Visoki predstavnik Valentin Inzko posjetio je Univerzitet Yale, gdje je održao govor na seminaru "Genocid i istorija". On je u govoru izrazio razočarenje činjenicom da se genocid u Srebrenici još uvijek negira, uprkos presudama kojima su međunarodni i domaći sudovi zaključili da se događaji iz jula 1995. u Srebrenici kvalificiraju kao genocid.

Muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević danas je u Zenici primio delegaciju Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH predvođenu direktorom Ismail ef. Smajlovićem.

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” dopremit će u Bihać konvoj pomoći za migrante u kampu Vučjak. U šest kombi vozila stići će pomoć koja se sastoji od hrane, vode, voća, sredstava za higijenu, ćebadi i drugih potrepština, saopćeno je iz “Merhameta”. Veliki „Merhametov“ tim, koji predvodi predsjednik ove humanitarne organizacije Kenan Vrbanjac, a u kojem su i direktori svih devet „Merhametovih“ regionalnih odbora, učestvovat će u podjelii pomoći migrantima. “Merhametov” konvoj će, kako je planirano, u kamp Vučjak stići u subotu, 9. novembra, u 12.00 sati, gdje će se medijima obratiti predsjednik te humanitarne organizacije Kenan Vrbanjac.  

Rušenje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila šokantna vijest koja je odjeknula u svjetskoj javnosti izazvavši sablazan. a nakon 26 godina u gradu na Neretvi to je tema koja budi bolna sjećanja, ali i ponos što je most jedinstvene arhitekture uz pomoć cijeloga svijeta obnovljen i postao simbol pomirenja, javlja Anadolu Agency (AA). Ratni i prvi poslijeratni gradonačelnik Mostara Safet Oručević 9. novembra 1993. godine pamti kao jedan od najtužnijih trenutaka u povijesti Mostara. Rušenje, odnosno granatiranje Starog mosta, gledao je s nekoliko članova komande 4. Korpusa Armije BiH s trijema Koski Mehmed-Pašine džamije, koja se nalazi u neposrednoj blizini. „Nas nekoliko bilo je tu sakriveno, jer je snajper gađao sa Huma i nismo mogli da se normalno krećemo. Gledali smo granatiranje i zadnji trenutak pada Starog mosta ja nisam lično vidio, vidio je jedan moj prijatelj u blizini, ali smo čuli taj huk i već smo vidjeli tamnu vodu, svi smo jauknuli. Svi smo počeli plakati od muke, čak, mogu reći, neki bijes se pojavio u nama, inat. Taj inat je bio još veći motiv u odbrani ovog dijela grada. Ovaj mali dio, komadić zemlje sudaren s dvije strane, trebao je po svakoj vojnoj logici da padne i njega je samo odbranila hrabrost koju su imali ljudi. Stari most i njegovo rušenje bio je jedan od zadnjih pokušaja da se sruši moral, a u stvari je suprotan efekat postignut. Dobili smo još veći moral i odbranili se“, priča Oručević s gorčinom se sjećajući tog trenutka. Kada je došao trenutak primirja, kako ističe, Stari most je ponuđen kao most mira i zajednički projekt u koji je bio uključen cijeli svijet. Od momenta koji je proglašen najtežim momentom u historiji Mostara, kako ističe, stvoren je trenutak mira. Ističe kako se držao izreke Nelsona Mandele da se zajedničkim poslom neprijatelja treba pretvoriti u saradnika, pa je želio započeti gradnju Starog mosta sa Hrvatima i sa čitavim