U nedjelju, 10. novembra u Privremenom prihvatnom centru “Ušivak” u Hadžićima, Medžlis islamske zajednice Sarajevo upriličio je prigodan program za migrante koji privremeno borave u ovom Centru.

Mehmed-paša Sokolović je jedna od rijetkih historijskih ličnosti prema kojem simpatije gaje i Bošnjaci i neki Srbi, smatrajući ga velikim vezirom bošnjačkog ili srpskog porijekla

kazao je Sidik ef. Husić, koji je četrdeset godina radio u Islamskoj zajednici. Penzionerske dane provodi u rodnom Dubu na obroncima Vlašića

Predstavnici Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, koju su činili direktor Uprave dr. Dževad Hodžić, te dr. Ekrem Tucaković, prof. Seid Eminović i prof. Lejla Bektaš, boravili su u službenoj posjeti Muftijstvu bihaćkom, gdje su održali niz sastanaka sa brojnim akterima vjerskom i društveno-političkog života Muftijstva bihaćkog i Unsko-sanskog kantona (USK). Prvi radni dan je počeo 7. novembra sastanakom u Uredu muftije bihaćkog hafiza Mehmed ef. Kudića, gdje je muftija Kudić izrazio dobrodošlicu direktoru Hodžiću i njegovim saradnicima, te naglasio da će Muftijstvo aktivno raditi na što boljoj povezanosti između dvije obrazovne ustanove Islamske zajednice na prostoru ovog muftijstva, odnosno Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i medrese "Džemaludin ef. Čaušević" u Cazinu. Također je naglasio da će u narednom periodu muderrisi iz obje ustanove biti u kontinuitetu angažovani u skladu sa zahtjevom terena za predavanja i edukacije po džematima i medžlisima, te o međusobnoj saradnji ove dvije ustanove i saradnji sa drugim obrazovnim ustanova u zemlji i inostranstvu. Muftija je naglasio da su izazovi s kojima se susreću ove ustanove izuzetno zahtjevni, ali poznavajući opredjeljenost uprava i nastavnog kadra siguran je da će uspjeti odgovoriti zahtjevima vremena i biti prepoznatljivi kod učenika/studenata i roditelja, te dati svoj doprinos u afirmaciji dobra u cijeloj zajednici.  Nakon posjete Muftijstvu, delegacija Uprave je zajedno sa muftijom bihaćkim hafizom Mehmed-ef. Kudićem, dekanom Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću doc. dr. Hajrudinom Hodžićem i direktorom medrese "Džemaludin ef. Čaušević" u Cazinu prof. Enesom Ljubijankićem, posjetila Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, gdje se razgovaralo o saradnji Ministarstva i obrazovnih ustanova Islamske zajednice u Bihaću i Cazinu. Domaćin sastanka je bio ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Damir Omerdić sa saradnicima. Konstatovano je da je saradnja Ministarstva i obrazovnih ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica na iznimno visokom nivou i da su ove obrazovne ustanovne važni stubovi srednjeg, odnosno visokog obrazovanja Unsko-sanskog kantona. Ministar je naglasio da su obje obrazovne ustanove Islamske zajednice imale posebno razumijevanje od vlade USK i da će se sa takvom praksom nastaviti i dalje. Direktor Uprave za obrazovanje i nauku dr. Dževad Hodžić je istakao zadovoljstvo ishodom sastanka i onim što je čuo sa obje strane, te zahvalio ministru na fer i korektnom odnosu naspram spomenutih ustanova i iskazao očekivanje da će se u još boljem ambijentu komunicirati u budućnosti, te da će ove dvije obrazovne ustanove biti primjer dobro organizovanih i uspješnih ustanova na području USK. Delegacija Uprave je potom posjetila medresu Džemaludin-ef. Čaušević u Cazinu, gdje su obišli zgradu i nadgledali tok obrazovnog procesa u Medresi. Nakon sastanka sa Upravom Medrese, delegacija Uprave za obrazovanje i nauku je održala zajednički sastanak Nastavničkog vijeća gdje su i nastavnicima predstavili viđenje budućeg djelovanja Medrese i zajedno s nastavnicima razgovarali o načinima poboljšanja odvijanja odgojno-obrazovnog procesa u ovoj školi. Direktor medrese prof. Enes Ljubijankić je predstavio prednosti s kojima Medresa raspolaže i kapacitete na koje se oslanja i na koje računa u budućnosti. Posebno je naglasio da je Medresa škola koja nudi cjelovit odgojno-obrazovni koncept i da svršenici Medrese konkurišu kao izuzetno dobri studenti, a kasnije i kvalitetni ljudi, što je ustvari i cilj obrazovanja u Medresi. Direktor Hodžić je čestitao upravi i nastavnicima medrese, te iznio svoja očekivanja u kontekstu napretka i razvoja odgojno-obrazovnog procesa u Medresi. Istakao je da Medresa u Cazinu ima sve predispozicije da bude vodeća srednjoškolska odgojno-obrazovna ustanova na području USK, ali i šire i da se takvi rezultati očekuju u narednom periodu, iako oni i do sada nisu izostajali u nekoj mjeri. Nakon sjednice Nastavničkog