Dženaza prof. dr. emeritusu Jusufu Muliću biće obavljena na Gradskog groblju Bare u Sarajevu u ponedjeljak u 13.30 sati. Profesor Mulić rođen je, kako je upisano u matičnim knjigama, 19., a stvarno 21. marta 1933. godine u Konjicu, u uglednoj porodici cijenjenih drvorezbara. U rodnom mjestu je pohađao osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju, a srednju školu završio je u Banjoj Luci.  Prof. Mulić pripada onoj generaciji srednjoškolaca koji su nakon završene srednje škole raspoređivani na studije, ne po njihovoj želji, nego onako kako je to Komitet za visoke škole odlučio. Tako ni prof. Mulić nije mogao studirati historiju, iako je to želio, nego je raspoređen da studira poljoprivredu koju je u roku završio na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1957. godine. Nakon završenog studija i odsluženog vojnog roka, izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu za predmet Troškovi i kalkulacije. Posvetio se izučavanju agrarne mikroekonomike. Do izbora u zvanje asistenta, ovladao je svjetskim jezicima (ruski, njemački i engleski), a odlično je govorio talijanski. To mu je omogućilo da iz oblasti mikroekonomike magistrira na Univerzitetu u Napulju (Italija), doktorira na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Dobio je više specijalizacija na inostranim univerzitetima i završio postdoktorantski kurs u klasi uglednog profesora Gintera Vajnšenka (Günter Weinschenck) na Univerzitetu Hohenheim/Stuttgart (SR Njemačka).

Na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta održanoj u Bruxellesu, zastupnici su, pored ostalog, raspravljali o migrantskoj krizi u BiH, sa posebnim akcentom na Bihać i USK, gdje je situacija izuzetno teška. Tokom vrlo žustre rasprave najviše kritika upućeno je na račun Hrvatske zbog, kako se čulo, nehumanog postupanja hrvatskih graničara prema migrantima. Posebno oštar u svom obraćanju bio je Nijemac Dietmar Köster, koji je govorio u ime kluba socijaldemokrata. On je nakon izlaganja dobio aplauz prisutnih, a kazao je “kako Hrvatskoj nije mjesto u EU, jer ne poštuje ljudska prava”.

Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pobjedom je započela kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2021. godine u Francuskoj i Italiji.

Četvrti kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima sa međunarodnim učešćem biće održan 16. i 17. novembra u Hotelu Hollywood na Ilidži.

  Učenici Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu 12. novembra učestvovali su predavanju i interaktivnoj diskusiji, koju je organizirala Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH.

Libanski ministar odbrane izjavio je da je zemlja "u vrlo opasnoj situaciji" i ulične nemire posljednjih dana usporedio s izbijanjem građanskog rata 1975.

Vlada Japana izdvojila je grant sredstva u iznosu 122.447 eura (približno 239.500 KM) za projekte obnove osnovnih škola u Sarajevu i Čeliću, a ceremonija potpisivanja ugovora o dodjeli tih sredstava bit će upriličena danas u Sarajevu.

Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović proglasio je 15. novembar  Danom žalosti na području općine Hadžići zbog kolektivne dženaze 12 identifikovanih žrtava iz masovne grobnice Lokvice-Igman, ekshumiranih početkom juna ove godine.

Danas će biti donesena odluka o produženju ugovora za smještaj migranata u prihvatnim centrima “Bira” i “Miral”.

Načelnik općine Hadžići Hamdo Ejubović proglasio je petak danom žalosti na području općine Hadžići, zbog kolektivne dženaze za 12 identifikovanih žrtava masovne grobnice Lokvice – Igman ekshumiranih početkom juna ove godine. Dženaza će se klanjati danas u 13:30 sati na lokalnom mezarju Donji Hadžići.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini (UNuBiH) apeliraju na vlasti u Unsko-sanskom kantonu (USK) da ne ograničavaju slobodu kretanja migranata i tražilaca azila, a od državnih vlasti traže da odmah odrede novu adekvatnu lokaciju za prihvat i smještaj migranata. UN u BiH u saopćenju za javnost podsjeća da je Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migracijskom situacijom na području USK 13. novembra donijela zaključke o uvođenju blokade dva prihvatna centra - Bira u Bihaću i Miral u Velikoj Kladuši. Ovim mjerama, migrantima i azilantima, uključujući djecu bez pratnje, zabraniti će se ulazak i izlazak iz ta dva centra, osim u slučaju pokušaja prelaska hrvatske granice. "UN u BiH u potpunosti prepoznaje nesrazmjerni teret koji imaju vlasti USK i lokalne zajednice pogođene velikim brojem migranata i azilanata bez odgovarajućih sredstava ili rješenja", navodi se u saopćenju, uz napomenu da su dva spomenuta centra uspostavljena u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH i da ih je Vijeće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre [Službene novine BiH 28/19, VM 46/19, 11. marta 2019.] i da, do daljnjeg, ta odluka ostaje na snazi. Kako se nadalje navodi, prema bosanskohercegovačkom zakonu o azilu (2016), osobe koje su izrazile namjeru podnijeti zahtjev za azil u Bosni i Hercegovini imaju zakonsko pravo boraviti u zemlji, što im obezbjeđuje potpunu slobodu kretanja, pa stoga nema osnova, prema važećim zakonima BiH, za ograničavanje njihove slobode kretanja. "Pravo na slobodu kretanja je također utvrđeno međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i izbjeglicama koje se primjenjuje u BiH. Migranti i azilanti imaju pravo na potpuno uživanje tih prava bez ograničenja. Ograničenje slobode kretanja migranata i tražitelja azila se mora temeljiti na pojedinačnoj procjeni, a ne na kolektivni način kako navedena mjera podrazumijeva. Efekti onemogućavanja kretanja i držanja migranata i azilanata u zatvorenom prostoru, kao što je viđeno tokom ranije izvršenih sličnih mjera u privremenom prihvatnom centru Bira, uključuju akutni stres, anksioznost, strah i povećanje tenzija koje mogu eskalirati u nasilno ponašanje", navodi se. U tom kontekstu, UN u BiH zahtijeva od vlasti da ne provode Odluku o ograničavanju slobode kretanja migranata i azilanata u USK. "Nadalje, prema riječima ministra unutrašnjih poslova USK, sve dok ne bude osnovan novi prihvatni centar izvan USK, kamp Vučjak ostaje jedina lokacija na kojoj će biti smješteni migranti i azilanti pronađeni u USK", navode iz UN u BiH. UN u BiH ponovo naglašava ozbiljnu zabrinutost zbog nehumanih i uvjeta koji se rapidno pogrošavaju na lokaciji Vučjak, koje je istaknuo UN specijalni izvjestitelj za ljudska prava migranata Felipe González Morales, u svojoj izjavi na kraju posjete 1. oktobra 2019. u ranije istaknutih u Zajedničkom saopćenju UNCT-a od 14. juna 2019. i ponovno 16. okrobra 2019. godine. "Povećani broj migranata i azilanata koji spavaju vani u neprihvatljivim i nehumanim uvjetima dodatno će povećati pritisak na lokalne zajednice i može dovesti do većeg osjećaja nesigurnosti u lokalnim zajednicama jer će osobe kojima je uskraćen pristup smještaju i humanitarnoj pomoći vjerojatno pribjeći negativnim mehanizmima suočavanja", ističe se u saopćenju. UN u BiH i dalje zahtijeva od državnih vlasti da odmah identificiraju i stave na raspolaganje nove lokacije, po mogućnosti izvan Unsko-sanskog kantona, te ponavlja svoje opredjeljenje za podršku vlastima u uspostavljanju novih smještajnih mjesta.

