Danas je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana 22. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Vijeće muftija je razmatralo izvještaje o organizaciji zekata, hadža i kurbana za 1440/2019. godinu. Usvojene je kalendarski dio Takvima za 2020. godinu i potvrđen zaključak Rijaseta o promjeni termina manifestacije „Musalla“ kod Sanskog Mosta na način da će klanjanje džuma-namaza na musalli sultan Mehmed Fatiha biti zadnji petak u mjesecu julu. Vijeće muftija je dalo načelnu saglasnost za udžbenik akaida u trećim razredima medrese autora muftije Vahida Fazlovića i Mensura Husića i prihvatilo inicijativu da sa Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka bude suizdavač knjige „Namaz u tradiciji Bošnjaka: Selektivni prikaz argumentacije hanefijskog mezheba“, autora hfz. Elvira Duranovića i hfz. Sumeje Ljevaković Subašić. Vijeće muftija je razmatralo i Nacrt Pravilnika distribuciji printanih i drugih izdanja u prostorijama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je upućen u javnu raspravu. Na sjednici je razmatrano i više prijedloga Vakufske direkcije o novim uvakufljenjima i transformaciji vakufske imovine, te tekuća pitanja. Na kraju sjednice reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je uručio posebnu zahvalnicu i priznanje muftiji Hasanu Atliju, savjetniku za vjerska pitanja Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini koji ovih dana završava svoj mandat. Reisu-l-ulema je istakao značaj dobre saradnje između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Diyaneta Republike Turske, kazavši kako je muftija Atli doprinio jačanju te saradnje. Muftija je reisu-l-ulemi čestitao na reizboru zahvalivši se njemu, svim muftijama, članovima Rijaseta, glavnim imamima i svima u IZ u BiH na gostoprimstvu i saradnji. (MINA)

Posljednji izbori za reisu-l-ulemu sa novim informacionim tehnologijama dobili su novu dimenziju. U javnom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona i prije verifikacije kandidatura za reisu-l-ulemu Islamske zajednice započela je takva navijačka kampanja kao da se, u najmanju ruku, radilo o predsjedničkim izborima.

Usluga zajedničkog korištenja vozila, tzv. "car sharing", kroz projekt 30 električnih automobila "Avant2Go", predstavljena je u četvrtak u Lazaretima, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković je rekao kako je sistem povoljan te omogućuje bržu i kvalitetniju mobilnost građana i turista. Franković očekuje da će prednosti prvog sistema takve vrste u Hrvatskoj Dubrovčani moći vidjeti za nekoliko godina. "Parkirna su mjesta rezervisana pa nema gubljenja vremena pri traženju, a nismo pritom uzeli mjesto građanima. Korištenje automobila je lakše, a manje vremena se koristi parkirno mjesto. Planiramo u budućnosti značajno ograničiti korištenje automobila u zoni historijske jezgre pa će i ovaj sistem tome pomoći", rekao je Franković. Dodao je kako je krajnji cilj poboljšati kvalitetu života građana te olakšati posjetu gradu. Osnivač tvrtke "Avant Car" Matej Čer istaknuo je kako je "Avant2Go" projekt koji donosi ekološki prihvatljiva rješenja s boljom iskoristivosti vozila. "Time doprinosimo smanjenju prometa i potrebe za parkirnim mjestima. Umjesto da koristite svoje vozilo, koje troši i kvari se, mi vam nudimo novo rješenje koje bi postepeno moglo donijeti puno koristi građanima. Počinjemo u Dubrovniku i očekujemo da ćemo se širiti na ostatak regije", rekao je Čer. Istaknuo je kako je na širem gradskom području do dubrovačkog aerodroma određeno sedam ključnih lokacija s parkirnim mjestom i punionicom, a korisnici uz pomoć aplikacije uvijek mogu znati gdje im je i kada vozilo na raspolaganju. "Povezali smo aerodrom s brodskom lukom te glavne dijelove grada, od historijske jezgre preko Lapada do Gruža, a jednu lokaciju imamo i u Srebrenom u Župi dubrovačkoj. Kad se projekt razvije, planiramo povećati broj lokacija, a dugoročni cilj nam je postaviti ih u radijusu od 300 do 500 metara", objasnio je Čer. Provedbom projekta "Avant2Go" Dubrovnik je postao prvi grad u Hrvatskoj u kojem "car sharing" sistem pokreće električna energija, a cijena će se izračunati po vremenu vožnje i prijeđenom putu. Tvrtka "Avant Car" jedina se javila na konkurs Grada Dubrovnika. (Fena)