vijeća, delegacija je posjetila Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, gdje su sa dekanom doc. dr. Hajrudinom Hodžićem i nastavnim osobljem razgovarali o prednostima Fakulteta i njegovoj jačoj afirmaciji u društvu. Prije toga su domaćini zajedno sa gostima obišli zgradu fakulteta i predstavili sve ono čim raspolažu od uvjeta za izuzetno kvalitetnu nastavu. Dekan je zahvalio direktoru Hodžiću i njegovim saradnicima na posjeti, ali i na brojnim pozitivnim pomacima koji su napravljeni posebno u posljednje vrijeme kada je u pitanju obrazovanje i nauka u odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice. Dekan je predstavio i planove za buduće djelovanje Fakulteta, planove za nove odsjeke i za nove programe, pogotovo očekujući dobru saradnju sa drugim visokoškolskim ustanova Islamske zajednice, zašto će biti nužna i dobra koordinacija Uprave za obrazovanje i nauku. Direktor Uprave dr. Hodžić je zahvalio dekanu i profesorima na lijepom gostoprimstvu, te predstavio planove Uprave kada je u pitanju koncept visokog obrazovanja unutar Islamske zajednice. Iznio je očekivanja prema Uravi i nastavnom osobolju u kontekstu kvalitete nastavnog procesa, inoviranja kod nastavnih planova i programa, te prednjačenja u domaćoj i međunarodnoj saradnji koja se pokazala od vitalnog značaja za kvalitetne visokoškolske ustanove. Direktor Hodžić je naglasio da IPF u Bihaću ima snažnu podršku Uprave, ali i cijele Islamske zajednice, što je vrlo važna pretpostavka za njegovo etabliranje u jednu modernu i kvalitetnu visokoškolsku ustanovu. Drugog dana posjete, 8. novembra, na IPF-u u Bihaću upriličena je konstituirajuća i prva radna sjednica Vijeća dekana fakulteta koji djeluju u sastavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U junu mjesecu se javila ideja, a Rijaset Islamske zajednice je donio odluku o formiranju ovog tijela kao savjetodavnog organa za koordinaciju između fakulteta koji djeluju u sastavu Islamske zajednice. Na ovom sastanku u Bihaću, osim domaćina doc. dr. Hajrudin Hodžića, dekana IPF-a u Bihaću, prisustvuje dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice, dekan Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu zajedno sa prodekanima, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici sa svojim saradnicima, te prodekan za nastavu Fakulteta za Islamske studije u Novom Pazaru. Direktor uprave za obrazovanje i nauku dr. Dževad Hodžić rekao je da je cilj ovog tijela da koordinira zajedničke aktivnosti svih fakulteta unutar Islamske zajednice, te da rade na integraciji fakulteta u jedan jedinstveni obrazovni sistem, gdje će zajednički razvijati studentske programe i vršiti razmjenu nastavnika i studenata.  Domaćin sjednice doc. dr. Hajrudin Hodžić ističe kako je ukazano poštovanje i čast Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću da bude domaćin ovakvom skupu, gdje su prisutni dekani prodekani naših visokoškolskih obrazovnih ustanova i gdje se uspostavlja koordinacija i kvalitetna saradnja između ovih fakulteta. Dekan Hodžić je zahvalio kolegama dekanima i direktoru Uprave za obrazovanje i nauku na dolasku i iskazao svoja velika očekivanja od ovog tijela koje u narednom periodu treba uspostaviti sinhronizirano djelovanje svih fakulteta unutar Islamske zajednice i istinsku saradnju za dobrobit svih fakulteta. Dekan Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu prof. dr. Zuhdija Hasanović ističe da je saradnja između ovih fakulteta i ranije bila uspostavljena, ali da ona nije bila dovoljna i da je ovaj iskorak Uprave za obrazovanje i nauku hvale vrijedan poduhvat radi što bolje i kvalitetnije saradnje srodnih fakulteta, te razmjene profesora i učenika. Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici dr. Muharem Adilović ističe kako ova ustanova već dugi niz godina aktivno učestvuje u programu ERASMUS + i ističe kako će ova koordinacija između fakulteta Islamske zajednice biti od vitalnog značaja za unutrašnju, ali i međunarodnu saradnju sa trećim stranama. Poseban naglasak ovog tijela je svakako na razmjeni studenata kako unutar naših fakulteta, tako i u saradnji sa drugim obrazovnim ustanovama diljem svijeta. Aktivna saradnja u razmjeni nastavnog kadra bi trebala poboljšati kvalitet nastave, razmjena studenata bi trebala unaprijediti iskustva studenata, a zajednički programi poboljšati kvalitet nastavnih programa svih fakulteta, dok će međunarodna saradnja ojačati kapacitete studenata i nastavnika, a u interesu što kvalitetnijeg obrazovnog sistema visokoškolskih ustanova Islamske zajednice. (Muftisjtvo bihaćko)

Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević je s novim direktorom Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Emirom Suljagićem razgovarao o pripremama za obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici, 2020. godine.

Danas se navršava 95 godina od stravičnog zločina u Šahovićima (danas Tomaševo) kod Bijelog Polja, kada su Srbi i Crnogorci iz plemena Vasojevići, na Kurban-bajram na podmukao i svirep način ubili više od hiljadu Bošnjaka.

Stranka demokratske akcije (SDA) BiH osudila je odluku policijskih uprava u Foči i Višegradu da zabrane Udruženju Prve slavne 111. Viteške brigade Armije R BiH obilježavanje zločina i odavanje počasti žrtvama u tim gradovima. "Dok svake godine lokalne vlasti Višegrada dopuštaju četnički skup, tolerišući šovinističke prijetnje koje ugrožavaju stabilnost i narušavaju međunacionalno povjerenje, odlučile su se zabrane okupljanja kada je u pitanju obilježavanje zločina i odavanja počasti bošnjačkim žrtvama. Ovo prevazilazi svaku mjeru i ne može biti tolerisano", poručuju iz SDA.  Ističu da su sistemski zločini koji su u periodu 1992-1995, kao i u periodu 1941-1945, počinjeni protiv Bošnjaka Foče i Višegrada imali sve elemente genocida. - Masovne likvidacije, mučenja, silovanja i protjerivanja imale su za cilj uklanjanje višestoljetnog postojanja bošnjačke zajednice u Podrinju. U presudama Haškog tribunala kao i domaćih sudova dokazana je, na desetinama hiljada stranica opisana i presuđena sva monstruoznost tih zločina. Jedna od tih presuda donesena je samo prije nekoliko dana, u slučaju Radomira Šušnjara koji je osuđen za ubijanje i spaljivanje 57 civila u živoj lomači, od kojih su najmlađe žrtve bile jednogodišnji dječak i petogodišnja djevojčica. Argument PU da navodno predstavnici boračkih udruženja nemaju pravo odavati počast žrtvama je nezakonit i neodrživ, jer takva zabrana nikada i ni u jednoj drugoj sredini nije bila praksa - navodi se u saopćenju iz SDA. SDA će podržati pravnu bitku svih koji žele obilježiti stradanja nevinih žrtava na bilo kom djelu teritorije BiH, osobito takvo pravo branilaca BiH i udruženja koja ih okupljaju.

