Naučni skup: Bošnjački Homer – Avdo Međedović (1866–1953)

Uvodne riječi dali su dr. Šefket Krcić i dr. Sead Šemsović, a skup je otvorio dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod. Na ovom naučnom skupu  učestvovali su: Amira Dervišević, “O pripovjedačima usmene proze u bilješkama sakupljača”, Alen Duraković, “Granice država kao granica za usmenu i pisanu književnost Bošnjaka”, Nirha Efendić, “Pregršt beranskih pjesama iz rukopisne zbirke Smaila O. Bradarića”,  Rušo Hadžizuković, “Uloga i značaj pjesme Avda Međedovića”, Enver Halilović, “Etički horizonti epa Ženidba Smailagić Mehe”, Jasmin Hodžić, ,“O sintaksi infinitiva u epu Ženidba Smailagić Meha”, Dževad Jahić, “Sandžačka folklorna koine i ep Ženidba Smailagić Mehe”, Alen Kalajdžija,“Brojevi u epu Ženidba Smailagić Meha (kolokacijski, simbolički i asocijativni odnosi)”, Sanjin Kodrić, “Otkud Homer u Sandžaku? (Usmena epika Avde Međedovića, historija bošnjačke književnosti i kulturalno pamćenje Bošnjaka)”,  Šefket Krcić,  “Odjek pjesme od sandžackog Obrova do Univerziteta na Harvardu”, Enes Kujundžić, “Kako je došlo do objavljivanja prvog bosanskohercegovačkogh izdanja  poznatog epa Ženidba Smailagić Mehe”, Mirsad Kunić,  “He is our Homer”, Sead Šemsović, “Srdit govor Smailagić Meha”, Redžep Škrijelj, “Sandžački pjevači priča od Ćor Husa do Avda Međedovića”  i Hakija Zoranić, “Moja sjećanja na Avda Međedovića”

Svi pristigli referati sa ovog naučnog skupa biće objavljeni u Preporodovom Godišnjaku 2016.

Ovoj informaciji dodajmo da je bošnjački epski pjesnik-pjevač Avdo Međedović (22. 5. 1866 – 9. 9. 1953) bio  krunski dokaz harvardovim istraživačima, Milmanu Parryu i Albertu B. Lordu, u dokazivanju da je Homer kao usmenoepski  aed zaista moguć. Kako su istraživači zapazili, u preko 100.000 stihova, Avdo Međedović je predstavio sasvim inovativan doživljaj bošnjačkog epskog svijeta. 

Cijeli izvještaj u Preporodu od 1. decembra