvjetom, a to je nemojte sumnjati u to!“ Potrebu za podsjećanje na vrijednosti Uzvišeni Allah je objavio: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!” (K, 2:152) Ugođaj osobe u okruženju ovosvjetskih blagodati nije potpun ako ga sedžda ne kruniše. Padanje ničice Uzvišenom Allahu upotpunjava smisao stvaranja i postojanja blagodati među kojima je i ljudski um koji te blagodati prepoznaje i ljudsko tijelo na sedždu upućuje. Dakle, na početku školske, mektebske, akademske godine govorilo se o važnosti učenja u širenje dobra, jer  'Nisu jednaki oni koji posjeduju znanje i neznalice! (K, 39:9) Učenje donosi radost, zadovoljstvo i sigurnost, a učeni rade, šire dobro i kao dobročinitelji čestite osobe obraduju svojim dobročinstvom. Uzvišeni Allah, Časni Poslanik, a.s., vjernici, ljudi i sva stvorenja se raduju susretu sa dobročiniteljem! Stipendije za poticaj učenja i učenje koje donosi dobročinstvo su neodvojivi. To je mudra odluka. Primjeri koje ova generacija pamti su veliki dobročinitelji/vakifi: Gazi Husrev-beg, Karađoz-beg, Tural-beg, Isa-beg i drugi kao i savremenici ove generacije: Alija Izetbegović, Husein Đozo, Ahmed Smajlović, Adilbeg Zulfikarpašić i brojni graditelji širom Domovine. Njihova dobra obavezuju na podsjećanje dok dobročinstva stoje poput instituta, škola, fondova i fondacija za uspjeh. Mudri odlučuju utemeljiti trajno dobro učenjem i poticanjem za napredak. Fond Bošnjaci je vakuf kojeg je utemeljio r. Alija Izetbegović da se mladi koji žele marljivo učiti i raditi mogu pomoći na tom putu! Time je pored intelektualnog blaga ostavio i novčana sredstva za opće dobro. Brojne su mudrosti koje je ovaj učenjak/alim, vladar i ponosni musliman ostavio generacijama koje se trebaju i imaju mogućnost podsjetiti. Kako bi lijepo bilo da svaki roditelj, porodica ima i društvo dobije čestito i učeno čeljade! Na to Uzvišeni Allah skreće pažnju u ajetu kada majci (Merjemi) saopćava vijest koju bi željeli čuti svi čestiti u ljudskom rodu: „Donosimo ti radosnu vijest, učena sina ćeš imati." (El-Ḥidžr, 53) Za afirmaciju znanja i podrške učenju pored osnivanja Fonda Bošnjaci, r. Alija je ostavio napisane knjige, tekstove i brojne poruke.Na neke od njih treba skrenuti pažnju. Rahmetli Alija kaže: „Mi ćemo nastaviti da se borimo za Bosnu i svoj narod. Mi želimo svoju državu. Jer je narod bez države kao porodica bez krova koja živi pod kišom. Ne želimo biti narod koji nema državu." "I čeka nas, ako Bog da mir. Ne može odmah sad, ali uskoro. I spremite se, dobro se spremite za taj mir. Naš Pejgamber je, kad se vratio iz jedne teške bitke, rekao da ide iz male bitke u veliku bitku... Ogromni problemi nas čekaju: srušena industrija, nezaposlenost, glad… Međutim, ono što dolazi, krajnje su nejednakosti – imat ćete bogataša, ratnih profitera koji će eksploatirati onaj obični svijet koji neće imati posla. A onda, naravno, neizbježna pitanja pravde i nepravde. Dakle, vi koji ćete morati da vodite ovaj narod u miru dobro se spremite za to! Neka nam je Bog na pomoći." (Alija Izetbegović 25. marta 1994. "Neodgovorno je zamajavati narod lijepim a nerealnim pričama. Grijeh je gladnom čovjeku pričati o lijepim jelima ako ga nećete nahraniti. Te priče su poput saharina: slade ali ne hrane." (Članak "Jedina vrsta ljudi koju mrzim su izdajice", BH Dani, 13. oktobar, 2000.) "Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem." (Govor u sarajevskoj Zetri, 2.10.2002.) "Priču o zaboravu slušali smo četrdeset godina. Taj film smo gledali. I šta je bio rezultat, što je slijedilo? Slijedio je genocid! Ništa nam nije pomoglo što smo skoro sve bili zaboravili, i svoju prošlost, i svoju vjeru, čak i svoje ime; osuđeni smo bili na uništenje. Tu grešku više nećemo ponoviti." Na kraju posebno vrijedna pažnje je želja r. Alije u kojoj kaže: "Volio bih da me upamte kao čovjeka koji je narod BiH uvijek imao na srcu." Mnogo je šehida, heroja i boraca koji su stali u odbranu, odvažno i hrabro branili vrijednosti. Oni su heroji, prvaci i uzori na putu slobode, opstanka i napretka. Povlačenja nema, bez dileme. Na ovo se treba podsjećati, tome se treba poučavati, to mora biti put za one koji traže dunjalučku sreću i uspjeh na Ahiretu Čuvanje vrijednosti je emanet vjere i šehidske krvi. Ova zemlja je naša Domovina i čestiti je moraju čuvati, čuvati do kraja. Čuvati svim raspoloživim resursima, znanjem/mudrošću, imetkom i životima! یَـٰۤأَیُّهَا ٱلَّذِینَ ءَامَنُوا۟ ٱصۡبِرُوا۟ وَصَابِرُوا۟ وَرَابِطُوا۟ وَٱتَّقُوا۟ ٱللَّهَ لَعَلَّكُمۡ تُفۡلِحُونَ „O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite! (K, 3:200) Uzvišeni Allahu učvrsti nas na putu Islama! Amin!