Organizacija demobilisanih boraca Armije RBiH, opštine Srebrenica, u saradnji s Udruženjem Drina Srebrenica, i ove godine, po treći put, organizuju Marš mira Srebrenica - Vukovar. Kako je saopćeno iz te organizacije, ideja za Marš mira Srebrenica–Vukovar proistekla je kao moralna obaveza preživjelih žrtava genocida iz Srebrenice, s obzirom na činjenicu da, već nekoliko godina, u obilježavanju godišnjica genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice učestvuju građani Vukovara i drugih gradova iz Republike Hrvatske, koji svojim učešcem u Maršu mira Nezuk-Potočari te drugim aktivnostima odavaju počast žrtvama genocida iz Srebrenice. Cilj Marša mira Srebrenica-Vukovar jeste odavanje počasti žrtvama Vukovara, žrtvama genocida iz Srebrenice te ostalim nevino ubijenim žrtvama, s porukom da se zločini više nikada, nigdje i nikome ne ponove - navode organizatori. Planirano je da učesnici Marša mira i ove godine za sedam dana pređu oko 340 kilometara od Srebrenice do Vukovara. Polazak je u ponedjeljak, 11. novembra, iz Memorijalnog centra Potočari, a dolazak učesnika Marša mira u Vukovar planiran je za ponedjeljak, 18. novembra. Planirana ruta pješačenja za učesnike Marša mira je: Potočari-Konjević Polje-Liplje-Nezuk-Kalesija-Tojšici-Tuzla-Ormanica-Gradačac-Šamac-Slavonski Šamac – Cerna- Andrijaševci-Rokovci-Vinkovci-Nuštar–Vukovar, a bit će oko 30 učesnika.

 Hiljade ljudi izašle su danas na ulice Pariza, francuske prijestolnice, kako bi na ovaj način iskazali nezadovoljstvo islamofobičnim izjavama i napadima, koji su zabilježeni posljednjih sedmica, javlja Anadolu Agency (AA). Građani su se okupili na poziv nekoliko organizacija. Veliki broj osoba okupio se na željezničkoj stanici Gare Du Nord, nakon čega je uslijedio mirni marš kroz grad.  Aktivisti su tražili da se prekinu rasističke izjave i napadi na muslimane i da pokrivene musimanke ne budu diskriminirane.