svijetom. „U jednom historijskom trenutku mi smo mogli zajedno sa Turskom napraviti Stari most. Ovdje je došao tadašnji predsjednik Demirel i rekao da Turska želi da napravi Stari most. Ja sam rekao da taj plan neće moći proći (bio je to malo nezgodan trenutak na pres-konferenciji), nego da želim da cijeli svijet gradi Stari most, zajedno sa UNESCO-om, Svjetskom bankom i Gradom Mostarom i da Turska bude prvi graditelj. Poslije je ta ideja jako dobro prihvaćena i kod predsjednika Demirela (nakon toga smo postali prijatelji) i u cijelom svijetu, da se jedan simbol mržnje i razaranja pretvori u jedan simbol mira i zajedničkog života“, kazuje Oručević. Stari most je danas u svijetu poznat kao takav i naglašava da je važno da ga svi vole jednako. „Vole ga i Hrvati i Srbi i svi normalni ljudi, a oni koji ga ne vole, oni i ne trebaju da ga vole, to su oni koji podržavaju zločine, to su oni koji su bili spremni na najgora rušenja, ali njih je sve manje. Oni svakako nestaju i sa političke i svake druge scene, a ostat će samo oni koji su bili za mir i zajednički život“, ističe samouvjereno Oručević. Na godišnju rušenja Starog mosta, kad mu se vraćaju slike i sjećanja, osjeća se, kaže, kao da još čeka neko osvještenje i da oni koji su činili zločine, prihvate da su to radili uzaludno. "Polako ljudi komuniciraju, ljudi se druže, imaju prijateljstva, ljudi sklapaju brakove u gradu Mostaru, raznih nacionalnosti. Počinje da se vraća život devedesetih, prije rata. Vjerovali ili ne, prepoznaju se isti trendovi, dakle neuništiv je multietnički život“, kaže Oručević. Naglašava da Stari most povezuje sve ljude svijeta, što pokazuju dolasci milijuna turista, koji se dive jedinstvenoj arhitekturi, fotografiraju se i doznaju značaj Starog mosta u Mostaru, ali ne zato što je to simbol jednog naroda, nego što je to simbol cijelog svijeta i zato što ga je priznao UNESCO. Prisjetio se kako je tadašnji direktor UNESCO-a Federico Mayor kazao prilikom potpisivanja ugovora o obnovi Starog mosta, da je to jedan od najvećih projekta koji potpisuje, a da sumnja da će uspjeti. „On je na kraju rekao, ovo je uspjelo, mi smo pobijedili, svi zajedno, cijeli svijet, pogotovo kad je Hrvatska prihvatila izgradnju Mosta, kad su oni, kao zvanična vojska koja je djelovala na rušenju Mosta, došli i zajednički s nama gradili taj Most“, govori Oručević kojeg smo našli na mjestu s kojeg je 1993. gledao rušenje Starog mosta. S istog mjesta je, kako ističe, ruševine Mosta pokazivao visokim dužnosnicima i s njima slao poruke pomirenja. „Ovdje je dolazio Demirel (Sulejman Demirel, nekadašnji predsjednik Turske, op.a.), ovdje je Tuđman (Franjo Tuđman, nekadašnji predsjednik Hrvatske, op.a.) bio zajedno sa predsjednikom Izetbegovićem (Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH,op.a.), odavde smo poslali prve mirovne poruke da će ići Washingtonski sporazum, da će se pomiriti ova dva naroda. Sve se to dogodilo na mjestu na kojem mi sada stojimo“, pojašnjava Oručević. Nakon 26 godina od rušenja simbola Mostara, koji je postao simbol pomirenja, podsjeća da je sama ideja mosta i Mostara višestruka. „Ideja cijele Bosne i Hercegovine se prelama u Mostaru, zato ide sporo, jer nije riješena još cijela BiH onakva kakva treba da bude i kakvu živimo,  i sve se prelama u Mostaru. Ova jedna mala kamena tačka je samo simbolika svega toga“, poručio je Oručević.  