Vlada Kantona Sarajevo (KS) danas je na 47. redovnoj sjednici odlučila da u ponedjeljak, 18. novembra, održi hitnu sjednicu o migrantskoj krizi. Sjednica je zakazana radi realizacije skupštinskih zaključaka donesenih na inicijativu zastupnice Bilsene Šahman na 14. radnoj sjednici, održanoj 30. oktobra, a koji su se odnosili na rješavanje pitanja smještaja migranata na području Kantona Sarajevo. Kako je planirano, na hitnu sjednicu Vlade KS bit će pozvani policijski komesar KS Nusret Selimović i svi načelnici općina s područja Kantona. Zastupnici Skupštine KS su na sjednici održanoj krajem oktobra naložili Ministarstvu unutrašnjih poslova KS da odmah zatraži informacije od Ministarstva sigurnosti BiH u vezi sa prijedlogom da se migranti smjeste u neprespektivne kasarne na području KS (Blažuj, Rajlovac i Semizovac). Također, naložili su Vladi KS da o toj inicijativi obavijesti lokalne zajednice koje gravitiraju ovim kasarnama, kako bi bile uključene u donošenje relevantnih odluka. Vladi KS je na istoj sjednici naloženo i da obavijesti Vijeće ministara BiH kao i Operativni štab za migracije te federalnog premijera Fadila Novalića da se suzdrže od bilo kakvih daljih aktivnosti bez zvanične komunikacije sa institucijama KS. Istovremeno, zaključeno da će, ukoliko se ukaže potrebnim, Vlada KS imenovati posebnog povjerenika za ova pitanja koji će redovito izvještavati Vladu i Skupštinu KS o stanju u oblasti ilegalnih migracija sa pravima i dužnostima koje će utvrditi Vlada KS, a u skladu sa važećom legislativom, saopćeno je iz Pres-službe KS. (Fena)

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan kazao je kako njegov američki kolega Donald Trump ulaže iskrene napore u rješavanju problema između Turske i SAD-a koji se temelje na obostranom poštovanju i nacionalnim interesima, javlja Anadolu Agency (AA). U saopćenju Ureda za komunikacije navodi se kako je Erdogan s novinarima razgovarao na povratku iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Tokom posjete SAD-u razgovarano je o dešavanjima u Siriji, sporazumu postignutom sa SAD-om 17. oktobra, borbi protiv terorizma, uspostavljanju sigurne zone u Siriji, programima S-400, Patriot i F-35. ”Mogu reći da Trump ulaže iskrene napore u rješavanju problema, uz obostrano poštovanje i nacionalne interese", rekao je Erdogan. Dodao je i kako krugovi usmjereni protiv Trumpa nastoje pokvariti odnose dvije zemlje. “To je ujedno osnovni razlog zbog čega je u Predstavničkom domu Kongresa prošao nacrt odluke o uvođenju sankcija Turskoj u vezi sa događajima iz 1915. godine“, kazao je Erdogan. Ističući kako je Trumpa i senatore na sastancima u Bijeloj kući detaljno informisao o armenskom pitanju i dešavanjima iz 1915., Erdogan je kazao da im je naglasio da je politizacija historijskih događaja velika greška.Erdogan je s pet senatora koje je pozvao Trump razgovarao i o situaciji u Siriji i naglasio da je YPG teroristička organizacija. Razgovarano je i o S-400. ”Trumpu sam rekao da smo spremni kupiti Patriot. Podsjetio sam ih i da mi nismo kupci za program F-35 nego partneri. Mi imamo drugu najveću vojsku u NATO-u. Imamo i snažne odnose s Amerikom. Ali, naši nacionalni interesi i suverena prava traže raznolikost odbrambenih resursa. Rekli smo, važno nam je da imamo S-400 među svojim odbrambenim sistemima. Možemo kupiti i Patriot ukoliko ćete ga prodati po povoljnim uslovima“, kazao je Erdogan. Erdogan je govorio i o dokumentu CIA-e o teroristi Ferhatu Abdiju Sahinu kodnog imena ”Mazlum Kobani“. ”CIA je našoj obavještajnoj službi poslala dokument o tome kakav je terorist Ferhat Abdi Sahin. I mi im kažemo: Gledajte, mi ne govorimo, CIA je vaša obavještajna služba, dajemo vam njen dokument“, rekao je Erdogan. Turski predsjednik je podsjetio kako je razgovarano i o terorističkoj organizaciji Fetullahci (FETO) i poručio da će Turska nastaviti razgovore o toj temi i pratiti ove procese.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice (IZ) u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić danas je Uredu za društvenu brigu Rijaseta IZ u BiH uručio sredstva koja su vjernici sa područja ovog mešihata prikupili za pomoć migrantima u BiH.   "Imajući u vidu tešku migrantsku krizu u BiHi, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji je nakon prethodne džume u svim džematima organizirao prikupljanje novčanih priloga za izbjeglice. Tom prilikom, prikupljeno je 10.050 eura koje je, 14. novembra 2019. godine predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić uručio Uredu za društvenu brigu Rijaseta, a koji će sa ostalim prikupljenim sredstvima biti distribuirani na terenu radi pomoći migrantima u predstojećim zimskim danima" , navodi se na zvaničnoj stranici Mešihata. Ovom prilikom Mešihat zahvaljuje vjernicima koji su i ovaj put prepoznali značaj pomaganja ljudi u nevolji, kao što su se i ranije odazivali kada je migrantska kriza bila aktuelna u Srbiji.

Naučnici John Larsen i Andrew Jones napravili su prvi trodimenzionalni (3D) snimak brijega koja ima oblik broda i za koju se vjeruje da je ostatak Nuhove lađe koja se nakon historijskog potopa nasukala na najvišoj turskoj planini Agri (Ararat), javlja Anadolu Agency (AA). Novozelandski geofizičar Larsen i američki inženjer informatike i geolog Jones su specijalnim instrumentima napravili snimak nesvakidašnjeg brijega na Araratu, uključujući i trup arke koji se nalazi pod zemljom. Ostatke Nuhove lađe na Araratu prvi je otkrio turski kartograf i istražitelj Ilhan Durupinar 11. septembra 1959. godine. Prva međunarodna naučna ekspedicija na Araratu je istraživala devet mjeseci nakon Durupinarove tvrdnje. Ekspediciju su činili profesor sa Univerziteetu u Ohiou Arthur Brandenberger, arheolog George Vandeman te novinari i aktivisti iz Švedske i još nekoliko evropskih država. Ekspedicija je u izvještaju navela kako su im mještani tog područja kazali da je nesvakidašnji i na brod nalik brijeg nastao nakon klizišta koje se dogodilo 1945. godine. Nakon višednevnog istraživanja, tim u ekspediciji je napisao izvještaj na osam stranica, a turskom stručnjaku Durupinaru je dostavljen samo tekst na pola stranice. Rezultati laboratorijske analize uzoraka terena i dalje su nepoznanica. Priča o Nuhovoj lađi na Araratu zaintrigirala je i Walta Disneya koji je 1955. godine u Kaliforniji podigao čuveni Disneyland. On je u pismu rukovodstvu turskog distrikta Dogubeyazit tražio da mu izdaju potrebne dozvole za izgradnju posebnog parka na Araratu u koji bi uložio 50 miliona dolara. Disney je naveo da Nuh slovi za drugog praoca čovječanstva i da bi park na Araratu bio svjetska turistička atrakcija. Međutim, zbog tadašnjih društveno političkih zbivanja u Turskoj, Disney nikada nije krenuo u ostvarenje tog nauma. Prve fotografije ostataka Nuhove arke na Araratu snimio je poznati turski fotograf Ara Guler, a prvo naučno istraživanje na Araratu su 26 godina od otkrića proveli stručnjaci sa turskog Univerziteta Ataturk u Erzurumu i američkog Univerziteta u Kaliforniji. Nakon površinskih i dubinskih snimanja, sačinjen je izvještaj na 80 stranica u kojem se navodi da nema dokaza kojim bi se osporila tvrdnja da se radi o ostacima Nuhove arke. Naučnici su naveli da je velika vjerovatnoća sa se pod zemljom nalazi trup broda te su pozvali na hitni nastavak istraživanja. Prvi dokumentarac o Nuhovoj lađi nasukanoj na Araratu Cem Sertesen je počeo snimati 1995. godine, a film je završen i publici prikazan tek 22 godine kasnije. Sertesen je sa Erkanom Kosedagom objavio i knjige “Nuhova lađa je otkriće stoljeća“ i “Svi smo bili na istoj arci“. On trenutno snima i drugi dokumentarac, a snimke je podijelio i sa AA. Nedavno su nove podzemne snimke, ali ovog puta u 3D verziji sačinili američki i novozelandski naučnici Jones i Larsen. Oni su na Araratu bili 2014. Godine, a nakon dugogodišnje analize sačinili su i 3D snimak Nuhove lađe. Snimke su ustupili i Sertesenu za potrebe snimanja dokumentarnog filma. “Snimka je realističan i pravi prikaz trupa Nuhove lađe koji se nalazi ispod površine tla. Ovo nije laž, niti bilo kakva simulacija, ovo je stvaran prikaz lađe sahranjene pod zemljom“, kazao je Jones. On je kazao da je nepobitna činjenica da na Araratu postoje ostaci broda, ali da je prerano zaključiti da se radi o Nuhovoj lađi. Naglasio je neophodnost nastavka istraživanja. Režiser Sertsen je za AA kazao da ga zanima enigma o Nuhovoj lađi i da su važna naučna otkrića da se radi o višespratnom brodu čiji ostatak na Araratu je dug 150 i širok 50 metara. On je poručio kako se to područje na Araratu mora zaštiti posebnim mjerama, kako od neodgovornog djelovanja ljudi, tako i od klizišta.

U organizaciji Pomorskog društva BiH danas je u Sarajevu održana tematska konferencija "Problem proglašenog suvereniteta Republike Hrvatske na pomorskoj teritoriji BiH", na kojoj su istaknuti profesori i stručnjaci tretirali pravno-politički aspekte međunarodnog sporenja između naše zemlje i Republike Hrvatske na Jadranskom moru, te razgovarali o njegovom ekonomskom i društvenom značaju. Profesor dr. Muriz Spahić govorio je o okeanografskim odlikama bosanskohercegovačkog primorja, te se osvrnuo na problem uređenja granica sa susjednim zemljama koji za sobom povlači i druge izazove. "BiH je, od svoje slobodne postojanosti, trebala urediti granice sa susjednim zemljama. Međutim, to uređenje nije došlo ni nakon 20 godina. Na osnovu toga nije moguće govoriti ni o površini BiH jer nisu uređene granice, a jedna od tih neuređenih je na Jadranskom moru. BiH polaže pravo na izlazak na Jadransko, pa i otvoreno more. Međutim, naša zemlja nije uspjela da to svoje pravo izdejstvuje na međunarodnom planu“, kaže profesor Spahić. Na Konferenciji se govorilo i o pravu na pristup otvorenom moru koje BiH ima prema Konvenciji Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora. Ujedno je to bila i prilika da se predoči važnost razvijanja turizma u jedinom bh. primorskom gradu Neumu. Profesor dr. Asim Bajrambašić osvrnuo se i na spornu gradnju Pelješkog mosta čime bi se BiH uskratilo spomenuto pravo. "Pelješki most posljedica je hrvatskog proglašavanja suvereniteta na pomorskoj teritoriji BiH te je na taj način prisvojila dio naše zemlje. BiH na taj način više nije pomorska zemlja prema Pomorskom zakoniku koji je donesen ratne 1994. godine", kazao je profesor Bajrambašić. Jedna od učesnica Konferencije prof. dr. Hanka Vajzović kazala je kako je slučaj Pelješkog mosta pravno-političko pitanje, te da se radi o, kako kaže, prvorazrednom bilateralnom pitanju koje se trenutno čini nepremostivim između BiH i Republike Hrvatske. "Taj most nije jedina crna tačka u odnosima ovih država ali je postao ključna riječ i izvanredno rabljena tema za govor mržnje na društvenim mrežama“, kazala je Vajzović, osvrnuvši se na dugogodišnja pisanja hrvatskih medija, gdje uočava stalne oscilacije u načinu tretiranja odnosa BiH i Hrvatske kroz gradnju Pelješkog mosta. Tokom trajanja prvog panela tretirala su se i pitanja modaliteta rješavanja međunarodnog spora, trenutno stanje i budući izazovi te pitanja razgraničenja. Učesnici na drugom panelu  govorili su o pomorskom saobraćaju i njegovom značaju za BiH, stanju okoliša na morskom i primorskom području naše zemlje, ekonomskim potencijalima Jadranskog mora BiH u svjetskoj ekonomiji. Ekspert za turizam Zoran Bibanović ukazao je na primorske potencijale koje naša zemlja posjeduje, ali se ne koriste onoliko koliko je to potrebno. „U ekonomskom i društvenopolitičkom pogledu gubimo mnogo. Naša jedina mediteranska destinacija je pomorsko dobro i saobraćajno je izolirano. Postoje studije koje predviđaju povezivanje Neuma sa Čapljinom, te bi Neum tako postao odredište evropskih željezničkih operatera. Neum bi u tom slučaju mogao funkcionirati tokom cijele godine. Sada je tamo prisutna stara infrastruktura a kapitalni objekti potječu iz osamdesetih godina“, rekao je Bibanović. BiH ima pomorski potencijal, no prije toga potrebno je riješiti sporna pitanja sa susjednom državom Hrvatskom u pogledu Pelješkog mosta koji je predmet različitih sporenja već nekoliko godina.