Među mjerama koje su sinoć u okviru ideje „Mali Schengen“ u Ohridu dogovorili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev su mjere za slobodu kretanja između ove tri zemlje, kroz omogućavanje putovanja ličnom kartom, ali i radne snage kroz priznavanje kvalifikacija i diploma. Što se slobodnog protoka roba tiče, dogovoreno je uvođenje radnog vremena od 24 sata svih inspekcijskih službi sa akcentom na fotosanitarnu i veterinarsku inspekciju, ali i objedinjavanje i formiranje zajedničkog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja članica inicijative, po uzoru na zemlje članice EU-a. Inicijativa o ukidanju trgovinskih barijera i poboljšanju poslovnog ambijenta između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta je prošli mjesec, kada su lideri tri zemlje razgovarali na sastanku u Novom Sadu. Predsjednik Srbije izjavio je u nedjelju ujutro da će dogovorene mjere značajno unaprediti investicioni ambijent i naglasio da su on i premijeri druge dvije zemlje odlučni da „guraju“ naprijed ono što je dobro za građane bez obzira na pritiske. Vučić je rekao za RTS da zbog kvaliteta i važnosti odluka koje su donijete ima strah da će biti napada sa različitih strana, ali da se ne plaši pritisaka. On je naveo da tri zemlje rade sve ovo u okviru onoga što je postavljeno Berlinskom konferencijom, da poštuju pravila EU-a, samo da ovog puta rade sami. „Nema argumenata za napad na ovo, radit će se zato iznutra, iz regiona, na drugačije načine, uz različita politička opravdanja. Nas trojica smo razgovarali i vrlo smo odlučni da guramo ono što je za naše građane dobro", poručio je Vučić. Vučić, također, navodi da odluke koje su donijeli imaju možda i veći značaj od toga da građani mogu da prelaze granicu samo sa ličnom kartom. „Ovo će kreirati investicioni ambijent, koristit će i mnogim njemačkim i stranim kompanijama", kazao je Vučić. Istakao je da je Preševski prelaz za Srbiju sada jedan od najvažnijih prelaza zajedno sa Batrovcima, Gradinom i Horgošem i dodao da je sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zavom i Edijem Radmom dogovoreno da fitosantarne i veterinarske inspekcije rade 24 sata dnevno, što će trostruko ubrzati prelaz kamiona sa robom “To će značiti nevjerovatno smanjenje operativnih troškova, taj višak vrijednosti će kompanije moći da podijele radnicima". “Treća stvar koju smo dogovorili je da izmijenimo zakon i da jedni i drugi i treći prihvatimo radne dozvole", kazao je predsjednik Srbije i dodao da to znači da će to omogućiti ljudima da rade u sve tri zemlje. „Onaj ko ima radnu dozvolu u Sjevernoj Makedoniji imat će i u Srbiji i Albaniji i obrnuto“, dodao je Vučić. Istakao je da će, na primjer, kompanija Krovmberg Ssubert, imati veliku korist jer će moći da pošalje svoje inženjere iz Sjeverne Makedonije u Srbiju i obrnuto. "Nama će to mnogo koristiti, jer imamo probleme sa radnom snagom. To će kreirati veoma dobar investicioni ambijent i pomoći u dovođenju novih investicija. To je poruka stabilnosti, da imate slobodu kretanja i protoka robe", kazao je Vučić i dodao da na tom prostoru živi 12 milona ljudi. Vučić je rekao da je dogovoreno priznavanje profesionalnih kvalifikacija, što, dodaje, može da se obavi u najkraćem roku. Dodao je da je Albanija dio toga već stavila u zakonsku proceduru, a Srbija će to učiniti u najkraćem mogućem roku. „To su tektonske promene, koje će mnogo da znače za naše privrede, da omoguće veću atraktivnost i da znače mnogo više stranih investicija", rekao je Vučić. Ukazao je da su stranim kompanijama, pored subvencija, sve više važni dualno obrazovanje, ispred toga stabilnost, a zatim i mogućnost apsolutno slobodnog kretanja na što većoj teritoriji i prijemčivost radne snage. Kada je riječ o kretanju kapitala, što je teže sprovesti, Vučić je rekao da treba da se vidi hoće li izdržati sve udare po ostalim pitanjima. „Kretanje kapitala će biti najkomplikovanije, potrebno je mnogo izmena zakona. Ali, kada dotle dođemo moći ćemo da kažemo da smo kreirali jedinstveno tržište i bit ćemo 'hit' i najatraktivije mjesto za sve koji žele da ulažu", rekao je Vučić. Izrazio je uvjerenje da će prije kraja godine biti moguće putovanje u Albaniju samo sa ličnom kartom. "Planiramo da se dogovomo u Draču na sledećem sastanku 21. decembra, da, ako uđete na aerodrom u Beogradu i imate dozvolu da sletite u Srbiju, neće trebati posebna dokumenta za Albaniju ili Severnu Makedoniju. Niko vas neće pitati za papire", rekao je Vučić, prenosi B92. Istakao je i da tri zemlje mogu zajedno da rade na kreiranju objedinjene turističke ponude i rute, da privlačimo turiste, posebno one iz Azije. „Da onaj ko dođe u Beograd, može da ode i na Kopaonik, Staru planinu, Zlatibor, Ohrid, Skoplje, Tiranu, Drač... u jednom mahu", rekao je Vučić. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev poručio je da lideri Zapadnog Balkana na sastanku u Ohridu „grade Balkan za 21. vijek, region stabilnosti i prosperiteta". Kako je istakao, cilj sastanka lidera Zapadnog Balkana je poboljšanje regionalne saradnje i ostvarenju zajedničkog cilja – članstva u EU. „Iz Ohrida, svi prisutni šaljemo jasnu poruku da kroz zajedničku koordinaciju i aktivnosti praktikujemo evropske manire u svojim zemljama, osnaživanjem evropskih vrijednosti gradimo Balkan za 21. vijek, region stabilnosti i prosperiteta", napisao je Zaev na svom Facebook profilu. Sastanak o „Malom Šengenu“ u Ohridu nastavljen je danas u širem sastavu, nakon što su se predsjedniku Srbije i premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije pridružili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministrica privrede Crne Gore Dragica Sekulić. Predsjednik Kosova Hashim Tachi u subotu je saopćio da Kosovo neće učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Ohridu. Predsjednik Pokreta Samoopredeljenje i kandidat ove stranke za novog premijera Kosova Albin Kurti izjavio je ranije, govoreći o ideji “Malog Šengena” da se ne smije dozvoliti formiranje "četvrte Jugoslavije". (Al Jazeera/Agencije)

