Islamska ekonomija: principi i mogućnosti

Islam obuhvata svaki aspekt čovjekovog života, moralni, etički, pravni, ekonomski i za svaki od njih nudi upustva i rješenje eventualnih poteškoća. Imajući u vidu da društveno blagostanje dobrim djelom zavisi od uređenosti i efikasnosti ekonomskog sistema, razumljivo je da jedan sveobuhvatan koncept, kao što je islamski, ovoj problematici posvećuje posebnu pažnju a koja se ogleda kroz definisanje principa islamske ekonomije. 

Principi islamske ekonomije u mnogo čemu se razlikuju od principa konvencionalne ekonomije. Prvi i osnovni princip je da istinsko vlasništvo nad svakim dobrom pripada Tvorcu, a da su ljudi samo korisnici tih dobara i kao takvi oni imaju ne samo prava na korištenje tih dobara, nego i odgovornost prema tome.

Svako dobro koje pojedinac posjeduje, nasljeđuje se shodno nasljednom pravu, ili se zarađuju legitimnim i poštenim radom. Privatno vlasništvo je zaštićeno Božijim zakonom i kao takvo obavezno je da bude zaštićeno i od društva. Na pošteno stečeno materijalno dobro se gleda kao na bazu socijalnog progresa, a njegova korisna upotreba je obaveza za sve muslimane. Islam podstiče progres i ne podržava besmisleno, beskorisno akumuliranje dobara i monopola nad njima. Takođe, ne dozvoljava bilo koju vrstu eksploatacije i varanja, štiteći time tržište, učesnike i sam proces trgovine. Povjerenje i odgovornost, umjerenost u potrošnji, rad u ime Boga, sve su to principi ili osobine na kojima insistira islam kada govorimo o poslovanju uopće. 

Da bi poslovanje po islamskim principima bilo primjenjivo u praksi, neophodno je imati dobre poznavaoce islamskog prava - Šerijata koji bi zajedno sa ekonomskim stručnjacima radili na uspostavaljanju islamskih principa u ekonomiji. Ideja poslovanja po islamskim principima u oblasti bankarstva, osiguranja, proizvodnji, ima primjetan globalni rast kako u većinskim islamskim zemljama, prije svega Turskoj  i Maleziji, tako i u pojedinim evropskim zemljama. London kao najveće središte islamskih finansija izvan islamskog svijeta i Francuska koja užurbano radi na mjerama koje će omogućiti rad islamskim finansijskim institucijama pokazatelji su promjene svijesti i odnosa spram islamskog načina poslovanja i islamskih proizvoda uopće. 

Taj rast je rezultat više faktora. Prije svega kod muslimana ali i kod nemuslimana znatno  je porasla svijest a time i potražnja za halal proizvodima iz bilo koje branše a posebno finansijske i prehrambene industrije. Islamsko bankarstvo i islamsko osiguranje – tekaful  za koje možemo reći da su novina u svijetu finansijskih institucija, zadnjih godina bilježe stalni rast u svom poslovanju i udjelima na tržištu, posebno nakon finansijske krize iz 2008 godine. Naravno, sve to zahvaljujući principima koji se razlikuju od uobičajenih - konvencionalnih. 

Osobenosti islamskog bankarstva kao što su etično poslovanje, zabrana špekulativnih transakcija, djeljenje rizika itd. prepoznali su kako obični tako i poslovni ljudi. Značajan doprinos razvoju ekonomije na temeljima  islamskih principa može  dati i instrument ,,halal certifikat,, koji se dodjeljuje u proizvodnji hrane, kozmetike i farmaceutskih proizvoda. Posjedovanje ovog certifakata povećava šanse za uspjeh u poslovanju buduć da se time otvara tržište od oko 50 miliona potrošača u Evropi a 1,6 milijardi u cijelom svijetu, koliko danas broji muslimanska populacija. 

Pitanje koje se nameće jeste možemo li mi u BiH iskoristiti ove prednosti koje nudi poslovanje po islamskim principima. Uzmemo li u obzir  prethodno navedene činjenice, rast islamskog bankarstva, mogućnosti za islamsko osiguranje, proizvodnju halal hrane, geografski položaj BiH, blizinu i Istoka i Zapada, broj muslimana u Evropi itd. daju nam nadu da vjerujemo u uspjeh priče o islamskoj ekonomiji. Na nam je da na najbolji način povežemo islamske finansijske institucije, poduzetnike i tržište u jednu cjelinu i predstavimo na najbolji mogući način.

Autor teksta Munir Čehajić zaposlen je kao stručni saradnik za opće računovodstvo i finansijsku kontrolu u Sektoru za strateško planiranje i finansijsku kontrolu u BBI banci. Završio je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Obrazovanje je nastavio na postdiplomskom studiju Islamsko bankarstvo i trenutno je u  fazi pisanja magistarskog rada.