U nastavku 4. Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, koji je okupio eminentne stručnjake iz pčelarske zajednice, fokus je na standardizaciji kvaliteta meda i apiterapiji, saopćili su organizatori. Analizirana su iskustva iz regije i svijeta, a razgovarano je i o perspektivama te izazovima bh. pčelarstva u razvoju dobrih praksi, nove proizvodnje i budućeg umrežavanja pčelarske zajednice. -"Kada smo 2016. godine, na inicijativu profesora doktora Midhata Jašića, u Tuzli organizovali prvi kongres o pčelarstvu, nadali smo se da će on prerasti u značajan kongres koji će biti prepoznat u BiH i regionu. Danas, gledajući u sve vas koji u velikom broju učestvujete u radu ovog 4. Kongresa, znam da smo u toj namjeri  uspjeli", poručio je predsjednik Organizacionog odbora Muamer Mandra.  Tokom panela o standardizaciji ocjene kvalitete pčelinjih proizvoda, o svom radu "Metode senzorske analize u kontroli kvalitet meda" govorila je doc. dr. Mojca Korošec sa Univerziteta u Ljubljani. "Treba istaknuti i pokazati da je velika razlika između kvalitetnog meda koji proizvode pčelari po svim standardima i propisima. Takav med treba i mora imati odgovarajuću cijenu i u tom procesu, moraju biti nagrađeni oni koji to rade stručno i koji vode računa o konzumentima", kazala je Korošec. Učesnici Kongresa iz Bosne i Hercegovine pozdravljaju priliku za razmjenu znanja i edukacije te poručuju da će im ovogodišnji susreti i predavanja koristiti u razvoju biznisa i rastu proizvodnje. "Dolazim iz firme EcoMedico, bavimo se preradom meda. Ovaj kongres smo prepoznali kao mogućnost da naučimo nešto direktno iz pčelarske prakse od pčelara praktičara i akademske zajednice. Naročito očekujemo nova saznanja u segmentu apiterapije", kazao je jedan od učesnika Adnan Čučuković.

Ako odobri Parlament, u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro će zakonom opet biti produžen rok za otkup certifikatima stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Zakon kojim se produženje tog roka planira do 30. juna 2021. godine predložen je iz Federalne vlade Parlamentu FBiH po skraćenom postupku i jedna je od najavljenih tačaka dnevnog reda za sjednicu Predstavničkog doma sazvanu za 20. i 21. novembar. Službeni naziv akta je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije. Ovo nije prvi put da se u Federaciji BiH ozakonjuje produženje roka u kojem certifikati mogu poslužiti kao platežno sredstvo za kupovinu stana na kojem postoji stanarsko pravo. Da bi stupili na snagu, ove zakone su kao i sve druge morala odobriti oba doma Federalnog parlamenta, što se dosad  dešavalo gotovo uvijek bez mnogo rasprave. 

Studenti Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu i članovi Udruženje inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini obilježili su odgovarajućom kampanjom u glavnom gradu BiH Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja. Akcijom priređenom na jednom od centralnih gradskih trgova ispred BBI centra ukazali su na alarmantne pokazatelje o svakodnevnom stradanju učesnika u sobraćaju na cestama u Bosni i Hercegovini te apelovali da vlasti poduzmu mjere za unapređenje sobraćajne infrastrukture i strateški odgovor društva u cilju smanjenja broja saobraćajnih nesreća. Predsjednik Udruženja Osman Lindov rekao je novinarima da na cestama BiH svakog dana u prosjeku strada jedna osoba. Ni broj onih koje pogodi doživotni invaliditet nije zanemarljiv. Lindov je izrazio zahvalnost uime Udruženja medicinskom osoblju, vatrogascima i članovima više drugih službi koje nastoje pomoći stradalim učesnicima u saobraćaju. "Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih širom svijeta i izražavanju saosjećanja porodicama žrtava. Obilježava se već 25 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji novembra", naveli su organizatori kampanje. Po statističkim podacima, na bosanskohercegovačkim cestama su u protekloj godini zabilježene 36.672 saobraćajne nezgode. Život je izgubilo 277 ljudi, a 10.403 teže ili lakše ozlijeđeno. Cilj kampanje bio je smanjiti upola broj poginulih i ozlijeđenih ljudi na cestama. „Život nije dio automobila, neobnovljiv je“, „Adrenalin nije vrijedan ugašenog života" i „Mlade koji gube život na našim cestama brojimo svakodnevno“ upozoravajući su slogani pod kojim je organizirana ta akcija. (Fena)