Knjiga "Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju", Tanera Aličehića i Đenana Galešića, predstavljena je sinoć u maloj sali FIS-a u Vitezu. O knjizi su govorili autori Aličehić i Galešić, koji ističu da je ovo djelo rezultat njihove dugogodišnji suradnje. Aličehić je istaknuo da je antibosanska propaganda uvijek pokušavala predstaviti Bosnu kao 'geografski' pojam, dokazati da narod Bosne ne postoji, da nema svoju kulturu, svoj jezik, svoju kuhinju, svoju etničku specifičnost. "Prvo što su neprijatelji bosanske države uradili na okupiranoj teritoriji je da su uništili sve simbole vjerske pluralnosti bosanskog naroda, tako i njegove bogate kulture. Bijedno je kada vidite da im smetaju povratnici, ezani ili zvuk zvona, imena gradova, četvrti ili ulica, da veličaju genocid i ratne zločince, da razdvajaju djecu u školama i da im ne dozvoljavaju da uče o sopstvenoj kulturi, o tradiciji i jeziku njihovih predaka. To nisu samo nacionalisti. To je fašizam protiv kojeg se treba boriti", rekao je Aličehić. Autori ukazuju na važna pitanja o bosanskoj budućnosti, temeljeći svoja razmatranja na "prikrivanim, izvrtanim i poricanim znanjima o bosanskoj prošlosti i sadašnjosti". Kako dešifrirati antibosanske politike u 20. stoljeću, šta su temeljne vrijednosti Bosne i bosanstva te je li moguće iz sadašnje bosanske agonije ocrtati vidike budućnosti koji bi bili u skladu s vrijednostima razvijenih pluralnih društava, samo su neka od pitanja kojima se autori, također, bave. Galešić smatra da se identiteti bosanskog stanovništva, bilo da su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ne mogu u potpunosti razumjeti ako se promatraju samo kroz prizmu islama ili kršćanstva. "Već se moraju razumijevati u specifičnom bosanskom kontekstu, koji je proizašao iz zajedničke povijesti i teritorije bosanskih ljudi, bilo islamske bilo kršćanske sakralne tradicije", naglasio je. Rat protiv Bosne, smatra on, uvijek je vođen sa zlom namjerom da se što temeljitije iskorijene dokazi o postojanju bosanskog nasljeđa - "bosanske filozofije života". Jer, 'bosanska filozofija života' podrazumijeva otvorenost za sve identitetske različitosti naše zemlje, što znači za Srbe, Hrvate, Bošnjake, Jevreje, Rome i sve druge. Ali svi su oni obuhvaćeni ustavnim poretkom. To je državno nacijstvo. To je jedini način štićenja bosanske društvene pluralnosti", zaključuje Galešić.

Budući da veliki broj migranata dolazi s arapskog i perzijskog govornog područja, studenti Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu, kao i diplomanti danas rade kao prevoditelji u Bosni i Hercegovini, a postali su traženi i u zemljama regiona. Potvrdila je to u razgovoru za Fenu profesorica Alena Ćatović s Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta navodeći da danas na mnoga aktuelna pitanja mogu odgovoriti filolozi odnosno poznavatelji stranih jezika. "Ako se samo osvrnemo na migrantsku krizu u BiH vidjet ćemo da su naši svršenici, oni koji su završili studije orijentalne filologije, upravo veoma traženi kao prevoditelji jer većina migranata su govornici arapskog i perzijskog jezika. Naši su studenti veoma angažirani ne samo u BiH, nego i u Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj, posebno za perzijski jezik jer smo mi jedina katedra na Balkanu", istakla je Ćatović. Porastu broja studenata orijentalne filologije doprinose vanjski faktori kao što je promjena imidža Republike Turske u posljednjih 20 godina. "Upravo zbog tog imidža danas je postalo veoma popularno učiti turski jezik i studenti pronalaze poslove u velikom broju institucija koje je osnovala Turska u Bosni i Hercegovini. Jednako tako za arapski jezik od televizije Al Jazeera do nekih drugih institucija gdje studenti nalaze zaposlenje", kazala je Ćatović.       Potreba za prevodiocima prisutna je oduvijek, a oni su bili ti koji su donijeli renesansu u Evropu, te saučavli mnoge tekovine civilizacije. "Danas imamo situaciju da se uloga prevoditelja ponekad zanemaruje. Od prevoditelja se očekuje da bude nevidljivi posrednik, a u stvari da nema prevoditelja ne bismo bili u toku sa mnogim stvarima u svijetu", istakla je Ćatović. Iako je danas engleski jezik dominantan, niz je drugih jezika koji ima veliki broj govornika u svijetu i na kojima nastaju značajna umjetnička i naučna djela. "S toga je izučavati strane jezike od iznimnog značaja u cijelom svijetu, a i za čovjeka kao ljudsko biće jer podaci pokazuju da čovjeku koji zna dva ili više jezika mozak funkcionira drugačije od onoga koji zna samo jedan jezik. Dakle, to nam daje novi pogled na svijet i sasvim drugačije poimanje svijeta jer nas naš jezik ograničava da samo na jedan način poimamo svijet ", navela je Ćatović. Govoreći o problemu ekonomske opravdanosti humanističkih nauka odnosno izučavanja jezika kaže da je jezik nešto što nas čini čovjekom, bez jezika ne bismo imali mogućnost apstraktnog razmišljanja niti bi se uopće mogli baviti bilo kojom naukom pa i tim naukama koje se danas definiraju kao ekonomski opravdane - profitabilne. "Jezik je neophodan jer čini čovjeka društvenim bićem i osigurava mu komunikaciju s drugim ljudima", zaključila je Ćatović u razgovoru za Fenu.