Zagovarajući ideju suživota i okretanja budućnosti kako bi se mladim generacijama što bolji uvjeti ostavili u nasljeđu, novinar i publicista Zlatko Serdarević ističe da se dan rušenja Starog mosta mora obilježavati uz podsjetnik na ono što je Mostar zadesilo, kako se nešto takvo nikada više ne bi ponovilo. „Gubitak Starog mosta 1993. godine bio je nemjerljivo velik“, ističe Serdarević sjećajući se dana kad je u ratnom studiju Radija Mostar, gdje je radio, stigla stravična vijest da je Stari most srušen. „Mi smo taj šok doživjeli na taj način što su mnogi zaplakali, mnogi su to progutali u sebi, ali i u tom momentu smo svi osjećali da gubimo i dio sebe“, ističe Serdarević. Podsjeća kako je tada Stari most, prije svega, bio simbol, koji i mostarski biskup ima u svom grbu, a da bi nešto postalo simbol, kako naglašava, mora da zadovolji mnoge reference. Mostar je tada izgubio svoj simbol, a Stari most, ne samo da je građevinski arhitektonski objekat, nego je i umjetničko djelo po svemu, što svjedoče stručnjaci i milijunski posjeti turista. „Jednostavno smo bili u šoku, a taj šok doživljavate tako da ste nijemi. Nema tu priče, samo šutite, jednostavno osjetite da nema nečega što vam je jako blisko. Kolone ljudi su dolazile i gledale, jer je tada stala paljba i moglo se tada posmatrati ta rupa koja je nastala. Šta da kažem, gubite ono što volite, a sve što volite izaziva osjećaj tuge koji dugo traje“, kaže Serdarević. Vijest o rušenju Starog mosta pogodila je i novinara "Večernjeg lista" Zorana Krešića, koji je u to vrijeme radio na Radiju Herceg-Bosne. „Rušenje Starog mosta za mene je bio vrhunac besmisla posljednjeg rata, jednog nasilnoga rata u kojem su stradale brojne obitelji i brojne zgrade i čini mi se da je vrhunac svega toga bilo upravo rušenje Starog mosta. Unatoč tome što je Haaški tribunal čak presudio da Stari most nije bio nešto što se nije moglo gađati i da je bio legitimna vojna meta, mislim da je i u tome dijelu Haaški tribunal promašio. Apsolutno je bio zločin počiniti ono to se dogodilo Starom mostu. Njegova obnova i ono kasnije priznanje, koje se dogodilo u okviru UNESCO-a, najbolji je pokazatelj da život uvijek pobjeđuje smrt, da pobjeđuje nasilje i da pobjeđuje sve ratove“, rekao je Krešić. Naglašava kako danas Stari most, ne samo u simboličkom smislu, nego i u pravom životnome smislu povezuje Mostar, čini ga jedinstvenim, ne samo na području regije Hercegovine ili Bosne i Hercegovine, nego i jedinstven prizor u svijetu. Stari most u Mostaru, koji povezuje obale rijeke Neretve, kada je izgrađen bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Srušen je tijekom rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine. Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a za javnost 23. jula 2004. rekonstruirani most je otvoren. Sljedeće godine Stari je uvršten na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika kulture.

