FOKUS-AI FINRA 2026: Lažne dojave bombi postale oblik digitalnog terorizma

FOKUS-AI FINRA 2026: Lažne dojave bombi postale oblik digitalnog terorizma

Stručnjaci koji su učestvovali u radu dvodnevne međunarodne konferencije “FOKUS AI FINRA 2026” u Tuzli upozorili su da Bosna i Hercegovina mora hitno jačati cyber sigurnost, digitalnu forenziku i zaštitu djece u digitalnom prostoru.

Centralni događaj prvog dana konferencije bila je panel diskusija pod nazivom „Lažne dojave bombi – imamo li rješenja ili ne“.

Panel je okupilo vodeće regionalne stručnjake iz oblasti kriminalistike, digitalne forenzike, cyber sigurnosti i zaštite djece u digitalnom okruženju.

Učestvovali su Nedžad Korajlić, Hadžib Salkić, Donata Strbat i Petar Šagota, a tokom dvosatne stručne rasprave analizirani su brojni slučajevi lažnih dojava bombiu u školama, sudovima i drugim javnim institucijama, s posebnim osvrtom na načine izvršenja digitalnih prijetnji putem anonimnih komunikacionih servisa, VPN tehnologija, privremenih e-mail servisa i društvenih mreža.

Panelisti su upozorili da savremene cyber prijetnje više nisu pojedinačni incidenti, nego ozbiljan sigurnosni problem koji može izazvati paniku, prekid obrazovnog procesa, finansijske posljedice i destabilizaciju institucija.

149f3ac71c978e65e7cbf45b89105d77.jpeg - FOKUS-AI FINRA 2026: Lažne dojave bombi postale oblik digitalnog terorizma

Hadžib Salkić govorio je o ulozi digitalne forenzike i cyber sigurnosti u identifikaciji počinilaca lažnih dojava, naglašavajući potrebu za razvojem nacionalnog CERT sistema, SIEM platformi za praćenje sigurnosnih incidenata i specijalizovanih timova za digitalne istrage.

Akademik Nedžad Korajlić istakao je da Bosna i Hercegovina mora razvijati koordinisan institucionalni odgovor na savremene oblike hibridnih prijetnji, uz snažniju saradnju sigurnosnih agencija, obrazovnog sistema i međunarodnih partnera.

Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje Donata Strbat, koja je govorila o sve prisutnijem cyberbullyingu među djecom i mladima, upozoravajući da digitalno nasilje, prijetnje i psihološki pritisci putem društvenih mreža ostavljaju ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece i adolescenata.

Naglasila je da škole, roditelji i institucije moraju mnogo aktivnije raditi na edukaciji djece o sigurnom ponašanju u digitalnom prostoru i pravovremenom prijavljivanju prijetnji i nasilja na internetu.

Petar Šagota govorio je o aspektima nacionalne sigurnosti, ističući da lažne dojave bombi predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov koji opterećuje policijske i sigurnosne strukture, izaziva ogromne troškove i može imati šire posljedice po stabilnost društva.

Upozorio je da savremene digitalne prijetnje sve češće imaju elemente hibridnog djelovanja i informaciono-psiholoških operacija.

Tokom panela posebno je ukazano i na rastuću zloupotrebu umjetne inteligencije, deepfake tehnologija i automatizovanih komunikacionih sistema u izvršenju različitih oblika cyber napada i digitalnih manipulacija.

Panelisti su zaključili da Bosna i Hercegovina mora hitno unaprijediti tehničke i kadrovske kapacitete institucija koje se bave cyber sigurnošću i digitalnom forenzikom, te razvijati specijalizovane edukacije za učenike, roditelje, nastavnike i sigurnosne službe.

Jedan od ključnih zaključaka panel diskusije bio je da saradnja akademske zajednice, sigurnosnih institucija i IT sektora predstavlja osnovni preduslov za izgradnju efikasnog sistema zaštite od savremenih digitalnih prijetnji koje sve više pogađaju obrazovne ustanove i javni sektor u Bosni i Hercegovini i regionu.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti