Skaka: Bistrička stanica vraća se građanima Sarajeva
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka izjavio je da se stara Bistrička stanica, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, vraća građanima Sarajeva.
Goraždu nagrada Globallocal za kreiranje dobrog ambijenta za poduzetništvo
Grad Goražde jedan je od dobitnika nagrade za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u kategoriji "Najbolje lokalne zajednice u 2019. godini". Nagrada je gradonačelniku Goražda Muhamedu Ramoviću dodijeljena na Drugom svjetskom kongresu poduzetnika koji je održan u Skoplju od 16. do 18. oktobra. Drugi svjetski kongres poduzetnika jedan je od najvećih poduzetničkih događaja na Balkanu u 2019. godini, koji je održan pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Sjeverne Makedonije. Međunarodni ekonomski forum "Perspektive Dubrovnik" i "Promo global Zagreb" na temelju odluke Međunarodnog komiteta za dodjelu Internacionalnih nagrada i priznanja za zajednice i institucije za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi "GLOBALLOCAL", dodijelio je nagrade i priznanja  za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi u kategoriji „Najbolje lokalne zajednice u 2019. godini“, a među nagrađenima je i Grad Goražde. Preuzimajući nagradu gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović govorio je o gradu na Drini, njegovim potencijalima, historiji i aktuelnim dešavanjima, te ih pozvao u Goražde.  Nagrade i priznanja “Globallocal” dodjeljena su i u drugim kategorijama. Između ostalog, organizovana je i Konferencija "GlobalLocal – proaktivne poduzetne zajednice kreiraju povoljan poduzetnički ekosistem". Drugi svjetski kongres poduzetnika - Sjeverna Makedonija 2019. okupio je  inventivne pojedince posvećene stvaranju novih vrijednosti, produbljivanju ekonomskih i svih drugih oblika povezivanja, okrenutih općem blagostanju i sigurnoj budućnosti u slobodi. Poduzetnici, okupljeni na Svjetskom kongresu, zajedno sa predstavnicima akademske zajednice, vlasti, industrije, civilnog društva i medija, smatraju svoju aktivnost kao neprekidni angažman, inovativan i odgovoran prema sebi i prema drugima, kao i prema okruženju u kojem djeluju.
FUZIP: U devet mjeseci 2019. utvrđen 3.891 prekršaj
Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) Anis Ajdinović izjavio je danas u Sarajevu da su u rekordnih 111.212 inspekcijskih nadzora u devet mjeseci 2019. godine utvrdili 3.891 prekršaj i izdali prekršajne naloge u iznosu od 5,48 miliona KM. Ajdinović je na konferenciji za novinare rekao da su u istom periodu van prometa stavljene robe u vrijednosti 915.237,63 KM, a odbijeno je i pet zahtjeva za uvoz. Dodao je da je u prvom ciklusu pojačanih inspekcijskih nadzora, od 18. marta do 21. jula, utvrđeno 3.230 prekršaja i izdati prekršajni nalozi u iznosu 4,5 miliona KM, te izrečeno 1.066 upravnih mjera od kojih se 175 odnosi na mjere privremene zabrane rada. "U istom periodu, Federalna uprave za inspekcijske poslove je u saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove evidentirala 4.055 radnika 'nacrno'", rekao je Ajdinović. Potcrtao je da borba protiv sive ekonomije podrazumijeva borbu protiv njena tri glavna pojavna oblika - neizdavanje fiskalnih računa, evindentiranje i suzbijanje rada 'nacrno', te suzbijanje nelegalnog prometa robe. Također, Ajdinović je najavio da će FUZIP nastaviti voditi evidenciju o prodaji robe sumnjivog kvaliteta, neovlaštenoj prodaji robe i usluga, kao i na suzbijanju prometa visokotarifne robe. Ivana Jusufbegović iz Federalne uprave za inspekcijske poslove istakla je da je, u okviru kontinuiranog provođenja redovnih inspekcijskih nadzora u rudnicima u FBiH, FUZIP 24. septembra započeo vršenje sveobuhvatnih inspekcijskih nadzora u RMU Banovići. Navela je da su u toku inspekcijskih nadzora u RMU Banovići uočeni brojni nedostaci u skoro svim oblastima rada, te je konstatovano da ranije naložene upravne mjere za otklanjanje nedostataka nisu u potunosti realizovane. Na pres-konferenciji je naglašeno da je u devet mjeseci 2019. godini federalni tržišni inspektorat izvršio 1.594 redovna nadzora, prilikom kojih je evidentirano 1.415 prekršaja i izdati su prekršajni nalozi od 2,44 miliona KM. U oblasti zaštite potrošača, u navedenom periodu evidentiran je 741 prekršaj, što podrazumijeva izdavanje prekršajnih naloga od 122.706,20 KM i 193 rješenja o otklanjanju nedostataka.