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, obitelji poginulih branitelja te nositelje ratnih priznanja za oktobar 2019. godine, u ukupnom iznosu od 25.762.852,58 KM. Nalozi za isplatu invalidnina tim kategorijama upućeni su prema bankama, saopšteno je iz Federalnog ministarstva financija.

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” dopremit će u Bihać konvoj pomoći za migrante u kampu Vučjak.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine ustupilo je srbijanskom udruženju sve predmete ratnih zločina, dok organizacije žrtava rata u BiH već deset godina bezuspješno pokušavaju doći do podataka u vezi suđenja pred sudovima u BiH.

Bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg ozbiljno razmišlja o ulasku u utrku za demokratsku predsjedničku nominaciju, što bi moglo uveliko poremetiti takmičenje među demokratima samo tri mjeseca prije prvih izbora za nominaciju, prenosi Hina. Bloomberg, medijski moćnik, milijarder i filantrop koji je tri mandata obnašao dužnost gradonačelnika New Yorka, skeptičan je da bilo koji od trenutnih demokratskih kandidata može pobijediti republikanskog predsjednika Donalda Trumpa na izborima sljedeće godine. "Mike je sve više zabrinut jer trenutni kandidati nisu dobro pozicionirani da pobijede Trumpa", rekao je njegov glasnogovornik Howard Wolfson. Između dosadašnjih 17 demokratskih kandidata izdvojilo se četvero s najvećim šansama za osvajanje nominacije - senatori Elizabeth Warren i Bernie Sanders, koji predstavljaju lijevo krilo stranke, te bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg, koji predstavljaju centrističko krilo. "Ako se Mike kandidira, on bi demokratama ponudio novi izbor, utemeljen na jedinstvenom rekordu u vođenju najvećeg američkoga grada, građenju poslovne karijere od nule i preuzimanju  nekih od najtežih američkih izazova kao utjecajni filantrop", rekao je Wolfson poručivši: "Mike bi mogao voditi borbu s Trumpom i pobijediti". Bloomberg je kritizirao plan Elisabeth Warren da uvede porez za superbogataše kako bi se mogli finansirati programi u rasponu od univerzalne zdravstvene zaštite do besplatne školarine na fakultetima. Ako uđe u utrku, vjerovatno će se takmičiti s kandidatima poput Bidena i Buttigiega, kao umjerena alternativa populističkom progresivizmu Warrenove. No, pritom će se vjerojatno morati suočiti s odbojnošću liberalnog krila stranke, koje je zabrinuto zbog prevelikog utjecaja korporativnog novca u politici i nejednakosti prihoda u SAD-u. "Više milijardera koji traže više političke moći zasigurno nije promjena koja je Americi potrebna", rekao je menadžer Sandersove kampanje Faiz Shakir. Warren je na vijest o Bloombergovim nakanama odgovorila tweetom u kojem ga vodi na link koji je pokazao koliko će platiti njenog poreza na bogatstvo. Bloomberg, kojeg Forbes svrstava na osmo mjesto liste najbogatijih Amerikanaca s procjenom da je "težak" 53,4 milijarde dolara, mogao bi u velikoj mjeri sam finansirati svoju kampanju, što će mu omogućiti da ubrza svoju kandidaturu. Ipak, treba mu vremena da organizira svoje ljude na terenu. U dobi od 77 godina bio bi drugi najstariji kandidat među demokratama, iza Bernia Sandersa koji ima 78 godina. Biden ima 76 godina, a Warren 70 godina dok na republikanskoj strani Trump ima 73 godine. Stranački izbori u Iowi, prvo takmičenje za nominaciju u demokratskom kalendaru, održat će se 3. februara.

Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića pozvaće danas na razgovor ambasadora Francuske u BiH Guillaumea Roussona kako bi razjasnio stavove predsjednika te države Emmanuela Macrona iznesene u intervjuu za list “The Economist”, potvrđeno je za BHRT iz Komšićevog kabineta. Podsjećamo, Macron je, govoreći o svom protivljenju širenju Evropske unije, kazao da je BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i da se naša zemlja suočava s problemom ekstremista – povratnika ISIL-a. “Moramo reformisati procedure za članstvo, jer više ne odgovaraju svojoj svrsi. Nisu strateške. Nisu ni političke, previše su birokratske i nepovratne. Drugo, ako ste zabrinuti za ovu regiju, najvažnije pitanje nije Makedonija, ni Albanija, nego Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja otkucava tik do Hrvatske i koja se suočava sa problemom džihadista povratnika u BiH. Treći problem je što moramo reformisati procedure za članstvo prije nego otvorimo pregovore. Ako ovo postignemo narednih mjeseci, otvoren sam za pregovore. Lično sam uradio neke napore. Ipak, ne želim nikakve nove članice dok ne reformišemo samu EU”, rekao je Macron.

U narednih sedam dana doći će do zatvaranja kampa Vučjak kod Bihaća, a ova odluka je donesena usljed konstantnih pritisaka međunarodne zajednice.   Blizu 800 migranata koji trenutno borave na Vučjaku biće raspoređeno u postojeće prihvatne centre, sve do formiranja novog i adekvatnog objekta za smještaj migranata.   Klix saznaje i da će najveći dio useliti u Biru na području Bihaća i Miral u Velikoj Kladuši.S obzirom na to da se očekuje da će biti i "viška" migranata, određeni broj za koje neće biti mjesta u navedena dva prihvatna centra bit će prebačen u Ušivak na području Hadžića kod Sarajeva.To potvrđuju pripreme koje se odvijaju za zatvaranje Vučjaka, ali i molba koju je Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) uputio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić."Kao što znate, u toku je rješavanje pitanja izmještanja migranata iz privremenih prihvatnih centara (objekata koji su privatno vlasništvo u objekte koji su u vlasništvu države. Kako je za rješavanje ovog važnog pitanja neophodno izvjesno vrijeme, molimo vas da produžite ugovore o zakupu objekata Sedre, Bire i Mirala do konačnog rješavanja izloženog problema", naveo je Mektić u molbi šefu IOM Misije u BiH Peteru van der Auweraertu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je u četvrtak izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO "klinički mrtav", istakavši kako zapadna vojna alijansa "neophodna" za evropsku sigurnost. 

Ukupno 30.000 migranata legitimisalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona (USK) od početka godine, a samo Talgo vozom u Bihać je stiglo njih 22.000, među kojima je mnogo porodica, ali i djece bez pratnje. Televizija N1 je u okviru Balkan media karavana posjetio centar Sedra u opštini Cazin. Kotrlja se, često se strmoglavi, ali ustane i nastavi. Migrant - dječak, kao i njegov život - djetinjstvo - bezbrižno, šareno, razdragano sa jedne, te uplašeno, uplakano, sivo sa druge. Desetine djece, migranata i izbjeglica, boravi sa roditeljima, ili bez njih, u centru Sedra, desetak kilometara od Bihaća. Tridesetak ih je ovdje uključeno u školski sistem, 187-oro ukupno u USK. Ranci označavaju da za neke mališane prestaje igra, a počinje Gejm, pokušaj prelaska granice.  "Bosna je dobra, Hrvatska nije", rekao je Medjid iz Sirije. Iako stari hotel, za nadležne, ima sve uslove za boravak migranata, primjedbe ne izostaju. "Porodica i beba na trećem spratu, šesnaest je kreveta tamo. Bez porodica su na prvom spratu, problem je. Šesnaest kreveta jedna soba. Pakistan, Sirija, Turska", rekao je Turki Fayad iz Sirije. Uglavnom su popunjeni kapaciteti, no danas ima mjesta. Od 420 kreveta ukupno, zauzeto ih je 335. Gejm prolazi. "Prosjek je 68-69 dana zadržavanja, prošle godine 148 dana prosječno. Dosta ljudi ide i uspijeva preći", kazao je Mite Cilkovski, upravnik centra Sedra. Adrian je posljednja beba rodjena u Sedri. Ima ovdje i trudnica, samohranih majki. "Provodimo specijalističke programe oporavka od traume za žene, jer dugogodišnja putovanja, neizvjesnost ostavljaju duboke traume, posljedice", kazala je Aida Behrem iz organizacije Žene s Une. Centar ima i prostor za sport, ali i frizerski salon. Frizuru reporterki N1 je napravila Lejla iz Teherana, koja je sa porodicom već šest mjeseci u Sedri. Firzuru joj je napravila besplatno. Ne može nam naplatiti usluge, ističe, jer nema novca kojim bi ona platila gostoprimstvo koje je dobila od građana Bosne i Hercegovine.    

U organizaciji Bošnjačkog vijeća Crne Gore, u Podgorici je sinoć održana promocija Rječnika bosanskog jezika, autora prof.dr. Dževada Jahića, javlja Anadolu Agency (AA). U prepunoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika. Govoreći o Rječniku bosanskog jezika, profesor književnosti Suljo Mustafić kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda. "Jezička kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, već opšte dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rječnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statistička norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u članu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezičke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku", kazao je Mustafić. Da se postojanje jednog jezika ne može negirati kao što se to radi danas, kazao je Emir Zlatar. "Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a čak su i njega pokušali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez država, ali nema naroda bez jezika", kazao je Zlatar. Autor izdanja Rječnika bosanskog jezika Dževad Jahić, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezičkih sloboda, prava na vlastitu riječ, prava na svoj kulturni identitet. "Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi čuva i pohranjuje u sebi ono što je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovišemo rječnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne možemo nazvati svoj jezik tuđim imenom. To je naučni pristup, i to je pristup ljudi koji istražuju pojave“, kazao je Jahić. O rječniku je govorila i profesorica Tatjana Đurišić-Bečanović. Skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i između ostalih Rafet Husović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukić, ambasador BiH u Crnoj Gori, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne ličnosti.  

Muhamed Jusić, savjetnik za medije reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u BIH, izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je BIH "tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku" i da se naša zemlja "suočava s problemom džihadista povratnika" ocijenio je skandaloznim. Macron je u velikom intervjuu za The Economist kazao da je uvjeren da procedure za članstvo u Evropskoj uniji (EU) trebaju biti promijenjene, jer one više ne služe svrsi i nisu strateške. "Drugo, ako ste zabrinuti za ovu regiju [zapadni Balkan], glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija ni Albanija nego Bosna i Hercegovina. Ona je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista", rekao je Macron.U odgovoru na ove tvrdnje Jusić podsjeća da je iz BiH na sirijsko-iračko ratište otišlo nešto više od 300 građana, od kojih su većinu činile žene i djeca, dok je iz Francuske otišlo više od 1.900, duplo više nego iz ijedne druge zapadnoevropske države."Samo ovih dana se očekuje povratak preko 450 njih u Francusku. Problem stranih boraca i povratnika sa sirijsko-iračkog ratišta ozbiljan izazov za većinu evropskih država i ne znam zašto bi to samo za Bosnu trebao biti problem. Pravdati svoju odluku da se zaustavi evropski put zemalja sa muslimanskom većinom na Balkanu, ali i zaustavljanem ukupnog proširenja EU ovako iskonstruisanim tvrdnjama je više nego skandalozno...", ocijenio je Jusić.

Jordanska vlada obavijestila je Izrael da će od naredne nedjelje građanima te zemlje zabraniti ulazak u područje Al-Baqura u Jordanskoj dolini, prenosi Anadolu Agency (AA). 

Centralna svečanost Vojnog muftijstva Oružanih snaga (OS) BiH povodom obilježavanja Mevluda, dana rođenja Poslanika Muhammeda a.s., održana je jučer u kasarni ''7. Muslimanske brigade'' u Zenici, saopćio je Ured vojnog muftije. Ovoj svečanosti prisustvovali su uposlenici Ministarstva odbrane i pripadnici OS BiH, a domaćin je bio 1. Bataljon 5. Pješadijske brigade OS BiH, na čelu sa komandantom, pukovnikom Elvirom Faljićem. Ovom  prilikom prisutnima se obratio hfz. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, koji je prenio nekoliko crtica iz Poslanikovog, a.s., života koje su, kao i njegov cijeli život, uputa vjernicima do Sudnjeg dana. Osim muftije Dizdarevića prisutnima se obratio i vojni muftija Hadis-ef. Pašalić koji je, osim predavanja o aktuelnim društvenim temama, čestitao mladim vojnicima završetak vojničke obuke i poželio uspjeh kadetima na obuci za podoficire. Mladim vojnicima je u znak dobrodošlice u OS BiH simbolično dodijeljen Kur’an Časni. Prigodan mevludski program za pripadnike OS BiH pripremili su i realizovali vojni imami u saradnji sa imamima Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo. U okviru obilježavanja mjeseca Mevluda, u svim mesdžidima u kasarnama OS BiH biće održane tematske hutbe i realizovani prigodni mevludski programi.