Predstavnici Medicinske asocijacije BIMA danas su u Goraždu obavili specijalistički pregled oko 90 žena sa područja osam medžlisa Muftijstva goraždanskog. Podsjećajući da BIMA djeluje već 21 godinu, sekretar ove asocijacije Hasan Mrkonja izjavio je za Radio Bir da je riječ o već 99 akciji u herojskom Goraždu, što je svojevrsan jubilej. "Danas pružamo usluge ultrazvučnog i radiološkog pregleda dojke i ginekološke preglede žena na ovom području. Tu smo da im pomognemo i ispunimo našu misiju, da im osiguramo specijalistički pregled i da dobiju nalaze koji će im sigurno koristiti kasnije“, dodao je on. BIMA ovu akciju provodi u saradnji sa Islamskom zajednicom u BiH, te u saradnji sa Humanitarnom organizacijom (HO) Human Appeal iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). U ime Ureda za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice prisustvovala je stručna saradnica Ureda mr. Amela Brdar, koja je prezentirala detalje akcije, ali i uputila i zahvalu HO Human Appeal koja je finansirala cijeli projekat Riječi pohvale za organizaciju ove preventivne akcije uputio je i rukovodilac Službe za vjerske poslove Muftijstva goraždanskog Refik ef. Čaušević, posebno zbog toga jer je ona usmjerena na zaštitu zdravlja naši majki i sestara. „Zahvaljujemo se Rijasetu i BIMA -i  i nadamo se i budućoj saradnji“, poručio je on.

Stručni žiri za dodjelu književne nagrade "25. novembar" odlučio je ove godine posthumno dodijeliti nagradu za životno djelo književniku Tvrtku Kulenoviću te nagradu za knjigu godine književniku Asmiru Kujoviću za djelo "Nestorov pehar". Tu nagradu utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis "Stav", a ove godine predsjednik stručnog žirija je Almir Bašović te članovi Sanjin Kodrić, Dijana Hadžizukić, Nehrudin Rebihić, Ena Begović-Sokolija, Fahrudin Rizvanbegović, Sead Šemsović, te uime časopisa "Stav" glavni urednik Filip Mursel Begović. Svečanost dodjele nagrada uz prigodan dramski i muzički program bit će upriličena 19. novembra pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake.  Dosadašnji dobitnici za životno djelo bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017) i Abdulah Sidran (2018), saopćili su organizatori.

Žuti prsluci nastavili su proteste protiv politike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Protesti su, na prvu godišnjicu, organizirani u nekoliko gradova, uključujući i Pariz, javlja Anadolu Agency (AA). Demonstranti su se okupili u Champerretu, u Parizu i blokirali saobraćajnice, a policija ih je otjerala suzavcem. Na Trgu Italija, došlo je do sukoba demonstranata i policije, a demonstranti su zapalili nekoliko vozila te oštetili podružnicu banke. Pripadnici snaga sigurnosti odgovorili su korištenjem suzavca.  Ured guvernera Pariza zbog protesta je otkazao šetnju koja je trebala početi na trgu Italije, a završiti na trgu Bastille. Također, 71 osoba je novčano kažnjena zbog protesta na mjestima na kojima oni nisu bili dozvoljeni. Policija u Parizu saopćila je kako je tokom demonstracija privedeno 147 osoba. Šef policije u Parizu Didier Lallement saopćio je kako je situacija na trgu pod kontrolom. Lallement je poručio kako će na nasilje oštro odgovoriti i da će nastaviti privođenja.  Protesti bi mogli biti organizirani i u nedjelju, a među privedenima je i jedan od vođa žutih prsluka Thierry Paul Vallete. Uprkos zabrani organiziranja protesta u Lyonu, demonstranti su se okupili u centru i sukobili s pripadnicima snaga sigurnosti. Policija ih je otjerala korištenjem suzavca. Slična situacija zabilježena je i u Toulouseu, u kojem je privedeno 17 osoba, a tri osobe su lakše povrijeđene. Među njima su dvojica policajaca. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na protestima širom zemlje učestvovalo je oko 28.000 ljudi, od toga 4.700 u Parizu. Poduzete su visoke mjere sigurnosti, a u Parizu su zatvorene brojne metro stanice. Zabranjeno je održavati proteste u blizini Champs-Elyseesa i katedrale Notre-Dame. Protesti su počeli 17. novembra 2018., prvenstveno zbog najavljenih poskupljenja goriva i loših ekonomskih uslova, ali su se u narednom periodu prerasle u antivladine proteste.  