El Clasico odgođen zbog nereda u Barceloni
Fudbalski savez Španije (RFEF) donio je odluku da se odgodi derbi susret između Barcelone i Real Madrida, koji se trebao igrati na Nou Campu 26. oktobra. Razlog su neredi, odnosno narušena sigurnosna situacija u Barceloni nakon što je Vrhovni sud Španije izrekao višegodišnje zatvorske kazne za separatističke lidere, prenosi Anadolu Agency (AA). Iz RFEF-a su prvobitno klubovima predložili da zamjene domaćinstvo, te da se prvi ovosezonski El Clasico u La Ligi odigra na madridskom Santiago Bernabeu, što su obje strane odbile. Sada je odlučeno da se utakmica odgađa, ali je naloženo klubovima da se dogovore o novom terminu do ponedjeljka. Također, RFEF je Barceloni i Realu predložio da utakmicu odigraju u srijedu 18. decembra, dok su iz rukovodstva La Lige zbog globalnog značaja događaja naklonjeni tome da se igra u subotu 7. decembra. Španska autonomna zajednica Katalonija je u protekla četiri dana bila poprište nasilnih sukoba između policije i demonstranata, nakon što je Vrhovni sud izrekao zatvorske kazne za devetero lidera regionalnog separatističkog pokreta. Naime, devet separatista osuđeno je zbog uloge u jednostranom proglašenju nezavisnosti Katalonije na zatvorske kazne u trajanju od devet do 13 godina.
Koncertom Omera Faruka Tekbileka Institut Yunus Emre obilježio jubilej
Deset godina rada Instituta Yunus Emre u BiH obilježeno je koncertom svjetski poznatog kompozitora Omera Faruka Tekbileka u sarajevskoj Vijećnici.
Nagrada 'Nedžad Ibrišimović' pripala Hasanu Fazliću
Bijenalna nagrada "Nedžad Ibrišimović", koju drugi put dodjeljuje JU "Biblioteka Sarajeva", pripala je ove godine poznatom bosanskohercegovačkom karikaturisti Hasanu Fazliću za zbirku portreta pisaca koju je poklonio toj kulturnoj instituciji.
Općina Vogošća objavila konkurs za stipendiranje učenika i studenata
Općina Vogošća je danas objavila konkurs za stipendiranje učenika i studenata u školskoj/akademskoj 2019/2020. godini.
Susreti predsjedavajućeg Zvizdića s počasnim kongresmenima SAD-a
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić sastao se na Capitol Hillu u odvojenim susretima s kongresmenkama Ann Wagner i Eddie Bernice Johnson, te senatorom Benjaminom L. Cardinom.
RAK kaznio RTRS sa 12.000 KM zbog laži o žrtvama sa tuzlanske Kapije
Regulatorne agencija za komunikacije (RAK) je, postupajući po službenoj dužnosti i po pristiglim prijavama među kojima je bila i prijava Fondacija "Istina Pravda Pomirenje", 30. septembra 2019. godine izdala rješenje kojim se Radio-televizija Republike Srpska (RTRS) kažnjava sa 12.000 KM. "Riječ je o prilogu RTRS-a o stradanju na tuzlanskoj Kapiju u kome su po ko zna koji put javnosti plasirane izmišljotine beogradske 'žute štampe' koju predvode Večernje novosti. U njihovom članku, kojeg je nekritički prenijela RTRS, lansirana je teza da su žrtve Kapije stradale zbog eksploziva koji je podmetnut na Kapiji i da je general Novak Đukić nevin osuđen, a da pri tome nije pružena nikakva mogućnost da iznesu svoj stav oštećeni u predmetu Kapija", saopćila je danas Fondacija. Dodaje se da analizirajući sporni prilog RAK je utvrdio da je došlo do kršenja član 3.stav 1. i 4. – „pravičnost i nepristrasnost“ i člana 17. stav 4 – „zaštita privatnosti“ regulisanih Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija. „Podsjećamo da je ovo druga izrečena kazna RTRS-u po prijavi Fondacije Istina Pravda Pomirenje, a u oba slučaja Kodeks je prekršen prilikom izvještavanja o stradanju na tuzlanskoj Kapiji“, zaključeno je. (radiosarajevo.ba)    
Capitol Hill: Susreti predsjedavajućeg Zvizdića s počasnim kongresmenima