Od početka sedmice na web stranici Općine Srebrenica aktivna je aplikacija e-Matičar putem koje građani čije se matične knjige vode u toj općini mogu poručiti izvode iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih, umrlih te uvjerenja iz knjige državljana. "U smislu realizacije reformi koje se provode, a s ciljem olakšavanja usluga građanima, mi smo u saradnji sa OSCE-om započeli jedan projekt kako bi građanima koji su rođeni na području općine Srebrenica, a danas žive negdje drugo, omogućili dostupnost izvoda. U tu svrhu je izrađena aplikacija koja je aktivna na općinskoj web stranici", kazao je načelnik odjeljenja za opću upravu Sadmir Nukić. Građani koji žele da pribave izvode kojima raspolaže matični ured u Srebrenici i Skelanima, mogu to učiniti popunjavanjem aplikacije. "Nakon toga mi ostvarujemo kontakt s njima i šaljemo dokumente preporučenom poštom. Tako da je taksa povećana za troškove poštarine", pojašnjava Nukić. Popunjavanjem elektronskog obrasca za željeni izvod, naručilac se obavezuje na unos tačnih podataka o traženom izvodu, te unosu tačne poštanske adrese za dostavu. Zahtjev mogu podnijeti osobe na koju se podaci odnose, njen punomoćnik, član uže porodice, usvojilac ili staratelj. (Fena)

Tijelo diktatora, generala Francisca Franca, ekshumirano je u četvrtak iz grandioznog mauzoleja u Dolini palih, prije nego što će biti premješteno na diskretnije, intimnije počivalište. Operacija koja je bila toliko kritikovana ispunila je višedecenijsku želju mnogih u Španiji koji su Francov mauzolej smatrali spomenikom stradanja njegovih žrtava i ne smatraju da se uklapa u moderni napredak koji je Španija postigla kao moderna demokratska država.

Prihvativši izvještaj Interresorne radne grupe za izradu Strategije saradnje sa iseljeništvom Federacije BiH, Federalna vlada je usvojila Nacrt ove strategije za period od 2020. do 2024. godine i Akcioni plan za njenu realizaciju, te Aneks koji se odnosi statističke podatke, institucionalni i strateški okvir i situacionu analizu. Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko­konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u svijetu, procijenjeno je da u iseljeništvu živi najmanje dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, što čini 56,6 posto od 3.531.159 ukupnog stanovništva BiH. Svjetska banka smatra da je taj postotak nešto manji i iznosi 44,5 posto, što Bosnu i Hercegovinu pozicionira na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno obuhvaćenih 214 zemalja i teritorija). Razlika je nastala zbog toga što se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata. Na osnovu podataka iz Migracijskog profila BiH za 2017. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (394.146), zatim Srbija (333.687), Nemačka (200.510) i Austrija (170.864). Značajan broj državljana BiH živi i u SAD (125.442), Sloveniji (103.663), Švicarskoj (59.685), Švedskoj (58.372) i Kanadi (41.722). Jedina institucija u BiH koja raspolaže zbirnim podacima o broju državljana koji su odjavili prebivalište ili boravište radi iseljenja u inostranstvo je Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, a prema njenim statistikama je u 2017. godini boravak u BiH odjavilo 4.270 osoba. Prema navodima EUROSTAT-a za 2017. godinu, 20.251 državljanin BiH je prvi put regulisao boravak u zemalja Evropske unije za takozvane plaćene poslove. Postoji ozbiljan trend odlazaka iz BiH, ne samo visokoškolovanih osoba, već i drugih obrazovnih profila, a visokoobrazovani se zapošljavaju i na poslovima koja ne zahtijevaju visoku stručnu spremu. Istovremeno, u toku 2017. godine su 2.103 državljana BiH regulisala je boravak po osnovu obrazovanja. Ciljevi i prioriteti Strategije su uspostavljanje i razvoj pravnog sistema i institucionalnih kapaciteta rada sa iseljeništvom, njegovo uključivanje u društveni razvoj i sudjelovanje poslovnog iseljeništva u ekonomskom razvoju Federacije BiH, te uključenost mladih iz iseljeništva u razvojne politike Federacije BiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. (Fena)