Bosna i Hercegovina opredijeljena je za aktivnu saradnju s Organizacijom Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), kazao je ministar civilnih poslova BiH i predsjedavajući Državne komisije BiH za saradnju sa UNESCO-m Adil Osmanović na 40. generalnoj konferenciji UNESCO-a koja se održava u Parizu. U obraćanju na skupu naglasio je i opredjeljenost BiH u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva, kao i ciljeva Agende za održivi razvoj 2030, naglašavajući da su u Bosni i Hercegovini u toku veoma značajne reforme. "Opredijeljeni smo ka izgradnji modernog obrazovnog sistema okrenutog ka potrebama tržišta rada i zasnovanog na cjeloživotnom učenju", dodao je Osmanović. Naveo je da UNESCO daje veliki doprinos u unapređenju stanja u oblasti obrazovanja, a uz podršku UNESCO kancelarije u Sarajevu u toku su aktivnosti na izradi okvira za prikupljanje podataka za obrazovanje u BiH, u skladu s ciljem četiri održivog razvoja. U oblasti nauke, kazao je Osmanović, BiH snažno podržava inicijative i projekte koji doprinose da se kroz zajednički rad i otvoren pristup nauci dođe do odgovora na globalna pitanja i izazove, te su neophodna veća izdvajanja sredstava za aktivnosti u oblasti nauke. Naglasio je da je cilj ostvarivanje pametnog rasta kroz realizaciju inovativnih i produktivnih ideja u proizvode i usluge koji mogu dovesti do održivog ekonomskog rasta, uz očuvanje prirodnog kapitala i smanjenje nejednakosti u društvu. Ministar Osmanović govorio je i o ostalim prioritetima saradnje sa UNESCO-m, pa je posebno naglasio sprečavanje nasilja na sportskim terenima i sprečavanje dopinga u sportu, kao i borbu protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima i regionalnoj saradnji u ovoj oblasti. Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina članica Komiteta za svjetsku baštinu gdje svojim radom želi dati doprinos očuvanju, zaštiti i promociji kulturne i prirodne baštine svijeta, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH. (Fena)

Prvi Brainobrain Day, na kojem je oko 100 mališana prikazalo i dokazalo znanje i vještine koje su stekli kroz program Brainobrain treninga, održan je danas u Sarajevu. Djeca uzrasta do 4 do 13 godina pokazala su kako korištenjem tri čula istovremeno rješavaju kompleksne zadatke. Uz pomoć drevne računaljke abakus rješavali su matematičke zadatke bez ikakvih problema. Brainobrain je jedan od vodećih svjetskih programa za razvoj mentalne aritmetike te cjelokupan razvoj ličnosti. Brainobrain centri rade u 24 zemlje, između ostalog i u BiH. Djeca kroz ove programe imaju priliku razvijati samopouzdanje, kreativnost, logičko povezivanje činjenica, vizualizaciju, timski rad, govorništvo i javni nastup te emocionalnu inteligenciju. "Osim mentalne aritmetike i logičko-matematičkog pristupa u Brainobrain programu koristimo NLP pristup za razvoj komunikacijskih vještina i empatije kod djece", izjavila je trenerica u Braionobrain centru Ilidža Vesna Filipović.  Svi mališani danas su dobili medalju i zahvalnicu za rad, trud i upornost koju su pokazali u toku godine, saopćeno je iz Udruženja Kult. 

Članovi Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, bivši logoraši i članovi njihovih porodica danas su polaganjem cvijeća i pomenom na stradale logoraše, obilježili 27. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača na istoimenoj planini kod Banjaluke, javlja Anadolu Agency (AA). Na današnje obilježavanje godišnjice na Manjači, bivši logoraši i članovi njihovih porodica došli su iz mnogih gradova BiH. Sadmir Alibegović, bivši logoraš, u logor Manjača doveden je 27. juna 1992. godine, a kada je stigao na tom mjestu, u tri štale bilo je smješteno po 500, 600 logoraša. "Kada smo dovedeni na kapiju, dočekala nas je grupa zlostavljača, kako bih ih drugačije navao, ne mogu ih nazvati ni vojnicima, ni policajcima. Odmah su nas na ulazu počeli zlostavljati, tući, premlaćivati", kazao je Alibegović. Mislili su, kaže, da će biti lakše dolaskom Crvenog krsta, ali kada su predstavnici ove organizacije napustili logor, uslijedilo je izvođenje i premlaćivanje, a od batina dvojica logoraša su preminula. Alibegović je 16. decembra izašao iz tog logora. Kaže da je teško objasniti šta čovjek osjeća u takvim trenutcima, ni kriv ni dužan. Kada je lišen slobode u Sanskom Mostu počelo je zlostavljanje i tortura ni zbog čega, samo zato što je musliman.Kada je stigao na Manjaču osjećao je bijes i unutrašnju povrijeđenost. "Znao sam da nisam nikome ništa kriv, a tako se prema meni postupa u 20. vijeku, na pragu 21. vijeka. Kada smo došli ovdje bili smo kao mali robovi, morali smo hodati povijenih glava, sa rukama na leđima, obučeni u neke vojničke uniforme, izgladnjivani. Dobijali smo tako malo hrane koje nije bilo dovoljno nego samo da biološki preživiš", rekao je Alibegović. Kaže da oporavka od onoga što je preživio nema, prethodne dvije noći nije spavao jer je trebalo doći danas na Manjaču i suočiti se sa onim što je bilo. "Najteže pada to kada čujete da oni koji su to činili negiraju da je to bilo, postojalo, da smo tučeni tu, da smo zlostavljani", rekao je Alibegović. Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH rekao je da je ponekad na ovakvim mjestima teško samog sebe pogledati u lice zbog srama. "Sramota nas je i kerova više u BiH. I oni imaju svoje zakonsko rješenje. Kerovi su prepoznatljivi u BiH, pa neko organizuje i azile, a mi smo devedestih godina bili žrtve torture, žrtve streljačkih vodova, sistema. Danas smo opet žrtve sistema u BiH, neprepoznatljivi, nevidljivi, poplacija koja nestaje, a populacija koja je na jedan težak način stvorila, gradi i izgradila ovu BiH", rekao je Mešković. Na pitanje novinara da li se od logoraša može očekivati upornost kakvu su pokazali demobilisani borci, Mešković je rekao da je očito da će morati doći u tu situaciju. "Demobilisani borci su u boljoj situaciji jer traže svoja prava pred entitetskim vladama. Mi u Savezu logoraša BiH zastupamo stavove i interese da je žrtve žrtva na prostoru cijele BiH i naravno svoja prava želimo ostvariti pred institucijama države BiH, kada je u pitanju regulisanje prava žrtava torture", kazao je Mešković. Dodao je da mu je posebno teško da se na posljednjem predstavljanju izvještaja o ljudskim pravima u BiH iu ime Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice u BiH niko nije udostojio da spomene nebrigu o bivšim logorašima, iako je to i ljudska i moralna i međunarodna obaveza BiH. Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banjaluka rekao je da je 14. novembra 1992. godine prva grupa od 755 logoraša "Manjače" oslobođena i prebačena u prihvatni centar u Karlovcu u Hrvatskoj. "Danas ovdje ništa ne podsjeća na taj period, nema spomen ploče. Imamo ovu mobilnu, koju donosimo i odnosimo svaki put jer nismo dobili saglasnost od trenutnog korisnika i vlasnika ovog prostora da možemo je postaviti", kazao je Duratović. Dodao je da se nastavlja negiranje logora, logoraša, ratnih zločina kroz insitucije entiteta RS neizdavanjem dozvole za postavljanje ove spomen ploče. Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, koji je prisustvovao današnjem obilježavanju godišnjice, rekao je da je najvažnije okupljanje na ovakvim mjestima i njegovanje kulture sjećanja kako se ovakve stvari ne bi ponavljale. "Logor na Manjači je bio dio  sistemskih logora od bosanskih Srba, vojnog i političkog rukovodstva. Dakle i prijedorski logori i Manjača, Sušica, bratunački logori, Čelopek i Batković i svi drugi logori su bili dio sistema koji je imao za cilj da Bošnjake, Hrvate i sve one koji  nisu podržavali zločinačku politiku, politiku progona, etničkog čišćenja zatvori i muči, psihički optereti i ubije i na neki način prisili da napusti ove prostore. Ta politika je osuđena za genocid, za udruženi zločinački poduhvat, za teške zločine i mi smo danas ovdje da kažemo da ta politika treba biti do kraja pobijeđena", naglasio je Salkić. Logor "Manjača" formiran je na vojnom poligonu na ovoj planini 1991. godine, a služio je za zatvaranje zarobljenih Hrvata s ratišta u Hrvatskoj. Nakon početka rata u BiH, u logoru su zatvarani i logoraši bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banjaluke. U Savezu logoraša BiH navode da je kroz logor prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a 14. novembra 1992. godine puštena je veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, jedan broj logoraša je razmijenjen, dok je određen broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Nedugo poslije toga logor Manjača je ponovo formiran i bio u funkciji sve do 1996. godine. Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić šest godina, Željko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović osam godina i Zoran Gajić šest godina zatvora.  