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sastao se na Capitol Hillu u odvojenim susretima s kongresmenkama Ann Wagner i Eddie Bernice Johnson, te senatorom Benjaminom L. Cardinom, sa kojima je razgovarao o  bilateralnim odnosima i podršci Sjedinjenih Američkih Država (SAD) evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine. Kako je saopćilo VIjeće ministara, predsjedavajući Zvizdić zahvalio je na svemu što su SAD u proteklom periodu učinile za Bosnu i Hercegovinu i rekao da euroatlantske integracije ostaju glavni vanjskopolitički prioritet naše zemlje. Istaknuo je da se na unutrašnjem planu radi na reformama kako bi se stvorio povoljan poslovni ambijent, ubrzao ekonomski razvoj i privukle investicije. Informirao je kongresmenke Wagner i Bernice Johnson, te senatora Cardina o tome da BiH aktivno učestvuje u svim regionalnim projektima koji doprinose ekonomskom razvoju i miru i stabilnosti i rekao da je BiH faktor stabilnosti na Balkanu. Naglasio je značaj poštivanja vladavine prava, teritorijalnog integriteta i provođenja reformi potrebnih za demokratizaciju društva u BiH i njen prosperitet. Američki zvaničnici su tokom sastanka istaknuli opredijeljenost da SAD i dalje ostaju prisutne u BiH kao  čvrst i posvećen prijatelj u reformskim procesima i euroatlantskim integracijama. Predsjedavajući Zvizdić je  tokom razgovora rekao da prijateljske političke odnose treba da prati i intenzivna ekonomska saradnja i istaknuo da je jedan od važnih projekata otvaranje direktne avionske linije. Rekao je da u St. Louisu živi oko 70.000 američkih državljana porijeklom iz BiH i da je to razlog  da se uspostavi direktna avionska linija između Sarajeva i St. Louisa. Složili su se da ova linija ne bi imala samo ekonomski značaj, nego bi bila i poruka i jasan znak prijateljstva i približavanja BiH i SAD. Predsjedavajući Zvizdić je rekao da je BiH  usmjerena ka slobodi, demokratiji, ekonomskom prosperitetu, kao i euroatlantskim integracijama i da je to potvrda da  će BiH i ubuduće biti najbolji partner SAD-a na Balkanu.
Danas konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva SDA
Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) za mandatni period 2019.-2023. godina bit će konstituirano danas na sjednici u Sarajevu nakon kongresa te stranke održanog 14. septembra ove godine, potvrđeno je Feni iz SDA.
Albanija i Sjeverna Makedonija i dalje na čekanju
Čelnici zemalja članica Europske unije (EU) nisu se usaglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. Čelnici se nisu uspjeli ni dogovoriti oko nacrta zaključaka u kojima bi rekli da se odluka odgađa do proljeća sljedeće godine do sastanka na vrhu koji će Hrvatska organizirati u maju u Zagrebu, a da se Komisiju zaduži da do januara predloži reformu cijelog procesa proširenja. Zasad nije jasno hoće li se u zaključcima po završetku dvodnevnog samita spomenuti da se o tome raspravljalo i da će se toj temi čelnici vratiti na svom sljedećem sastanku na vrhu. Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je zbog toga čak pristala promijeniti i službeno ime zemlje, dok manji dio članica ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom. Finsko predsjedništvo je ranije ove sedmice na sastanku ministara za evropske poslove predlagalo da se te dvije zemlje razdvoje, kako bi barem Sjeverna Makedonija dobila zeleno svjetlo, ali ni to nije prošlo, jer većina članica smatra da obje zemlje zaslužuju početak pregovora. Ali, to malo vrijedi jer je za svaki korak u procesu proširenja potrebna saglasnost svih zemalja članica. 
Kurdi prihvatili sporazum o primirju s Turskom
Sirijske demokratske snage - SDF, u kojima glavnu ulogu imaju kurdske Jedinice narodne zaštite - YPG, prihvatile su sporazum o primirju s Turskom, koji vrijedi za manji dio sjeverne Sirije te će učiniti sve što je potrebno da on funkcionira. Takvu informaciju potvrdio je zapovjednik SDF-a Mazloum Abdi u telefonskoj izjavi za Ronahi TV, prenosi Al Jazeera. Prema njegovim riječima, "sporazum je tek početak, koji neće ispuniti ciljeve Turske", koja je pokrenula ofanzivu na sjeveru Sirije prošle sedmcie. Abdi je dodao kako je sporazum ograničen na prostor sjeverne Sirije, između gradova Ras al-Aina i Tal Abyada. Prethodno su američki potpredsjednik Mike Pence i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan postigli sporazum o zaustavljanju turske ofanzive na sjeveroistoku Sirije. Erdogan je pohvalio je suradnju sa SAD-om na postizanju primirja. Pence je, nakon četverosatnog razgovora s Erdoganom u Ankari, rekao da je dogovorena petodnevna pauza u vojnim operacijama, kako bi se dozvolilo povlačenje sirijskih Kurda, koji su saveznici SAD-a u borbi protiv skupine Islamska država Irak i Levant - ISIL. "Turska i SAD postigli su dogovor o potpunom uništenju ISIL-a na sjeveroistoku Sirije", kazao je Pence, dodavši da će njegova zemlja pomoći i u povlačenju YPG-a. "SAD će olakšati povlačenje pripadnika YPG-a iz sigurne zone u Siriji. Naš je cilj osigurati povlačenje YPG-a u sljedećih 120 sati. To je već počelo", rekao je Pence, javlja Anadolija. Navodi se da će sankcije SAD-a Turskoj biti ukinute čim bude obustavljena operacija na sjeveru Sirije. "Kad bude uspostavljen trajni prekid vatre na sjeveroistoku Sirije, bit će ukinute ekonomske sankcije Turskoj", kazao je Pence. Odgovorio mu je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, navodeći kako će Turska okončati operaciju na sjeveru Sirije tek nakon što pripadnici YPG-a napuste to područje. "Saglasni smo u vezi s prikupljanjem teškog oružja YPG-a, uništavanjem njihovih položaja i utvrda. Privremena obustava operacije ne znači povlačenje naših vojnika i naših snaga. Tamo ćemo i dalje biti, nastaviti djelovati. Predsjedniku SAD-a Trumpu jasno smo rekli da nećemo pregovarati s bilo kakvim teroristima", rekao je Cavusoglu. U razgovorima s turskim dužnosnicima učestvovali su i državni sekretar Mike Pompeo i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien. Agencije navode da su američki dužnosnici došli u Ankaru kako bi upozorili Erdogana da će se suočiti s dodatnim američkim sankcijama ako ne zaustavi ofanzivu u Siriji. Dvije strane složile su se o značaju funkcionalnosti sigurne zone u Siriji u cilju rješavanja pitanja nacionalne sigurnosti Turske. "Sigurnu zonu primarno će održavati Oružane snage Turske, a dvije strane povećat će suradnju u svim aspektima njene uspostave", rečeno je u zajedničkom priopćenju. Oglasio se i službeni Damask, koji je ocijenio da je sporazum o prekidu vatre neodređen te da ne može prihvatiti novi irački Kurdistan u Siriji. Sirijski zvaničnici su rekli da je Damask poduzeo "važne korake" sa SDF-om, predvođenim Kurdima, ali da ima još pitanja koja ne mogu odjednom da budu riješena.
Volkswagen razmatra prodaju Lamborghinija
Volkswagen, njemački proizvođač automobila, razmatra prodaju brenda Lamborghini.
Delegacija EU u BiH: Sklonište Vučjak mora biti zatvoreno
Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i Ured specijalnog predstavnika pozvale su vlasti BiH da hitno riješe pitanje migracija u našoj zemlji, te podsjetile da sklonište Vučjak mora biti zatvoreno za prijem migranata. "Ured Evropske unije poziva sve nivoe vlasti da se hitno suoče sa izazovom koji za BiH predstavlja protok migranata. Svi nivoi vlasti moraju pojačati svoje napore i preuzeti odgovornost", naglasili su u izjavi. Ističe se kako Evropska unija osuđuje prisilni transfer stotina migranata u improvizovano sklonište Vučjak koji provodi policija Unsko-Sanskog kantona (USK) te pozivaju vlasti u Bihaću i ovom kantonu da odmah prestanu sa prisilnim transferom migranata u Vučjak. "U našim razgovorima sa svim relevantnim vlastima jasno smo rekli da sklonište Vučjak mora biti zatvoreno. Ne samo da je to nesigurna već je i nedostojna lokacija. Vlasti grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona su do sada ovaj problem nosili na svojim leđima. Ne smiju biti ostavljeni sami. S obzirom na dolazeću zimu, vlasti BiH ne smiju ugroziti ljudske živote", navode u izjavi. Navodeći da je prioritet proširiti postojeće objekte, kako bi se osigurali uslovi dostojni za život, u izjavi je zatražena hitna identifikacija odgovarajućih alternativnih objekata. Poručuju kako je EU spremna pružiti značajnu pomoć za unapređenje tih lokacija te da je od 2018. godine obezbjedila 34 miliona eura. "Ova podrška uključuje osiguravanje skloništa, hrane, vode, sanitarija, odjeće, psiho-socijalne pomoći te pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama u pet prijemnih centara. Sredstvima EU se također jača kapacitet za upravljanje migracijama kroz obezbjeđivanje neophodne opreme i pomoći policiji Unsko-sanskog kantona, Službi za poslove sa strancima, Graničnoj policiji BiH i Sektoru za azil. EU također pomaže vlastima Bosne i Hercegovine sa dobrovoljnim povratkom migranata u zemlje njihovog porijekla", kaže se u izjavi Delegacije EU u BiH. Dodaju da će EU nastaviti pružati podršku unaprjeđenju kapaciteta vlasti u BiH u suoačavanju sa izazovima migracija, ali da očekuju od svih vlasti u zemlji da zajedno i u dobroj namjeri rade na iznalaženju načina za podjelu odgovornosti.