Medicina se ne upisuje bez ideala: Razgovor s Harunom Spahićem o studiju, etici i pozivu

Medicina se studira i upisuje iz ideala ili se nikako ne upisuje. Tako bi mogla glasiti opća postavka, iako je kasniji izazovi mogu relativizirati – bilo zbog društvenog statusa, bilo zbog trajanja i zahtjevnosti studija.

Zbog toga je važno vraćati se toj početnoj misli i tražiti sagovornike koji na njoj ustrajavaju, posebno među mlađim doktorima, onima koji su nedavno prošli kroz zahtjevan studij i iskusili i njegove prednosti i izazove društvenog statusa.

Harun Spahić je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu diplomirao prošle godine, a iz ove perspektive kao poseban izazov izdvaja činjenicu da je unaprijed morao prihvatiti da će njegov studij trajati šest godina.

– Jednoj osobi od 19 ili 20 godina to izgleda čak zastrašujuće, a cilj gotovo beskonačno. To može poljuljati samopouzdanje i dovesti u situaciju da preispitujete vlastite odluke i želje u budućnosti. U tom trenutku sebi dajete zadatak da se u kontinuitetu od najmanje šest godina posvetite tome – ispričao je Harun.

Uz izazove, ističe i zadovoljstva, među kojima posebno izdvaja spoznaju da je donio ispravnu odluku.

– Tokom studija, kada uz uloženi trud primijetite da profesori registruju ono što radite, to je ogroman pečat ispravnosti donesene odluke. Na samom kraju, najveće zadovoljstvo je stati iza onoga što ste uradili i reći da ste ispunili svoj dječački san – kazao je Harun.

Razgovor je bio prilika i za osvrt na činjenicu da se stomatološki poziv danas smatra popularnim među mladima, između ostalog i zbog društvenog ugleda. Zbog toga nas je zanimalo šta trebaju biti razlozi za upis ovog studija, ali i šta bi nekoga moglo odvratiti.

– Popularnost proizlazi i iz toga što je ovaj poziv u posljednje vrijeme dosta marketinški promovisan, pa se mladima često čini kao idealna karta za blistavu budućnost, uz zanemarivanje osnovnih postulata ovog zanimanja – istakao je Harun.

Naglašava da mladi koji donose odluku o upisu trebaju biti svjesni da stomatolog prvenstveno liječi određeni dio tijela te stoji iza svog rada, imena i prezimena.

Posebno važnim smatra pitanje etike, kako u profesionalnom tako i u privatnom životu.

– Često se preispitujem i gotovo svakodnevno sebi postavljam pitanje jesam li kazao nešto što nisam trebao i jesam li nekoga uvrijedio. Ovaj posao podrazumijeva stalnu komunikaciju. Živimo u vremenu u kojem svako ima potrebu iznijeti svoje mišljenje, ali ga ljudi različito tumače, što predstavlja poseban izazov – rekao je Harun.

Ulogu vjere u vlastitom životu, kaže, posebno je osvijestio u trenucima kada su se pojavile razlike između planova i njihove realizacije.

– Nakon što se više puta dogodilo da se planovi ne ostvaruju na moj način, shvatio sam koliko svijet funkcioniše drugačije od moje zamisli. Tada sam vjeri pristupio drugačije: brigu o realizaciji planova prepustio sam, jer sam znao da se time bavi Neko drugi. Planovi i ambicije su ostali, ali je briga o načinu njihove realizacije potisnuta – prisjetio se Harun.

Jedna od neizbježnih asocijacija na stomatološki poziv je i strah pacijenata, pa smo pitali postoje li "trikovi" kojima se stomatolozi posluže prilikom rješavanja ovakvih situacija.

– Strah je odgovor organizma na nešto nepoznato, a u stomatologiji je to najčešće bol. Najbolji način njegovog prevazilaženja jeste suočavanje, odnosno redovni odlasci na stomatološke preglede. I dalje postoji praksa odlaska stomatologu tek kada se pojavi bol, što bi trebalo mijenjati. Važno je djecu navikavati na ambijent stomatološke ordinacije kako bi se razvila navika redovnih pregleda – kazao je Harun.

Dodaje da ne preporučuje česte promjene stomatologa ili bilo kojeg drugog ljekara, jer ponavljanje i navika mogu smanjiti osjećaj straha.

– Imperativ u stomatologiji danas je bezbolnost. Savremena iskustva odlaska kod stomatologa uglavnom su pozitivna, i gotovo je nezamislivo da pacijent osjeti bol. Posao stomatologa jeste da vas ne boli – naglasio je Harun.

Razgovor zaključuje savjetom koji se odnosi na svakodnevne navike ishrane.

– Često imamo običaj da tokom cijelog dana nešto jedemo, pa smatramo da je dovoljno jednom ili dvaput oprati zube. To nije tačno. Zubi se peru nakon svakog obroka. Preciznije, koliko puta jedemo, toliko puta treba oprati zube. Prema tome, ako stalno grickamo, dovodimo se u nemoguću situaciju. Dakle, pravilna ishrana može prevenirati brojne probleme – poručio je Harun.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)