Zenica: Počela konferencija „Edukacija i izazovi savremenog – nauka u službi prakse“

Na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici danas je počela međunarodna naučna konferencija „Edukacija i izazovi savremenog – nauka u službi prakse“, koja je okupila više od 70 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

Tokom konferencije će biti predstavljeno više od 50 naučnih i stručnih radova posvećenih savremenim izazovima u obrazovanju, s posebnim fokusom na vještačku inteligenciju, mentalno zdravlje te unapređenje odgojno-obrazovne prakse.

Otvaranju konferencije prisustvovali su brojni predstavnici akademske i vjerske zajednice, među kojima su bili muftija zenički prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović, dr. Ekrem Tucaković, voditelj Odjela za visoko obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rektor Univerziteta u Zenici prof. dr. Jusuf Duraković, kao i profesori, istraživači, akademski radnici i studenti.

Vrijeme stalnih promjena

Prisutnima se obratio muftija zenički prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, koji je istakao značaj susreta nauke i savremenih društvenih izazova, naglašavajući da ubrzane promjene kojima svjedoči savremeni čovjek zahtijevaju kontinuirano promišljanje i traganje za odgovorima na pitanja koja oblikuju budućnost društva.

– Jasno je da se stvarnost u kojoj živimo ubrzano mijenja i da promjene zahvataju gotovo sve segmente života. Nikada se nisu dešavale tako brzo kao danas, što ljude koji teže istini obavezuje na budnost i permanentno teorijsko propitivanje. Važno je otvoriti prostor umnim ljudima koji će zajednički i interdisciplinarno promišljati fenomene savremenosti i njihove implikacije na odgoj i obrazovanje – kazao je Dizdarević.

Zahvalio je organizatorima konferencije, ističući da Islamski pedagoški fakultet u Zenici kontinuirano otvara važne teme koje se tiču obrazovanja, odgoja i budućnosti društva.

Otvarajući konferenciju, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Muharem Adilović istakao je da savremene društvene okolnosti zahtijevaju kontinuirano preispitivanje obrazovnih procesa i traženje odgovora na izazove s kojima se suočavaju odgojno-obrazovne institucije.

– Ove godine smo se fokusirali na vještačku inteligenciju kao jedan svojevrstan fenomen koji nas poput talasa zapljuskuje sa svih strana. Moramo znati da mnoštvo informacija nije obrazovanje i da manipulacija informacijama nikada u historiji nije bila jednostavnija i lakša nego danas. Kritičko sagledavanje informacija koje imamo može nam pomoći da odgovorimo na izazove pred kojima se nalazi obrazovni sistem u savremenom dobu – kazao je Adilović.

Etička dimenzija i mentalno zdravlje

Govoreći o ulozi obrazovnih institucija u digitalnom dobu, naglasio je važnost kritičkog promišljanja i etičkog pristupa korištenju novih tehnologija.

– Nama na Islamskom pedagoškom fakultetu posebno je bitna odgojna dimenzija koja u doba vještačke inteligencije još uvijek nije dovoljno istražena niti definirana. Zato će upravo etički aspekti korištenja vještačke inteligencije biti u fokusu naših razmatranja – dodao je Adilović.

Profesorica Anela Hasanagić ukazala je na potrebu da akademska zajednica aktivnije odgovara na pitanja koja sve snažnije oblikuju savremeno društvo, među kojima posebno mjesto zauzima mentalno zdravlje.

– Ono o čemu Fakultet posebno vodi računa jeste upravo mentalno zdravlje, bilo da je riječ o mentalnom zdravlju profesionalaca ili mentalnom zdravlju mladih. Ideja konferencije jeste da kroz otvoreni dijalog odgovorimo na pitanja koja nas danas zaokupljaju i koja će nas vrlo vjerovatno pratiti i u budućnosti. Kroz naučne i stručne radove nastojimo ponuditi odgovore i početi reagirati na izazove koji su već prisutni u našem društvu – istakla je Hasanagić.

Prema njenim riječima, naučna istraživanja i stručni radovi predstavljaju važan doprinos razumijevanju savremenih društvenih pojava i pronalaženju kvalitetnih odgovora na izazove s kojima se suočavaju pojedinci, porodice i obrazovne ustanove.

Razumjeti individualne razlike među djecom

Među učesnicima konferencije bila je i prof. dr. Mirjana Beara-Benjak sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, koja je govorila o temi „Vrtić budućnosti“. Govoreći o izazovima predškolskog odgoja u vremenu ubrzanih društvenih i tehnoloških promjena, ukazala je na značaj kompetencija koje će biti neophodne za odgojno djelovanje u budućnosti.

– Apsolutno najvažnija kompetencija, po meni, jeste podrška razvoju djece. Treba da razumijemo djecu, njihove specifičnosti i individualne razlike među djecom i da im pružimo adekvatnu podršku. Bez kontinuiranog profesionalnog razvoja odgajatelja nema ni kvalitetne podrške djeci, posebno u vremenu brzih tehnoloških, demografskih i kulturoloških promjena – kazala je Beara-Benjak.

Naglasila je da savremeni obrazovni sistemi moraju pratiti promjene koje oblikuju društvo te razvijati kompetencije potrebne za kvalitetan odgojno-obrazovni rad u budućnosti.

Učesnici konferencije kroz izlaganja i diskusije otvorili su pitanja razvoja emocionalnih, socijalnih i akademskih kompetencija djece i mladih, profesionalnog usavršavanja nastavnika i odgajatelja, te primjene savremenih naučnih spoznaja u odgojno-obrazovnoj praksi. Istaknuto je da naučno utemeljena istraživanja predstavljaju važan oslonac za unapređenje kvaliteta odgojno-obrazovne prakse. Naglašena je potreba razvoja programa podrške mentalnom zdravlju djece, mladih i porodica, jačanja saradnje između nauke i prakse, te kreiranja inovativnih modela rada prilagođenih izazovima digitalnog doba.

Posebna pažnja posvećena je značaju ranog i predškolskog odgoja, koji je prepoznat kao jedan od ključnih temelja cjelokupnog obrazovnog procesa i dugoročnog društvenog razvoja. Učesnici su također istakli značaj kontinuiranog profesionalnog usavršavanja nastavnika i odgajatelja, razvoja emocionalnih, socijalnih i akademskih kompetencija djece i mladih, te snažnijeg povezivanja nauke i prakse u odgovoru na izazove savremenog društva.

Konferencija još jednom potvrđuje važnost interdisciplinarnog pristupa u promišljanju savremenog obrazovanja te potrebu kontinuirane saradnje naučnika, istraživača i praktičara u traženju odgovora na izazove vremena u kojem živimo.

(Amina Svraka/Preporod.info)