Posljednjeg dana oktobra u Istanbulu će biti održan 7. Međunarodni sajam domaćih životinja i opreme za kućne ljubimce, a među najvećim atrakcijama događaja će zasigurno biti Van mačke koje će učestvovati na Međunarodnoj izložbi sretnih mačaka, javlja Anadolu Agency (AA). Širom svijeta Van mačke su poznate po različitoj boji očiju, jedinstvenom karakteru, svilenkasto mekom bijelom krznu, osebujnom karakteru i lavljem hodu, a zbog svih tih odlika nerijetko se za tu vrstu kaže da je pas u tijelu mačke. Van mačku krase ovalne oči i to najčešće na način da je jedno plavo poput safira, a drugo smeđe-žute boje poput jantara. Riječ je o prirodnoj vrsti, a ne o hibridu nastalom ukrštanjem vrsta. Zaštićena je vrsta i na Univerzitetu u Vanu (YYU) djeluje poseban odjel koji vrši istraživanja i Van mački koja živi isključivo u specijaliziranom muzeju “Kući Van mačke“. Na predstojećem takmičenju u okviru Sajma u Istanbulu učestvovat će 250 mačaka iz različitih dijelova svijeta, a Van mačke će predstavljati dvojac Basak i Su. Direktor Centra za Van mačke Abdullah Kaya za AA je kazao da su završili sve pripreme i da očekuju osvajanje prvog mjesta u Istanbulu, odnosno da Van mačka bude izabrana za najljepšu vrstu. “Predano radimo na zaštiti ove endemske vrste. U Kući imamo 250 Van mačaka. Vršimo različita istraživanja i, između ostalog, smo pobili ranije vjerovanje da je Van Mačka gluva“, kazao je Kaya. Van mačka je simbol istoimenog grada koji je smješten na obali također istoimenog velikog jezera. Kaya je kazao da Kuću mačaka radnim danom u prosjeku posjećuje 500, a vikendom i hiljadu ljudi. Izrazivši zadovoljstvo da će Van mačke učestvovati na međunarodnoj smotri najljepših mačaka, Kaya je kazao da je ona za ljude u Vanu neosporno najljepša, ali da je za njenu promociju važno da se pojavljuje na međunarodnim pozornicama. “Za takmičenje smo izabrali najreprezentativnije jedinke. Par je u karantinu posebno spreman za izlazak na podijum. Ovo je veliki izazov za nas i uvjereni smo u uspjeh“, kazao je Kaya. (AA)

Eminentni evropski i domaći stručnjaci iz oblasti projektovanja i gradnje tunela okupiće se u petak u Sarajevu na naučno-stručnom skupu posvećenom izazovima građenja tunela Prenj na Koridoru Vc. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu zajednički su organizirali ovaj skup, čiji je implementator Udruženje inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini. Radi se o najzahtjevnijem objektu na autoputu Koridora Vc čija će izgradnja, kako je procjenjeno, trajati šest godina, a planirano je da počne krajem 2020. godine. Tunel Prenj u dužini  deset kilometara nalazi se na  dionici autoputa na Koridoru Vc Konjic - Mostar Sjever, a procijenjena vrijednost izgradnje tunela je 250 miliona eura. Investitor je Vlada Federacije BiH, a implementator projekta JP Autoceste FBiH. Izvori finansiranja su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB). Inače, ideja o promjeni trase na dionici Konjic - Mostar na Koridoru Vc nastala je početkom 2014. godine u firmi Divel d.o.o. Sarajevo. U sklopu projekta valorizacije idejnog rješenja postojeće trase autoceste od Konjica do Mostara urađene su detaljne analize već usvojene trase pri čemu su stručnjaci iz Divela zaključili da se radi o veoma skupoj, teško izvodivoj trasi, pa su analizirali i alternativne pravce. Nakon toga su uputili prijedlog upravi Autocesta FBiH za izmjenu trase na Koridoru Vc na dionici Konjic - Jablanica - Mostar i da se izradi dokumentacija na nivou idejnog projekta kroz planinu Prenj sa tunelom dužine 10 km. Promjenom trase je značajno smanjen obim radova, cijene koštanja izvođenja radova i eksploatacioni troškovi za više od 300 miliona eura, te skraćena dužina autoceste za oko 18 km. Vlada FBiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Dom naroda Parlamenta FBiH su usvojili predložene izmjene na osnovu dostavljene studijsko-planske dokumetacije u 2015. godini. Do sada se razmatrao model finansiranja i razgovori sa potencijalnim kreditorima te je prije dva mjeseca dobijena načelna saglasnost za finansiranje izgradnje tunela Prenj. Naučno-stručni skup u petak bit će prilika da evropski stručnjaci iznesu svoja dosadašnja saznanja i iskustva stečena aktivnim učestvovanjem u projektovanju i građenju nekih od najdužih tunela u Evropi (Austrija, Švicarska, Italija), te da domaći učesnici  koji su na direktan ili indirektan način uključeni u projekt izgradnje tunela Prenj, upoznaju se o potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera. Svoje učešće kao predavači na skupu su potvrdili: Peter Schubert, Alun Thomas, Johannes Kleberger, Gosta Ericson i David Rajšter. Naučno-stručni skup su podržali Vlada FBiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, EBRD, EIB, JP Autoceste i JP Ceste Federacije BiH. Nakon održavanja skupa, koji će obuhvatiti predavanje i panel diskusije, bit će izrađen dokument sa preporukama za dalje aktivnosti i korake u realizacija projekta izgradnje tunela Prenj. Cilj tog dokumenta je dobiti odgovor kako što prije početi sa izgradnjom tunela, kako što prije završiti i pustiti u promet najznačajniji i najskuplji objekt na Koridoru Vc uz optimalne troškove izgradnje, tako da bi 2025/2026. godine za sat vremena stigli od Sarajeva do Mostara – navode organizatori skupa. (Fena)

Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine na 54. sjednici podržalo je inicijativu za donošenje Zakona o vijećima/savjetima nacionalnih manjina u BiH, čiji je predlagač Nedžad Jusić, saopćeno je iz Parlamenta BiH. K znanju je primljen odgovor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije koji se odnosi na preispitivanje javnog konkursa za dodjelu sredstava iz tekućeg granta "Sufinasiranje projekata institucija kulture u BiH“ od 30. jula 2018. K znanju je primljena i Informacija sa uvodnog sastanka projekta Vijeća Evrope i Evropske unije „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, održanog 15.10.2019. godine. Usvojen je Izvještaj sa 3. zajedničkog sastanka svih vijeća nacionalnih manjina u BiH, te naglašeno da se saradnja između vijeća nacionalnih manjina na svim nivoima u BiH treba nastaviti. Vijeće nacionalnih manjina BiH dodijelilo je zahvalnicu NJ.E. ambasadoru Drahoslavu Stefaneku, šefu Ureda Vijeća Evrope u BiH, za izuzetnu podršku promociji rada Vijeća nacionalnih manjina BiH i unapređenje položaja pripadnika nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.  

Britanska korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa BBC uradila je kratki video prilog o stanju u migrantskim kampovima u Bosni i Hercegovini, opisavši ih da su "kao iz noćne more." Agencije za pomoć upozoravaju na humanitarnu katastrofu u BiH, gdje su ljudi suočeni sa zimom bez odgovarajućeg smještaja. BiH je sada glavna ruta ka EU - u nju je od početka 2018. godine stiglo 45.000 migranata. Službeni izbjeglički kampovi u zemlji su puni i vlada nije našla nove lokacije, uprkos tome što je od EU ovog ljeta dobila 14,8 miliona eura za to.  Humanitarna radnica Indira Kulenović je kazala da ako bi morala spavati u jednom od kampova da bi joj to bila najgora noćna mora. Kada su migranti upitani koliko dugo oni borave tu, neki su rekli da su tu već mjesec dana. Migranti su kazali da nemaju hrane, a snimke pokazuju da njih 20 boravi i spava u jednoj prostoriji i da nemaju kreveta. U video prilogu se vidi 14-godišnji migrant kako stoji ispred kampa i moli da ga puste da uđe.  "Već pet sati čekamo ispred kapije da uđemo", kazao je jedan od migranata u grupi koja se nalazila ispred ulaza u kamp. BBC navodi da su kapaciteti kampa popunjeni i da će danas morati spavati na ulicama.  Izvještava da je BiH postala mjesto skupljanja migranata koji žele ući u EU, od kojih većina dolaze iz Sirije, Afganistana i Pakistana, a mnogi ostaju zaglavljeni na granici s Hrvatskom. Vlasti u BiH su optužene za nemar jer kampovi nisu dobro postavljeni. "Ovaj kamp je postavljen kao da je neko uzeo kamenčiće i samo ih razbacao", kazala je Kulenović za BBC. Snimci prikazuju kamp u kojem su šatori nasumično raštrkani, a smeće se nalazi na sve strane.  Prije četiri mjeseca, vlada je postavila ovaj nezvanični kamp na nekadašnjem odlagalištu hemijskog otpada okruženog minskim poljima. Snimak prikazuje mapu postavljenu u kampu koja upozorava na opasna, minama zagađena područja oko kampa i moli na oprez pri kretanju izvan granica kampa. Humanitarne organizacije odbile su da upravljaju kampom, navodeći kao razlog da je previše opasno. Pet volontera Crvenog krsta dolaze kako bi im podijelili  jedan obrok dnevno. Za ostalo se moraju sami snalaziti. Nema vode, struje ni mjesta za održavanje higijena, a nemaju ni zdravstvenu zaštitu.  Novinarka BBC-a je ušla u šator u kojem su svi migranti zaraženi šugom, a Kulenović joj pojašnjava  da nemaju lijekove koji bi im mogli pomoći i da je jedini način da spriječe širenje zaraze da drže sve zaražene u jednom šatoru.  "Ovo nije mjesto za ljudska bića. Ljetos su nekako i mogli boraviti ovdje, ali sada nikako", kazala je Kulenović.  Evropska Unija je dodijelila BiH 14,9 miliona eura za nove kampove, ali vlada još uvijek nije ništa uradila po tom pitanju, a zima se bliži. Novinarka BBC-a navodi da već tri mjeseca pokušavaju kontaktirati vladu, ali bez uspjeha. Peter Van der Auweraert, koordinator za Zapadni Balkan pri Međunarodnoj organizaciji za migraciju, kazao je da ovi ljudi ne mogu ostati u Vučjaku do zime jer će umrijeti "i to ne za nekoliko mjeseci već za nekoliko sedmica." "Tek kad budemo imali prvi smrtni slučaj onda će se iznalaziti rješenja. Do toga ne bi smjeo da dođe. Mi već od januara pregovaramo o novim lokacijama, ali se još uvijek nije ništa riješilo",  zaključio je on.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za EURO 2020. godine ima da odigra još dvije utakmice. Naša reprezentacija ima još dvije utakmice, a protivnici su Italija i Lihtenštajn, a Savez je objavio termin utakmice protiv Italije. Naime, susret će se odigrati 15. novembra u 20 sati i 45 minuta, a isti će biti odigran na Bilinom polju. Savez je ranije odredio cijene ulaznica za ovaj meč, pa će tako zapadna tribina biti 30 KM, istočna 20 KM, sjeverna i južna po 10 KM. Podsjetimo, naša reprezentacija trenutno zauzima četvrtu poziciju i ima minimalne šanse za direktan plasman na EURO.  

Udruženje žrtava i svjedoka genocida uputilo je pismo ministru pravde BiH Josipu Grubeši povodom puštanja na slobodu ratnog zločinca Radića

Ne znam, kao i ostali, o čemu je razmišljao Alfred Nobel kada je, umjesto rodbini, svoje golemo bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna ostavio čovječanstvu. Oporuku je napisao na komadiću poderanog papira 27. novembra 1895. u Parizu. Pored uobičajenih formalnosti koje prate testament stoji rečenica ...imaju (sredstva) svake godine biti raspodijeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najveću uslugu čovječanstvu.O svemu što je pratilo ovu, van svake sumnje, najvažniju nagradu koja se dodjeljuje u svijetu, pisano je puno i u različitim prilikama i najrazličitijim povodima. Iako se, po pitanju nagrada u najvećoj mjeri slažem sa Horhe Luisom Borhesom, da književno djelo ne mora biti nužno loše uprkos svim nagradama koje ga prate, u slučaju Nobelove nagrade dodijeljene austrijskom književniku Peteru