U Iranu je otkriveno novo naftno polje na jugu zemlje s više od 50 milijardi barela sirove nafte, potvrdio je predsjednik Hassan Rouhani, javlja Anadolu Agency (AA). Otkriće bi moglo povećati rezerve nafte za trećinu u vremenu kada se Iran bori da proda energent izvan zemlje zbog američkih sankcija. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Iranu nakon što je predsjednik Donald Trump odlučio povući svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma s Iranom i drugim svjetskim silama. Iranski predsjednik je vijest saopštio tokom govora u nedjelju, u pustinjskom gradu Yazdu. Kazao je kako je naftno polje smješteno u južnoj iranskoj provinciji Khuzestan, području koje je nosioc naftne industrije. Rouhani je rekao kako će već postojećim iranskim rezervama od oko 150 milijardi barela biti dodane još 53 milijarde. "Poručujem Bijeloj kući da su, u vremenu kada sankcionišete prodaju iranske nafte, radnici i inžinjeri otkrili 53 milijarde barela nafte", rekao je Rouhani. Iran trenutno ima četvrte najveće zalihe sirove nafte na svijetu i druge najveće zalihe prirodnog gasa. S Katarom dijeli ogromno polje u Perzijskom zaljevu. Novootkriveno naftno polje moglo bi biti drugo najveće u zemlji nakon Ahvaza gdje je pronađeno 65 milijardi barela. Polje prekriva površinu od 2.400 kilometara.  

Lideri Njemačke, Poljske, Mađarske, Slovačke i Češke prisustvovali su ceremoniji u Bernauer Strasseu, gdje stoji jedan od posljednjih dijelova Berlinskog zida, povodom obilježavanja 30. godišnjice rušenja simbola Hladnog rata koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, piše Anadolu Agency (AA). Širom Njemačke danas, 9. novembra, obilježava se 30. godišnjica rušenja Berlinskog zida, čime je označen početak kraja vladavine komunizma, ne samo u Istočnoj Njemačkoj nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Direktor Memorijalnog područja Berlinskog zida Axel Klausmeier prisjetio se građana Berlina kako se sa suzama radosnicama grle uveče, 9. novembra 1989. godine.  Klausmeier je odao počast mirnim demonstrantima u Istočnoj Njemačkoj i susjednim zemljama Varšavskog pakta koji su izašli na ulice tražeći slobodu i demokratiju. Njemačka kancelarka Angela Merkel, govoreći na spomen-obilježju u maloj kapeli, u blizini nekadašnjeg Zida, spomenula je one koji su ubijeni ili zatvoreni zbog pokušaja bijega iz Istočne u Zapadnu Njemačku i navela da borba za slobodu širom svijeta nije gotova. "Berlinski zid, dame i gospodo, je historija i uči nas: Nijedan zid koji bi ljude štitio i ograničavao slobodu nije toliko visok ili tako širok da se ne može srušiti", rekla je Merkel. Svjetlosne instalacije, koncerti i javne tribine planirane su u cijelom gradu i drugim dijelovima Njemačke kako bi se obilježio pad Zida, uključujući i koncert na berlinskoj Brandenburškoj kapiji.  

