Količina teških metala koji prelaze dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda pronađene su u rijeci Neretvi na području Konjica, rezultati su koje je na zahtjev Udruženja "Zeleni Neretva" ispitao Institut za kvalitetu, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac. Institut je uradio fizičko-hemijsko ispitivanje sedimenta (nanosa) korita rijeke Neretve na tri lokacija u Konjicu, a u uzorcima uzeti na lokaciji 1 i 2, ustanovljeno je odstupanje željeza i kroma u odnosu na granične vrijednosti, navodi se u izvještaju.  Na trećoj lokaciji, uz teške metale, dokazano je i odstupanje hemijske potrošnje kisika i nitratnog azora. ''U uzroku uzetom na lokaciji 3, utvrđeno je odstupanje hemijske potrošnje kisika i nitratnog azora u odnosu na dozvoljena granične vrijednosti. Koncentracije ispitivanih teških metala (Fe, Zn, Ni,Cr) u uzorku uzetom na lokaciji 3, također su premašile dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u površinske vode'', navodi se. Ispitivanje su uradili potaknuti, kako tvrde aktivisti, čestim ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih zona. Aktivisti su bili primorani uraditi ispitivanje pješčanih nanosa u rijeci, budući da nisu u mogućnosti uzeti uzorak vode prilikom direktnog ispuštanja tvari iz industrijskih postrojenja koji se nalazi na obali Neretve "Razlog ispitivanja sedmenta korita (pješčani nanosi) jeste nemogućnost blagovremenih uzimanja uzoraka vode prilikom incidentnih ispuštanja eventualno opasnih materija iz industrije, jer tom činu mora prisustvovati ovlašteno lice (federalni inspektor). Tome doprinosi činjenica da je Neretva rijeka brzog toka te se uzorkovanje mora obaviti, bukvalno, u nekoliko minuta", tvrde oni. Rezultati analize, navode iz Udruženja, poslani su na adrese nadležnih institucija na dalje obavezno zakonsko postupanje, odnosno rješavanje problema industrijskog onečišćenja. Aktivisti pozivaju i ostale građane i institucije da se uključe u rješavanje tog ekološkog problema. "Ovom prilikom pozivamo sve građane i institucije da se uključe u ovaj slučaj jer samo zajedničkim snagama možemo rješavati ovakve i slične probleme. Želimo samo još da napomenemo da svaki građanin ima i pravo i obavezu da prijavi ovakve i slične slučajeve nadležnim službama", naveli su iz Udruženja "Zeleni Neretva" na društvenim mrežama. U Neretvi u Mostaru zabilježeno je zamućivanje vode koje su ribari prijavili nadležnima te se čeka službeni nalaz policije i inspekcije koji bi trebali pokazati izvor ovog onečišćenja, a ova rijeka se uoči sezone kupanja redovno proglašava opasnom za kupanje ali se većina oglušuje na to. (Radiosarajevo)

Ministrica obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo Zineta Bogunić danas je zastupnicima Skupštine KS na tematskoj sjednici podnijela Izvještaj o obrazovanju u kojem je ukazala na nedostatke, slabosti, ali i mogućnosti te oblasti.

Situacija s migrantima u BiH je alarmantna i s dolaskom zime, moguće je da ćemo se suočiti sa ozbiljnom humanitarnom krizom. Uz to trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, kaže u intervjuu za Fenu Jelena Sesar istraživač za Balkan i EU u Amnesty Internationalu sa sjedištem u Londonu. "Ono što posebno zabrinjava je i planirano zatvaranje Mirala u Velikoj Kladuši te sudbina ljudi koji su tu trenutno smješteni, ali i ostalih koji spavaju na raznim lokacijama, čak i pod otvorenim nebom, u Bihaću i Velikoj Kladuši. Posljednjih dana imamo sve više informacija o prisilnim premještanjem ljudi u improvizirani kamp Vučjak, koji je potpuno neuvjetan za smještaj ljudi", kaže Sesar. Prema zvaničnim podacima u BiH trenutno nalazi nešto više od 6.000 migranata, većina u Unsko-sanskom kantonu, ali je stvarna brojka vjerovatno znatno veća. "Kapaciteti centara kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) ili državna ministarstva su oko 4.000, što ostavlja nekoliko hiljada ljudi bez krova nad glavom i  elementarne podrške koju je BiH obavezna da pruži izbjeglicama i migrantima koji se tu nalaze. Kako smo već ranije upozorili, uvjeti u postojećim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši su u potpunosti neadekvatni, ali oni  pružaju sklonište i minimalne uvjete za smještaj", navodi Sesar. Zabrinutost Amnesty International ističe i zbog  prisilnog premještanja ljudi u improvizirani kamp Vučjak koji se nalazi na napuštenoj  deponiji i postoji visok rizik od isparavanja metana koji je otrovan po zdravlje ljudi. "Više stotina ljudi koji su tu trenutno smješteni nemaju ni osnovne uvjete za život - spavaju pod šatorima, kamp nema tekuće vode, struje ili toaleta, a obroci  koji se dijele samo dva puta dnevno, su izuzetno skromni. Stanje u Vučjaku je potpuni neprihvatljivo i ispod osnovnog dostojanstva. Evropska komisija i UN su već upozorili na uvjete u kampu i tražili od vlasti da ga zatvore, a ljude koji su tu smješteni premjeste u uslovniji prostor bez odlaganja, što mi svakako podržavamo", kaže Sesar. Amnesty International ocjenjuje kako vlasti u BiH,  posebno Ministarstvo sigurnosti, kao i obje entitetske vlade, moraju preuzeti odgovornost za smještaj izbjeglica i pronaći adekvatan prostor i to u oba entiteta. "Situacija gdje Unsko-sanski kanton nosi sav pritisak je neodrživa - treba da postoji više solidarnosti unutar cijele države. Ovo je pitanje od kojeg nije moguće pobjeći, a da se ne pribjegne mjerama koje će neminovno ugroziti prava ljudi koji su tu jer bježe od konflikta ili siromaštva",  pojašnjava sagovornica. Kaže kako nedostatak sredstava ne može biti izgovor. "Evropska komisija je do sada uložila 34 miliona eura u zbrinjavanje izbjeglica, ali ono što evidentno izostaje je podrška i saradnja između vlasti na svim nivoima, uključujući na državnom i entitetskom nivou, da tretiraju ovo pitanje kao prioritetno. U protivnom, hiljade života će biti ozbiljno ugroženo u narednim mjesecima", upozorava Sesar. Amnesty International smatra da su, za razliku od BiH, zemlje u okruženju  znatno bolje upravljale migrantskom krizom. "Bosna i Hercegovina svakako nije usamljena u ovom problemu. Zemlje na granici Evropske unije, a posebno Grčka, Italija, pa čak i Bugarska, su se suočile s velikim brojem izbjeglica na svom teritoriju. Srbija i Makedonija su bile u sličnoj poziciji kao i BiH prije dvije godine. Za razliku od BiH, ove dvije države su znatno bolje upravljale situacijom. Kao i BiH, Srbija je dobila značajna sredstva i podršku od Evropske unije, ali za razliku od BiH - vlasti u Srbiji su potpuno preuzele odgovornosti za smještaj i podršku izbjeglicama. To kod nas nije slučaj. Ovo što se dešava u BiH je stanje potpune nezainteresiranosti i gotovo sistemskog nemara koji može dovesti do još većeg problema", kaže Sesar i naglašava kako BiH ima obavezu da osigura smještaj i podršku ljudima koji se nađu na njenom teritoriju, te da pri tome poštuje i njihova osnovna prava. Po njenoj ocjeni kriza u BiH u velikoj mjeri  je rezultat prisilnih odvraćanja i kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske. "Amnesty International već dugo upozorava da ono što se dešava na granicama Hrvatske sa BiH i Srbijom predstavlja kršenje međunarodnog prava, ali i važećih evropskih zakona. Hrvatska nije jedina evropska država koja koristi sva sredstva da spriječi ulaske na svoj teritorij. Slično nasilje se već godinama dešava na granicama Mađarske, ali i Bugarske. Iako Evropska komisija redovno upozorava ove države, EU snosi veliku odgovornost za trenutnu situaciju na svojim granicama. Tzv. migrantska kriza ja direktna posljedica politike koja već godinama podržava mjere koje imaju za cilj da spriječe nove ulaske u Evropsku uniju", navodi Sesar. U tom kontekstu, kaže sagovornica  kako dugoročno, jedini način da se zaustave nezakonite prakse na granicama, kao i kršenje osnovnih ljudskih prava, te bolje kontrolišu putevi migracija, je da se postigne sporazum na nivou Evropske unije kojim se osiguravaju sigurni i legalni načini za sticanje statusa, kako izbjegličkog, tako i migrantskog, za ljude koji bježe od rata ili siromaštva. "Trenutna tendencija da se dižu zidovi i utvrde na granicama i pooštravaju sigurnosne mjere kako bi se spriječili ulasci u EU nije samo dovela do povećanja krijumčarenja i otvaranja još opasnijih i rizičnijih ruta, već je stvorila situacije kakve sad imamo u BiH ili Libiji, državama izvan same granice Schnegena; državama koje su pokazale da nisu voljne ili u stanju da osiguraju elementarne uslove za smještaj ljudi, te da im pruže zaštitu i podršku – a na što su se obavezale. Takva politika bi mogla ozbiljno destabilizirati države poput BiH, ali ona također predstavlja prijetnju za budućnost EU i dovodi u pitanje iskrenu posvećenost Evropske unije vrijednostima i principima na kojima je osnovana", rekla je na kraju razgovora za Fenu Jelena Sesar.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk kaže da će čelnici Evropske unije "donijeti odluku u narednim danima" hoće li odobriti Britaniji još jedno produženje roka za napuštanje bloka, ali on kaže da njihova odluka ovisi o razvoju događaja u Londonu. Tusk je u utorak rekao da će odluka o produženju Brexita za tri mjeseca nakon 31. oktobra "u velikoj mjeri ovisiti o tome šta britanski parlament odluči ili ne odluči da uradi". Britanija se suočava s još jednom sedmicom političkog zastoja nakon što su britanski zastupnici u ponedjeljak odbili premijeru Borisu Johnsonu šansu da održi glasanje o prijedlogu zakona za sporazum o Brexitu, dogovorenom u Briselu prošle sedmice. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je žaljenje zbog rada potrošenog na Brexit, a ne na politici EU, nazivajući ga "gubitkom vremena i gubitkom energije". (Fena)

U sklopu napora koje Bosna i Hercegovina čini, a u kontekstu preuzetih obaveza na planu jačanja kolektivne sigurnosti, danas je u Sarajevu počela dvodnevna simulacijska vježba za evaluaciju Strategije BiH za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje.

U Norveškoj se radi na pokretanju banke koja bi djelovala na principa islamskog bankarstva, a po uzoru na iskustva iz Bosne i Hercegovine.

Globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obraćajući se na TRT World Forumu, koji se održava u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA).

Na tematskoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo danas će biti razmatrana Informacija o stanju u oblasti obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak danas će svečano otvoriti zgradu Ambasade BiH u Ankari.

U Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu danas je proučena hatma-dova, povodom 80 i 20 godina od preseljenja na ahiret direktora ove škole Muhameda Emina Dizdara i Zehre Šoše.   Ovim povodom, Gazi Husrev-begova medresa, u saradnji sa Upravom za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice (IZ), organizirala je prigodnu tribinu, kojoj su prisustvovali članovi porodice, bivši učenici i kolege direktorice Šoše, te uposlenici Rijaseta IZ u BiH i drugi, a koju je učenjem odlomka iz Kur'ana Časnog otvorio učenik Medrese Muhamed Vehab.    O djelu uglednog orijentaliste, prevodioca, publiciste i direktora Medrese Mehmeda Emina Dizdara, koji je preselio na ahiret prije 80 godina, govorio je šef Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta dr. Ekrem Tucaković i prof. arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi Almin Mahmutbegović.     Dr. Tucaković je podsjetio da je Rijaset nedavno donio zaključak o potrebi institucionalnog pamćenja, projekta koji je u toku, a u koji bi se moglo uvrstiti i ovo sjećanje na bivše direktore medrese. Ukratko je auditorij upoznao s osnovnim biografskim podacima o direktoru Dizdaru, koji je bio i orijentalist, prevodioc i publicist.    Mehmed Emin Dizdar je završio Ruždiju, Gazi Husrev-begovu medresu i Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu (1902). Službovao je u Sarajevu i Mostaru kao šerijatski pravnik, profesor arapskog jezika, upravitelj Šerijatske škole u Sarajevu, direktor Gazi Husrev- begove medrese od 1924. do 1938. godine, te radio u Zemaljskom muzeju.   Bio je i redovni profesor Više islamske šerijatsko-teološke škole, gdje je obavljao i dužnost rektora. Članke i rasprave teološke i kulturno-povijesne naravi, s osobitom pažnjom na orijentalne kulture, objavljivao je u periodicima Izvještaj Šerijatske sudačke škole, Sarajevski list, Biser, Novi Behar, Spomenica Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice 1932., Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije 1933., Narodna uzdanica i drugim. Bio je poliglota. Govorio je arapski, turski i njemački jezik.   Prof. arapskog jezika Almin Mahmutović je podsjetio da je Dizdar predavao i povijest islama, te posebnu pažnju posvetio činjenici da Mehmed Emin Dizdar dolazi iz poznate ulemanske porodice iz Mostara koja je definirala njegov put. Također je naglasio da je 1925. godine velikim zalaganjem direktora Dizdara potvrđen plan i program za medrese u kome su bili obuhvaćeni i svjetovni predmeti.   Veoma emotivna su bila obraćanja bivših učenica i učenica profesorice historije i geografije Zehre Šoše, kao i njenih kolega.    Izlaganje njenih učenica, danas profesorica Gazi Husrev-begove medrese, prof. Sabahete Ahmetagić i hafiz. dr. Behije Durmišević oživjelo je veoma upečatljivo lik direktorice Zehre kod prisutnih.   Principijelnost, strogost i toplina, radinost, strpljenje s učenicima, disciplina, predanost radu i obrazovanju bile su osobine direktorice Šoše koje su njene učenice ilustrirale mnogobrojnim primjerima iz vremena koje svjedoči njen rad.   Izlagačima tribine su se pridružili i učenici i kolege direktorice Šoše iz publike, prof. Mustafa Sušić, bivši direktor Gazi Husrev-begove medrese Ferhat Šeta i Džemal Salihspahić.

Cjelovečernji program pod nazivom "Ljubav", sačinjen od izvođenja duhovne muzike i plesa (Sema), biće održan u Bosanskom kulturnom centru Tuzla, u srijedu 23. oktobra, s početkom u 18.30 sati.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović sastala se danas u Sarajevu s predsjednikom Doha instituta za postiplomske studije iz Katara profesorom Yasirom Suleimanom.

U Kristalnoj sali općine Bugojno jučer su održani Regionalni susreti Mreže mladih Muftijstva travničkog, kojima su prisustvovali aktivisti Mreže mladih sa područja medžlisa Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i Jajce. Ovom prilikom učesnici su po dolasku u Bugojno posjetili Šehidsko mezarje i proučili fatihu pred duše najboljih bosanskih sinova. Koordinatorica Mreže Kana Ćeso je učenjem odlomka iz Kur'ana ozvaničila početak manifestacije u općinskoj sali, koju je vodio Senahid ef. Čehaja. Prisutnima su se obratili glavni imam Medžlisa IZ Bugojno Kemal ef. Tokmić i koordinator Mreže mladih Bugojno hfz. Mahir ef. Ramić. Koordinatori sa nivoa navedenih medžlisa govorili o projektima i aktivnostima iz predhodnog perioda, te su u svojim obraćanjima iznijeli planove rada za narednu godinu. U svojstvu izaslanika Muftije travničkog obratio se mr. Muhamed ef. Pezić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje, koji je pohvalio dosadašnji rad aktivista Mreže mladih, uputio smjernice za naredni period, te poželio hajr i uspjeh u nastavku aktivnosti. Pristunim su se obratili, prigodna predavanja i prezentacije održali i gosti današnjeg susreta glavni imam MIZ Kakanj mr. Sulejman ef. Čeliković o temi "Aktivizam mladih nekada i sada“, i novi koordinator Mreže mladih Muftijstva travničkog Ajdin ef. Terzić o temi "Praktični primjeri aktivizma mladih“. Na kraju programa učesnici ovogodišnjih susreta su dobili prigodnu hediju sa priznanjem, te je proučena dova. Nakon podne namaza koji je klanjan u džamiji Kulturnog centra Princeze Dževhere upriličen je ručak i obilazak grada Bugojna.

Predsjednik Islamske zajednice Mađarske Zoltan Bolek izjavio je da tamošnja islamska zajednica ima aktivne odnose sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini, kazavši da se nada da će joj nekad u budućnosti i pristupiti. Odgovarajući na pitanja novinara bosanskohercegovačkog časopisa "Stav" u vezi sa susretom s delegacijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina tokom kojeg su izrazili zahtjev za pristupanje krovnoj kući muslimana u Bosni i Hercegovini Bolek je istakao da imaju aktivne odnose sa Islamskom zajednicom u BiH. "Moram istaći da mi imamo aktivne odnose s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Ipak, na našu žalost, naš zahtjev za pristupanje ovoj zajednici koji smo uputili prije nekoliko godina na spomenutom sastanku još uvijek nije prihvaćen. Uputili smo taj zahtjev jer želimo pristupiti Sarajevskom muftijstvu, što bi nam olakšalo naše buduće djelovanje. Nadamo se da ćemo u budućnosti biti primljeni", rekao je. Bolek je rekao i da je djelomično zadovoljan položajem muslimana u Mađarskoj. "Mogu reći da sam zadovoljan djelomično, a za to postoji više razloga. Naime, Islamska zajednica Mađarske od samog je početka svog djelovanja 1988. godine imala značajnih problema pri registraciji jer je trebala biti tretirana prema tadašnjem crkvenom zakonu koji se odnosio na vjerske zajednice. Novi zakon koji je regulirao prava "crkvenih zajednica" stupio je na snagu 2012. godine. Što se tiče drugih okolnosti, svima je poznato da od 2015. godine počinje migrantska kriza, koja je znatno utjecala na odnos prema muslimanima u Mađarskoj. Od tada počinje ofanzivna antiislamska kampanja, što nije zaobišlo ni nas čiji su preci stotinama godina prije živjeli u Mađarskoj. Primjerice, bilo je pitanja "kada ćemo se (muslimani Mađarske) vratiti kući". Naš odgovor je bio da je ovo naša kuća jer smo se tu rodili kao i svi naši preci mnogo godina prije", kazao je Bolek. U Mađarskoj, kako je rekao, trenutno živi između 40 i 50 hiljada muslimana koji su različite nacionalne pripadnosti. Na ovaj navedeni broj blizu 10.000 su rođeni Mađari koji su konvertirali na islam u toku svog života. Najviše je onih muslimana koji vode porijeklo iz neke od arapskih zemalja, ali treba napomenuti da je tu i sigurno oko 3.000 muslimana iz Republike Turske. Kada je riječ o muslimanima s Balkana, očekivano je najviše Bošnjaka i Albanaca, a njihov se broj procjenjuje na 3.000. Bitno je napomenuti da veliki broj muslimana koji dolazi iz drugih država nema riješeno pitanje državljanstva, što im predstavlja problem. Podsjetio je i na istraživanja koje provodi na temu integracije Bošnjaka, bošnjačkih vojnika u vrijeme postojanja Austro-Ugarske, njihovog životnog puta tokom trajanja Prvog svjetskog rata. "Također, bavio sam se i njihovim životnim putem i nakon završetka navedenog rata. Definitivno, došao sam do zaključka da su u svim razdobljima Bošnjaci bili izuzetno odani Mađarskoj, u kojoj su živjeli. Mogu čak reći da su bili izuzetno dobre patriote koje su branile teritorijalni integritet ove države. Pisao sam mnoge studije o tome na mađarskom jeziku jer su to izuzetno važne teme. Trenutno sam baziran na učenje bosanskog jezika kako bih svoje doktorsko istraživanje upotpunio. Naše političke, kulturne i historijske veze čine nas izuzetno povezanim, što je značajna prednost. S druge strane, ono što moramo više potencirati jeste taj ekonomski odnos između dvije države koje trebaju više sarađivati. Upravo u tome vidim potencijal buduće saradnje jer je ekonomski aspekt izuzetno važan za svaku državu, pa tako i za Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu", dodao je. Trenutnu slabost muslimana u Evropi povezao je s nedostatkom jedinstva među njima. "Autohtoni evropski muslimani i imigranti muslimani nalaze se definitivno pred istim izazovima danas. Zbog toga je učenje izuzetno važno. Moramo imati imame koji su dovoljno obrazovani i koji poznaju lokalne običaje mjesta u kojima žive. Međusobna saradnja među muslimanima izuzetno je važna, ali i razvoj dijaloga s različitim vjerskim zajednicama. Slabost muslimana u Evropi jeste u tome što nema jedinstva među njima, a znamo da su jedinstveni stavovi i promišljanja izuzetno važna unutar određene grupacije", rekao je Bolek.

    Saradnja muallima i vjeroučitelja u procesu unaprjeđenja mektebske pouke i rad s predškolskom djecom bule se teme redovnog seminara za članove Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva tuzlanskog, održanog u subotu.   Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović je ovom prilikom istakao važnost odgovornosti prema mektebskoj pouci jer je mekteb, kao stjecište masovnog učenja o vjeri, u središtu rada Islamske zajednice.   Analizirana je realizacija smjernica s prethodnog seminara, a o saradnji muallima i vjeroučitelja kao potencijalu za uspješniji rad u mektebu govorio je dr. Sead ef. Seljubac, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog.   O radu u mektebu i važnosti saradnje muallima i vjeroučitelja govorili su dr. Enes ef. Svraka, šef Odjela za mektebsku nastavu i mlade Uprave za vjerske poslove Rijaseta i dr. Nezir ef. Halilović šef Odjela za vjeronauku Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta.   Istaknuta je važnost snažnije saradnje muallima i vjeroučitelja u pogledu animiranja djece koja ne idu na mektebsku pouku, zatim potreba zajedničkog nastupa kod roditelja u cilju razumijevanja značaja mektebske pouke, te zajednički rad na promociji mektebskog programa i ambijenta. O iskustvu i perspektivi rada s predškolskom djecom govorili su direktor obdaništa Evlad u Brčkom Enver Tursunović i glavni imami iz Bijeljine, Janje, Odžaka i Zvornika, medžlisa u kojima djeluju mektebske igraonice za djecu predškolskog uzrasta, Samir ef. Camić, hafiz Omer ef. Camić, Fahrudin ef. Mujanović i Haris ef. Mustajbašić. Na kraju seminara usvojeni su zaključci i smjernice za dalji rad, a u vezi s temama o kojima je razgovarano. (muftijstvotz.ba)

Reprezentativci iz 59 zemalja odmjerit će snage na 22. svjetskom seniorskom prvenstvu u kickboxingu koje će biti održano u Sarajevu od 22. do 26. oktobra, saopćeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu. Direktor Prvenstva Alija Ogrić precizirao je da će više od 800 takmičara nastupiti na manifestaciji koja će zvanično biti otvorena sutra u dvorani Zetra, te da je superfinale na programu 25. oktobra. Predsjednik Svjetske kickboxing organizacije (WAKO) Roy Beker izjavio je da je ovo prvenstvo posebno važno jer je prvo otkako je kickboxing dobio status olimpijskiog sporta. "Imate fantastične hotele, dvoranu i fantastičan grad i za mene je ispravna odluka da ovo prvenstvo prvi put bude održano u Bosni i Hercegovini i veoma smo sretni što smo ovdje", rekao je Beker.  Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević istakao je da, uime Vlade FBiH koja je generalni sponzor prvenstva, zahvaljuje WAKO federaciji na dodjeli domaćinstva Bosni i Hercegovini. "Izuzetno nam je drago zbog toga jer je Sarajevo još uvijek prožeto duhom olimpizma i željeli smo da damo punu podršku ovom takmičenju", rekao je Bukvarević. Dodao je da Bosna i Hercegovna u posljednje vrijeme dokazuje da ima značajan broj dobrih takmičara u borilačkim sportovima, što potvrđuju medalje koje oni donose s različitih svjetskih takmičenja. Selektor bh. kickboxing reprezentacije Salko Zildžić naveo je da su učinili sve da takmičare pripreme na najbolji način, te da očekuje nastavak dobrih rezultata i osvajanja medalja sa prethodnih prvenstava. "Imamo Ahmeda Krnjića koji je na evropskom i svjetskom prvenstvu osvajao srebrene medalje i očekujemo da će sada u Sarajevu pokušati da se popne na najviše postolje", kazao je Zildžić i dodao da se dosta očekuje i od Igora Emkića, Mesuda Selimovića i Jasmine Merdić.