Hantkeu neophodno je izaći iz sfere umjetnosti i nagrađivanja.Mislim o Alfredu Nobelu koji je, postavši svjestan u koje svrhe je najviše upotrebljavan njegov izum - barut, pokušao poslati poruku svijetu da nije želio olakšati ubijanja i razaranja. Ponadao se da da će, ulažući sredstva, u ono što je posve plemenito opominjati čovječanstvo da štap ima dva kraja i tako umanjiti zlo a povećati dobro.No, valjda je u čovjekovoj biti da, vremenom, izvorišno dobro kvari i zloupotrebljava, tako da je i ustanovljena Nobelova nagrada nerijetko odlazila u ruke onih koji je nisu zasluživali. Ovog puta tretiramo samo jednu od pet ustanovljenih - književnu.Svakako da će se i u povodu nagrade za Hantkea voditi jalove rasprave da li se nagrada dodjeljuje književnom djelu i čovjeku. Uzimamo da je to normalno i da tako treba. Međutim, ima li se pravo tumačiti kao dvosmisleno Nobelovom rukom napisano da se nagrada uručuje onima koji su iskazali najveću uslugu čovječanstvu.Nisu li ovakve situacije prilika da se pokaže koliko je morala ostalo u svijetu. Podsjetimo se reakcije kada je nobelovac Knut Hamsun iskazao simpatije za Adolfa Hitlera. Njegovo kućno dvorište postalo je najvećom bibliotekom tog vremena jer su njegovi čitaoci iz cijelog svijeta kupljene primjerke slali na njegovu adresu. Ili slučaj jednog od najvećih pjesnika 20. stoljeća, Ezre Paunda koji je podržao fašizam u Italiji i izrazio simpatije za Adolfa Hitlera. Da li je iko pomislio da ga kandidira za Nobela? Bio bi to skandal svjetskih razmjera. Danas, prijatelj “balkanskog kasapina” i drugar okorjelih ubica s kraja prošlog stoljeća kiti se svjetskom književnom glasovitošću.Nećemo ponavljati šta se dešavalo s ovom nagradom; da su je dobijali oni koji nisu napisali nijedno čisto književnom djelo - Anri Bergson i Vinston Čerčil, oni za koje se u književnom svijetu nije ni znalo Sili Pridom i Vole Šoinka a kad su za njih saznali shvatili su da je bolje da se to nije desilo a opet koga je nagrada zaobišla Tolstoj, Prust, Džojs, Darel, Eko, Kundera...Nisu živi oni koji su, u vrijeme kada je novopečeni Nobelovac brisao čizme krvlju ubijenih Bošnjaka, upozoravali svijet da zatvara oči pred zlom i, u konačnici, doziva ga pred vlastiti dom: Česlav Miloš Sad se vidi da je njihova Evropa od početka bila opsjena, / jer njena vjera i temelj su ništavilo, Josif Brodski Dok žohara gniječite, pijuckate / viski, prepone svoje češkate, / dok ruka oko mašne se trudi, / ginu ljudi ili Huan Gojtisolo koji je na poziv Suzan Zontag u najtežoj godini rata (1993.) došao u Sarajevo i odgovorio sa dvije značajne knjige (nismo ih preveli jer Orhan Pamuk, Tarik Ali, Abdulah Kadr donose profit a i ne slutimo šta se iza ovih imena krije. Čekamo prijevod iz Zagreba i Beograda ali se oni ne rukovode samo profitom) ili velika bugarska pjesnikinja Blaga Dimitrova Majko, imaš li djecu? / - Ubili su ih. / Majko, imaš li supruga? / - Nije se vratio. / Majko, imaš li kuću? / - Srušili su je...Nažalost, oni su otišli, nadamo se na Bolji svijet, inače bi, sasvim izvjesno, pljunuli na Švedsku akademiju (kao Sartr nekad) i s indignacijom odbacili njeno odlikovanje (Miloš, Brodski i Gojtisolo) ili bar prolila majčinsku suzu sa svim majkama bez muževa i djece (Blaga Dimitrova, najbolja pjesnikinja novije bugarske književnosti).Svakako da ne želim biti paranoičan ali nije li opravdano postaviti pitanje nisu li Mahfuz i Pamuk dobili nagrade zbog toga što je prvi prikazao muslimanki prostor kao degeneričan a drugi zato što pomaže oživljivanje jermenskog pitanja (ne osporavajući im spisateljsko umijeće a i tekst nema ambiciju da to problematizira). Ako napravimo korak dalje možemo prognozirati, sa dobrim izgledima da budemo u pravu, kako u narednim godinama Nobelovu nagradu dobivaju Zahar Priljepin ili Eduard Limonov (ako se mogu pozvati na svoj skromni književni sud i oskudno čitalačko iskustvo, pišu kvalitetniju književnost od nekih ranijih dobitnika ove nagrade). Činjenice da je Limonov mitraljirao civile opsjednutog Sarajeva a Priljepin se otvoreno nudi da bude na čelu sprovođenja novog genocida nad bosanskohercegovačkim muslimanima, samo povećava njihove izglede da budu slavljenici.Iako nikad nećemo posumnjati da je književnost nešto najbolje što je čovjek darovao čovjeku, dobro je da se dešavaju ovakve stvari. Prvo, svojim ponašanjem oni koji su počinili genocid pokazuju da su na to ponosni i da će, sa zadovoljstvom, to ponoviti kada im se pruži prilika. Drugo, svijet iz 1992. se nije promijenio i Butros Gali, Miteran, Mejdžor, Buš su itekako živi. Treće i najgore - žrtva nije izvukla nikakvu pouku. Naprotiv, postala je samo lakši plijen.   Poštovani čitaoci, u tekstu Neka se pripreme Limonov i Priljepin, autora Mirzeta Hamzića, printanog u Preporodu br. 20/1150 od 15.10.2019. godine, potkrala nam se greška u kojoj je navedeno kako knjiga Sarajevska sveska autora Juana Goytisola nije prevedena na bosanski jezik. Naslov je preveden i printan 1999. godine u Izdavačkoj kući Ljiljan. Izvinjavamo se čitaocima Preporada i svima onima koji su doprinijeli da se pomenuti naslov učini dostupnim čitaocima bosanskog jezičkog područja. Redakcija

U proljeće 1992. započinje etničko čišćenje na prostorima Bosanske krajine. Napadi, klanja, logori, mučenja su scenarij koji se ponavlja na svim teritorijama na koje kroče Karadžićeve snage Jedini otpor agresoru tada pružen na teritoriji općine Kotor-Varoš bio je od strane mještana sela Večići te mještana okolnih sela koji su se tu zadesili. Selo Večići nalazi se 9 km jugoistočno od općine Kotor-Varoš kojoj i pripada. Preostala okolna sela su u ljeto 1992. godine napadnuta i u većini popaljena te se civilno stanovništvo tih sela povuklo u obronke sela Večići kaje je tada za njih bilo najsigurnije i jedina nada za preživljavanje u takvim okolnostima. Odlučni da stanu pred neprijatelja i barem pokušaju da spriječe monstruozne namjere srpskih vojnika i napad na civilno stanovništvo, odlučili su se na otpor uglavnom lovačkim puškama. Iako u potpunom okruženju muški stanovnici sela, starosne dobi od 16 do 50 godina, uvidjeli su da im ne preostaje ništa osim borbe do zadnje kapi krvi za svoju porodicu, svoj prag, vjeru i svoju domovinu. Stavljeni pred nemoguć izbor odlučili su stati pred višestruko nadmoćnijeg neprijetalja. „Tvrdi orah“ Sa imanskim srcem i slabo naoružani za otpor, krenuli su tihim i skromnim koracima ka odbrani i spašavanju onog što se spasiti da, ostavljajući iza sebe očeve, majke, supruge i djecu skrivene u svojeručno iskopanim zemunicama i prizemnim prostorijama u nadi da bi na taj način barem ublažili stradanja od svakodnevnih projektila bačenih na selo. Jedina misao koju su imali jeste „Allah je uz nas“ i štaviše znali su da im je to samo i neophodno. Hrabrost potaknuta takvom vjerom uskoro je pokazala svoje lice. U potpuno opkoljenom selu uspjeli su organizovati određen broj vojnika između sebe koji su u odnosu na snagu i brojnost neprijatelja bili uistinu mali. Sva ta nadmoć i vidljiva snaga nije obeshrabrivala ove ljude u njihovom naumu. Život u svakodnevnom strahu i borbi polahko je uzimao svoj danak, jer neprijatelj nije prisezao ni pred čim kako bi razbio ovaj „tvrdi orah“ kako su selo i sami nazvali. Uvidjevši da svakodnevni napadi uz pomoć čitavog spektra raznoraznog naoružanja ne uspijeva da pokori ovo uporište, u pomoć su pozvali i avijaciju koja je tada bila u posjedu bivše JNA, ali nadohvat Karadžićeve ruke uz obrazloženje da muslimanske snage pružaju otpor mnogo većom snagom od očekivane. Od svih gnusnih napada na selo ipak postoje dva koja nose sa sobom posebne značaje i posebna sjećanja. Dva napada iza kojih su ostale najmnogobrojnije žrtve ubijene na doista monstruozan način, znatan broj zarobljenih i uplakana lica kojima je ostalo samo da posmatraju kako odvode majke i djecu držeći ih kao živi štit.Proboj do Travnika Ostavljeni na milost i nemilost neprijatelja, pretrpljujući gubitke i stradanja i bez ikakve pomoći sa strane, punih šest mjeseci stajali su na prvim linijama odbrane i davali sve što je u njihovoj moći da odbiju napade neprijatelja. Kako je vrijeme teklo i svaka sekunda otkucavala znalo se da takav vid napada i način odbrane ne može trajati vječno. 1.11.1992. godine u selu se donosi jako teška i riskantna odluka s ciljem spašavanja preživjelog dijela civilnog stanovništva jer dalje uvlačenje u borbu bi jasno donosilo još veće gubitke, kako zbog nedostatka hrane i medicine, zime koja je nadolazila tako i naravno redovnih napada na selo. U pitanju je bilo povlačenje vojske i predavanje civilnog stanovništva u ruke neprijatelja radi premještanja na već oslobođenu teritoriju pod upravom Armije BiH. I s takvom odlukom pred civilima i vojskom je stajao „životni put“ jer svaki korak je bio upitan za preživljavanje i opstanak. Ispraćajući svoje porodice na neizvjestan put pred vojskom je stajao još teži još neizvjesniji put proboja do Travnika. Nepristupačan, stjenovit, strahovit put dug 80 km pješačenja uz preživljavanje napada tokom čitavog putovanja. Tokom jednog od tih napada u mjestu Duboka došlo je do razdvajanja vojske u dvije grupe. Sasvim neočekivano i niotkuda pojavio se neprijatelj sa sigurnošću znajući kretanja i položaje naših vojnika napao je i dijelom uništio, a dijelom razdvojio shrvanu i umorenu vojsku. Ubistva u Grabovici Dio grupe koja je brojala 161 osobu, većinom muškaraca, u zasjedi je napadnut i zarobljen, dok je drugi dio uspješno prošao i probio se do Travnika. Zarobljeni muškaraci su odvedeni u logor Grabovica, gdje su, po svemu sudeći, pobijeni. Do danas još ne postoje saznanja gdje bi mogla biti tijela tada zarobljenih. Dok politika korača koracima ka nekoj boljoj i prosperitetnijoj Bosni i Hercegovini nažalost ostavlja iza sebe ovaj nikad neprocesuiran slučaj, kojeg preživjeli stanovnici i proživljavaju i dan danas sjećajući se na ovog nemilog događaja. U znak sjećanja na 3. novembar i danas se okupljamo, odajući počast 490 poginulih Bošnjaka sa područja Kotor-Varoša i dajemo do znanja svima da ovaj dan neće biti zaboravljen i da će naši nestali vječno živjeti u nama i našim sjećanjima.

Po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, nakon deportacije iz SAD, uhapšen je Milan Trišić (rođen 1963. u Bratuncu), osumnjičen za zločin protiv čovječnosti na području Bratunca 1992. godine. Hapšenje je izvela SIPA u saradnji sa Graničnom policijom BiH. Osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je kao pripadnik VRS na području Bratunca, tokom 1992. godine, počinio zločin protiv čovječnosti nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, koji se odnose na progon, u vezi sa zločinima ubistva, prisilnog nestanka, nezakonitog zatočenja, mučenja i zlostavljanja, kao i prisilnog preseljenja većeg broja žrtava. Tokom istrage, došlo se do saznanja da osumnjičeni živi na području SAD-a, nakon čega je ostvarena suradnja sa partnerskim institucijama u SAD-u. Nakon hapšenja, osumnjičeni će biti predat postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičenog, te nakon toga odlučiti o daljim aktivnostima u predmetu. Osumnjičeni je pod istragom zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti iz člana 172. KZ BiH. Tužilaštvo BiH poduzima intenzivne aktivnosti na identificiranju, lociranju i procesuiranju osoba osumnjičenih za ratne zločine koji se nalaze u inozemstvu, saopćilo je Tužilaštvo BiH. (Faktor)

Istraživači sa Univerziteta u Warwicku, Univerziteta u Glasgowu i Alan Turing Instituta iz Londona proveli su opsežnu studiju o tome jesu li ljudi danas sretniji nego prethodnih decenija. Nakon analize brojnih knjiga i naučnih tekstova na temu sreće i blagostanja, grupa istraživača je provela istraživanje čiji rezultati su objavljeni u časopisu "Nature Human Behavior“.