U znak sjećanja na ubijenu učiteljicu Fatimu Gunić i njene učenike Adisa Mujala, Vedada Mujkanovića i Feđu Salkića danas jer na Alipašinom Polju u Sarajevu položeno cvijeće na spomen-obilježje. 

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava.  Nesposobnost UN, Evropske unije, domaćih političara, državnih struktura i međunarodnih organizacija, da se nose sa migrantskom krizom, različiti interesi i nečasne radnje i namjere, proračunata spinovanja i prebacivanja odgovornosti, doveli su do humanitarne katastrofe. Svakodnevno svjedočimo užasnim i ponižavajućim slikama stanja u kojem se nalaze migranti, od spavanja na betonu, kiši, u napuštenim i razrušenim objektima, pod šatorima, u blizini minskih polja, do scena nasilja i otvorene diskriminacije. Širenju ksenofobije i rasizma, nažalost, doprinosili su i neetički medijski izvještaji.  Pojedine političke i državne strukture otvoreno odbijaju pružiti pomoć. Bespredmetno je i podsjećati na ksenofobne stavove i teorije zavjere Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i političara koji RS, sa velikim uspjehom, godinama štiti od svake vrste ljudskosti.  Ušutjela se i akademska zajednica, apsolutno iznevjerivši svoje pozvanje korektiva društvenih pojavnosti i izopačenosti.  Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jasno i nedvosmisleno iznijela svoj stav, pristupivši ovom problemu kao humanitarnom pitanju. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je u "Proglasu vjernicima, ulemi, građanima i državnim organima" upozorio da migranti trebaju našu pomoć i da bi u pružanje pomoći "morale biti uključene sve institucije Bosne i Hercegovine". "Apelujem na sve da ne politiziraju ovu krizu, da je shvate prije svega kao humanitarnu katastrofu, koja bez sumnje ima i brojne druge implikacije, od sigurnosnih do onih koji se tiču zdravlja ljudi“, naglašava reisu-l-ulema. Potom je ponovo, u mevludskoj hutbi, podsjetio da su migranti ljudi: „Pored nas prolaze hiljade ljudi u očaju, goli i bosi, bez krova nad glavom, bez zaštite, gladni i žedni. Prolaze žene i djeca, prepuštena i ostavljena često trgovcima robljem, čija tijela završavaju u kamionskim hladnjačama“, kazao je. U više navrata Islamska zajednica je preko svojih ustanova pomagala prihvatne centre i humanitarne organizacije, finansijski i u potrepštinama, a u akcije pomoći uključili su se i brojni medžlisi, džemati, udruženja, i pojedinci. Nema Islamska zajednica legitimitet, resurse i mehanizme, da rješava ili spriječi humanitarnu katastrofu, niti je solidarnost zamjena za sistemsko rješenje, ali je svojim pozivom na humanost i pomoć očajnicima Islamska zajednica barem, jednim dijelom, doprinijela da ne dođe do moralne katastrofe. U moru podvala, stereotipa, i dezinformacija, naime, ponovo su se pomiješali pojmovi o vrijednosti čovjeka.  Poput šuge na njihovim nogama u javnom prostoru se nametnula ravnodušnost naspram trenutne patnje migranata, ali i svojevrsno razduženje od brige.  Pomoć nevoljniku nije nikakvo filozofsko, nego etičko pitanje.  Ona je rješenje za nas same, jer nas podsjeća da za ispit pred samima sobom i pred drugima nisu potrebna mjerila medija, domaćih i međunarodnih političara, raznih ksenofobnih evropskih i balkanskih grupacija i organizacija, koji u migrantima ne vide ljude nego probleme i neprijatelje. Ili korist.  „Ne pozivam se na našu patnju i pređeni put u prošlosti; to je bila kušnja onima kojima smo mi bili pred očima! Ovi nevoljnici, muhadžiri, žene i djeca, naša su kušnja, naš životni ispit, ispit naše zrelosti u slijeđenju Božijeg puta i staze Njegova vjerovjesnika, a.s.“, naglasio je u mevludskoj hutbi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Nedim Hrbat