Kamerni teatar 55 slavi 71 godinu postojanja i bogatu teatarsku tradiciju

Kamerni teatar 55 obilježava 71. godišnjicu rada, podsjećajući na bogatu historiju ove pozorišne kuće koja je od osnivanja 1955. godine ostala prepoznatljiva po avangardnom pristupu, umjetničkim inovacijama i značajnom doprinosu razvoju teatarske scene u Bosni i Hercegovini i šire.

Iz Kamernog teatra 55 navode da je tadašnje "Malo pozorište" počelo sa radom 7. marta 1955. godine, a utemeljio ga je Jurislav Korenić (1914-1974). Prateći nova pozorišna kretanja u tadašnjoj Evropi, teatar je, kako ističu, donio svježinu i inovacije u teatarski izraz te predstavio novi vid dramaturgije, uključujući dramu apsurda, antidramu i "novu dramu". Na njegovoj sceni izvođena su djela Samuela Becketta, Alfreda Jarryja, Jeana Geneta, Eugenea Ionesca, Antona Pavloviča Čehova i drugih autora čiji je pozorišni izraz proizlazio iz, kako navode, "apsurdnog osjećanja života".

Dodaju da je Kamerni teatar 55 glumcima ponudio drugačiji scenski prostor, s prstenastim gledalištem koje okružuje scenu, za razliku od klasične pozornice koja odvaja publiku od izvođača. Na taj način omogućena je intimnija i prirodnija glumačka igra, čime je dodatno naglašena bliskost između glumaca i publike.

Iako historija ove pozorišne kuće nije iznimno duga, podsjećaju na ocjenu jednog uglednog kritičara da je ona "nesumnjivo bogatija, atraktivnija i značajnija od decenija nečijeg rutinerstva, hladnog šematizma i bezbrižnog tavorenja".

Tokom godina, kako navode, Kamerni teatar 55 ostao je dosljedan avangardnom pristupu, kontinuirano istražujući savremene dramske tendencije i postavljajući djela autora poput Bertolta Brechta, Georgea Bernarda Shawa, Stanisława Ignacyja Witkiewicza, Harolda Pintera, Luigija Pirandella, Federica Garcíje Lorce, Tadeusza Różewicza, Mihaila Bulgakova, Fjodora Dostojevskog, Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Williama Shakespearea, Arthura Millera, Jean-Paula Sartrea i Václava Havela.

U saopćenju Kamernog teatra 55 ističu i da su tokom godina snažno promovirali domaće autore, postavljajući praizvedbe djela Zlatka Topčića, Miodraga Žalice, Mirka Kovača, Safeta Plakala, Nedžada Ibrišimovića, Seada Fetahagića i Dževada Karahasana, često u vrijeme kada ih šira publika još nije otkrila.

Odlukom pozorišnog savjeta 1970. godine ime "Malo pozorište" promijenjeno je u "Kamerni teatar 55", koje nosi i danas.

Iz teatra podsjećaju i na period rata u BiH (1992-1995), kada je direktor i reditelj bio Gradimir Gojer. U vrijeme opsade Sarajeva, Kamerni teatar 55 bio je, kako navode, jedan od predvodnika kulturnog otpora, pružajući civilizacijski odgovor na razaranje i nasilje kojem je grad bio izložen. Uprkos teškim okolnostima, teatar je u tom periodu ostvario 28 premijera i realizirao 941 kulturni program, uključujući reprizna izvođenja, izložbe, koncerte i promocije knjiga.

Navode i da je Kamerni teatar 55 tokom svog postojanja izveo 323 premijere i više od 10.000 repriznih izvođenja, dok su na njegovoj sceni izvedena djela 225 autora. U projektima je, kako ističu, učestvovalo više od 700 glumaca i drugih izvođača.

Teatar je gostovao u više od 20 zemalja širom svijeta i učestvovao na brojnim festivalima, osvojivši više od 600 nagrada i priznanja. Među najznačajnijim je Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, koju je Kamerni teatar 55 dobio 1975. godine. Dodaju da je teatar gostovao u brojnim državama, među kojima su Meksiko, Rusija, Australija, Egipat, Kostarika, Kolumbija, Poljska, Češka, Mađarska, Francuska, Njemačka, Albanija, Slovačka, Austrija, Španija, Italija, Holandija, Švedska, Škotska i Bugarska.

Među predstavama s više od 100 izvođenja izdvajaju "Umri muški" Nikolaja Koljade sa više od 530 izvođenja, "Žabu" Dubravka Mihanovića sa 280 izvođenja, monodramu Safeta Kafedžića "Po suncu ti meni hodio" sa 369 izvođenja, "Rucante" Božidara Ljumovića Zibe sa više od 139 izvođenja, "Ljubav" Murraya Schisgala sa više od 211 izvođenja te "Hamlet u selu Mrduša Donja" sa 179 izvođenja.

Iz Kamernog teatra 55 poručuju da ova pozorišna kuća nastavlja njegovati bogatu tradiciju i ostaje simbol umjetničke izvrsnosti, inovacije i hrabrosti na teatarskoj sceni BiH i šire.

Za arhivu teatra, čiji je bogat i vjerodostojan sadržaj dostupan ljubiteljima teatra, kako navode, zaslužan je Munever Karšić koji već 38 godina radi na prikupljanju, arhiviranju i sistematizaciji teatarskog materijala.

(Preporod.info)