U Sarajevu je nakon kratke bolesti preminuo istaknuti bosanskohercegovački novinar Mladen Marić.

Delegacija Muftijstva mostarskog, predvođena muftijom Salemom ef. Dedovićem, boravila je u posjeti Muftijstvu goraždanskom, gdje je muftija Dedović bio i gost tribine u Islamskom kulturno-obrazovnom centru u okviru manifestacije "Dani o Allahovom Poslaniku". Prema njegovim riječima, u mjesecu mevluda svake godine osnažujemo sjećanja na Allahovog poslanika. "Sa poslanikom Muhamedom a.s. mi nismo samo u mjesecu mevluda, već i kroz čitavu našu životnu praksu. Kroz brojne sadržaje iz našeg svakodnevnog života mi kroz naše ponašanje i djelovanje slijedimo taj univerzalni model Poslanikovog djelovanja i drago mi je da smo i u Goraždu imali priliku da govorimo o Poslaniku kao primjeru i trajnom obrascu i nadahnuću za nas muslimane", kazao je ef. Dedović. Odao je priznanje kolegi Remziji ef. Pitiću, muftiji goraždanskom za dosadašnje rezultate u radu. "To su zaista veliki rezultati koje je ef. Pitić postigao na ovom prostoru i  nisu to samo projekti vjerskog i edukativnog već i općedruštvenog značaja za naš narod na rijeci Drini i ovu regiju. Ja i muftija Pitić dijelimo možda najspecifičniju misiju kada su u pitanju muftijstva, jer je riječ o teškim prostorima u kojima održavamo desetkovane, razuđene, iseljene džemate, etnički očišćene prostore u protekloj agresiji na našu državu. Sve to nije nimalo lako i uz to obnavljati i naše džamije i džemate i osmišljavati sadržaje vjerskog, kulturnog i obrazovnog života naše zajednice", ocijenio je muftija mostarski. Remzija ef. Pitić naglasio je da je posjeta delegacije Muftijstva mostarskog i organiziranje tribine samo jedan u nizu sadržaja kojima se na području ovog muftijstva obilježava mjesec rođenja posljednjeg Božijeg poslanika. "Ove godine u mjesecu rebiu-l-evelu smo htjeli da napravimo još jedan iskorak i s našim muftijom mostarskim pokušali pokrenuti nešto što će možda imati duži kontinuitet, jer imamo želju da se ovakvi susreti održavaju bar jedanput mjesečno. Mislim da zajedno možemo uraditi još dosta toga korisnog", kazao je muftija goraždanski. Za delegaciju muftijstva mostarskog priređen je i prijem a potom i obilazak kompleksa „Memorijalna šuma 8372“ na Posestri te turbeta na Odžaku. Posjeta je okončana klanjanjem džume namaza u Aladži džamiji u Foči.

U organizaciji Crvenog polumjeseca Turske danas je krenuo konvoj humanitarne pomoći za migrante u Bihaću, javlja Anadolu Agency (AA). Konvoj sa pet šlepera krenuo je danas iz Turske i vozi 108 šatora, 3.000 deka, kao i veće količine hrane i zimske odjeće. Predstavnik crvenog polumjeseca i koordinator konvoja Huseyin Tatar za AA je kazao da je konvoj humanitarne pomoći spremljen na zahtjev Crvenog križa Bosne i Hercegovine. "Migranti u Bihaću su ljudi koji su u potrazi za boljim životom u Evropi krenuli iz Iraka, Irana, Pakistana, Sirije i Afganistana. Do tamo su došli i teško im je da pređu u Hrvatsku. Pružamo ruku prijateljstva turskog naroda kako bi im pomogli u preživljavanju nastupajuće zime", kazao je Tatar.

