Tribina o mentalnom zdravlju na FIN-u: "Mnogi se još uvijek boje reći da se ne osjećaju dobro"

Govoriti o mentalnom zdravlju znači govoriti o islamu i vjerničkom odgovornom odnosu prema svim izazovima današnjice. 

Ovo je jedna od poruka koja se mogla čuti na večerašnjoj tribini "Mentalno zdravlje i savremeni izazovi", koju je organizovao Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. 

– Bez mentalnog se ne može govoriti ni o duhovnom zdravlju, zbog čega kao visokoškolska ustanova imamo obavezu govoriti o ovoj temi, uvažavajući islamsko učenje o čovjeku kao biću tijela, uma, društvenosti, emocionalnosti i duhovnosti – izjavio je prof. dr. Aid Smajić, jedan od izlagača na ovoj tribini.

Među svim izazovima, današnji čovjek se nerijetko susreće i sa zapostavljanjem mentalnog zdravlja, nastojeći da postigne druge životne ciljeve i uklopi se u trendovski, brz ritam života. 

– Brzina života kojoj svjedočimo danas ugrožava naše mentalne funkcije. Ali isto tako, ja bih rekao, ugrožava naš odnos prema vjeri. Čak se može postaviti pitanje koliko smo u stanju ispoštovati naše obrede na način na koji su to možda radili naši preci, koji su živjeli mnogo usporenijim životom – napomenuo je profesor Smajić. 

Važnost skretanja pažnje na ovu teme ogleda se i u činjenici da bez mentalnog zdravlja drugi uspjesi ili postignuća gube smisao. 

Iako se govori o mentalnom zdravlju, izvještava se o prisustvu emocionalnih stanja, porastu nivoa stresa, anksioznosti i simptomima depresije, još uvijek postoji stigma i društveno označavanje onih koji su spremni progovoriti o ovome na ličnom planu. 

– Moramo raditi na destigmatizaciji. Nažalost, još uvijek nismo toliko senzibilizirani i osjetljivi. Mnogi ljudi nisu hrabri da podijele kada se ne osjećaju dobro. I vrlo je važno ukazati koji su to simptomi i koji su načini da se dođe do stručne podrške i pomoći – poručila je prof. dr. Amela Dautbegović, profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Također se osvrnula na niz savremenih izazova po mentalno zdravlje na ličnom nivou: zahtjevi i očekivanja u obrazovnom, profesionalnom i privatnom kontekstu, stalni pritisak na postignuća i osobni razvoj, nedostatak vremena za odmor i samorefleksiju, brz tempo svakodnevnih aktivnosti te balansiranje više uloga i obaveza.

– Trebamo biti osjetljivi na potrebe pojedinca i društva, jer mentalno zdravlje zaista nije neki luksuz, to je osnovna potreba svakog od nas. Važno je to osvijestiti na način da cijelo društvo djeluje u tom smjeru – kazala je profesorica Dautbegović.

Među ostalim otežavajućim faktorima, profesorica Dautbegović je spomenula pritisak da se bude uspješan u socijalnim odnosima, potrebu poređenja s drugima, te nastojanje da se ukopi u standard "savršenog života". 

Tu je, također, i širi kontekst, koji uključuje globalni društvene faktore: pandemije i druge javnozdravstvene krize.

– Tu govorimo o političkoj i ekonomskoj nesigurnosti, ubrzanim društvenim i kulturnim promjenana, socijalnoj nepravdi i nejednakosti, kao i općem osjećaju nesigurnosti – napomenula je profesorica Dautbegović. 

Posebno je ukazala na kontekst Bosne i Hercegovine, odnosno pitanje kolektivne traume i političke regeneracije. U tom kontekstu, istakla je izgled psihološkog pejzaža postkonfliktnog drušva u kojem su prisutni: normalizacija straha, politička instrumentalizacija trauma, te kulturni obrasci preživljavanja umjesto prosperiteta.

Tribinom je moderirao mr. Ahmed Čolić, a prisutni su se tokom programa sjetili prof. dr. Orhana Bajraktarevića, predavača na ovoj visokoškolskoj ustanovi, koji je jučer preselio na ahiret.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)