Amnesty International (AI) je danas poslao pismo premijeru Unsko-sanskog kantona Mustafi Ružniću povodom odluke kantonalne operativne grupe za upravljanje pitanjima migracije da, počev od danas, nametne 24-satnu zabranu kretanja za izbjeglice, migrante i tražioce azila koji su smješteni u centrima Bira i Miral. Kantonalni ministar unutrašnjih poslova najavio je ove sedmice da će zabrana kretanja  biti apsloutna i neće se primjenjivati samo u slučaju da osobe imaju namjeru krenuti putem državne granice s namjerom da uđu u Hrvatsku. Amnesty International smatra da je ova odluka kantonalne operativne grupe izuzetno problematična. Ne samo što su protivne međunarodnom zakonu, već bi ovakve mjere učinile postojeću veoma tešku situaciju u kojoj se nalaze hiljade ljudi u Unsko-sanskom kantonu potpuno nepodnošljivom. Amnesty International je tražio od kantonalne vlade da smjesta podigne mjere zabrane. Pravo slobode kretanja je jedno od osnovnih prava koje je zagarantovano Poveljom o ljudskim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koje također ističu da sve osobe – bez razlike da li su oni državljani ili ne – imaju pravo na osnovne slobode, uključujući slobodu kretanja, na tom teritoriju. To pravo je zagarantovano i Aneksom 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, navodi Amnesty International, čije sjedište je u Londonu. Strani državljani, uključujući osobe koje su neregularnim putem ušle u BiH, a koje se nalaze na teritoriju BiH, uživaju ista ljudska prava i zaštitu kao i državljani BiH. Svaki pokušaj da na bilo koji način kolektivno ograniče prava ovih osoba bi bio diskriminatoran. Amnesty International potpuno uvažava jako tešku situaciju u Unsko-sankom kantonu i činjenicu da kantonalne vlasti snose sav pritisak trenutne situacije. "Mi smo također svjesni i toga da vlasti na ostalim nivoima, uključujući Vijeće ministara BiH i entitetske vlade, nisu do sada pružile neophodnu podršku kantonalnim vlastima da na adekvatan način odgovore izazovu s kojim se suočavaju", navodi  Amnesty International uz napomenu kako je u više navrata pozivao Vijeće ministara i vlasti u entitetima da preuzmu punu odgovornost za smještaj izbjeglica i migranata, te pronađu uvjetne prostore u oba entiteta. Situacija gdje Unsko-sanski kanton snosi svu odgovornost i obavezu da se brine o potrebama ljudi koji se tu trenutno nalaze nije održiva. I pored toga, odluku vlade i kantonalne operativne grupe da nametne mjere koje krše prava ljudi koji su smješteni u kampovima nije moguće opravdati, ocjena  je Amnesty International. Umjesto mjera kojim se izbjeglice i migranti zatvaraju u neuvjetnim centrima, vlasti u BiH bi trebale što hitnije da pronađu i odrede dodatne prostore – u oba entiteta – za smještaj hiljade ljudi koji trenutno nemaju gdje spavati. Svako daljnje odlaganje znači da se BiH sve više približava stanju humanitarne krize, koja je neminovna ukoliko se pitanje smještaja hitno ne riješi, upozorava Amnesty International u današnjem saopćenju. (Fena)

Kolektivna dženaza za 12 identifikovanih žrtava ekshumiranih početkom juna ove godine iz masovne grobnice Lokvice-Igman klanjana je danas na lokalnom mezarju Donji Hadžići. 

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat će sutra, 16. novembra, obilježavanje 27. godišnjice raspuštanja koncentracionog logora Manjača kod Banje Luke. Koncentracioni logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj. Nakon početka ratnih dejstava i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke. Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za biološki opstanak, a tjerani su i na prisilan rad. Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH. Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. novembra 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine. Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjoj Luci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora. (Fena)

Hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održao je prvi imam ove džamije dr.hfz. Mensur ef. Malkić. U hutbi hfz. Malkić je govorio o značaju mevluda, odnosno danu rođenja Muhammeda a.s, koji se u islamskoj tradiciji obilježava 12. rebiu-l-evvela po hidžretskom kalendaru. U subotu 9. novembra je održana Centralna mevludska svečanost u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Mevlud je jedan od najradosnijih dana za muslimane, jer Poslanikovo rođenje predstavlja početak ispunjenja duhovne zrelosti čovječanstva.  " Svi ovi programi osmišljeni su s ciljem da se prisjetimo lika i djela Muhammeda a.s. kako bi ponovo svake godine bili sretni, radosni, zadovoljni i ponosni što smo ummet, sljedbenici Muhammeda a.s. i kako bi iznova oživljavajući sunnet, praksu Muhammeda a.s. u svom životu, ponašanju, postupcima i djelima primijenili ono što Poslanik a.s. preporučuje svojim sljedbenicima", istakao je hfz. Mensur ef. Malkić. Pogledajte hutbu: