Zlatni ljiljani: Armija Republike Bosne i Hercegovine temelj je naše države

Povodom obilježavanja 15. aprila, datuma formiranja Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), dobitnici najvećeg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan" za Preporod.info govorili su o značaju ovog kako kažu, historijskog datuma, naglašavajući da je riječ o trenutku koji je bio prekretnica u borbi za opstanak države, identiteta i naroda.

Značkom "Zlatni ljiljan" odlikovano je 1.782 najhrabrijih bosanskih sinova. Prema podacima do kojih je došao Preporod.info, posthumno značku su dobila 972 borca, a 800 je onih koji s ponosom govore o časnoj borbi za državu, za koju njihovi saborci nisu žalili život.

Murat Avdić, jedan je od dobitnika priznanja "Zlatni ljiljan", koji govoreći o formiranja Armije RBiH podsjeća da su kroz historiju Bošnjaci često učestvovali u ratovima za interese drugih, bez vlastite države i punog identiteta, te da je prvi put u historiji formirana Armija RBiH, koja je značila odbranu svoje države.

– Zato ovaj datum smatram izuzetno važnim, ravnim Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine – poručio je Avdić.

On naglašava da je upravo zahvaljujući Armiji sačuvana Bosna i Hercegovina, ali i da proces izgradnje države još nije završen.

Temelji su napravljeni, ali borba za državu i dalje traje. Moramo nastaviti graditi ono što smo odbranili - dodao je.

Prisjećajući se ratnih dana, Avdić je govorio o svom iskustvu u zoni Srebrenice, posebno u Cerskoj, gdje su borci pružali snažan otpor nadmoćnijem neprijatelju.

– Mobilisali smo sve koji su mogli doprinijeti. Uspjeli smo gotovo godinu dana odolijevati napadima tri neprijateljska korpusa i time spriječiti njihovo djelovanje na drugim dijelovima zemlje – kazao je.

Snagu boraca iz Cerske, kako navodi, potvrdio je i jedan protivnički oficir - Milorad Pelemiš, koji ih je opisao kao "nesavladiv beton", ističući da su pružali izuzetno jak otpor.

I nakon pada tog područja, borbe su nastavljene širom Bosne i Hercegovine.

– Svi smo dali svoj doprinos. Moja uloga bila je da ratujem i komandujem, zbog čega sam i odlikovan "Zlatnim ljiljanom" – istakao je Avdić.

Govoreći o snazi otpora, naglasio je da je ključ bila volja i svijest da se brani vlastita država i identitet.

– Bez volje i ljubavi nema uspjeha. Upravo nas je ta svijest vodila i davala snagu da izdržimo – rekao je.

Avdić je izrazio uvjerenje da Bosna i Hercegovina i danas ima snagu da se suoči s izazovima.

– Vjerujem da postoji nova generacija koja bi znala braniti ovu zemlju. Historija je pokazala da se Bosna ne može osvojiti. Ona može opstati samo kao multietnička država u kojoj ima mjesta za sve – poručio je Avdić.

Na kraju je uputio poruku mladima da njeguju kulturu sjećanja i obilježavaju važne datume.
– Pozivam omladinu da ovaj datum obilježavaju kao jedan od najvažnijih u historiji Bosne i Hercegovine, ravnopravan Danu nezavisnosti - zaključio je Avdić.

Dobitnik priznanja "Zlatni ljiljan" je i Agan Elkasović, koji je također stava da je 15. april jedan od ključnih datuma savremene historije Bosne i Hercegovine, naglašavajući da bez formiranja Armije Republike Bosne i Hercegovine "teško bi bilo zamisliti opstanak države".

– Usudio bih se reći da je 15. april jedan od najvažnijih datuma. Jer, da nije bilo Armije RBiH, teško je reći da bi Bosna i Hercegovina opstala u tom obliku. A bez države, ne bi bilo ni Dana nezavisnosti BiH, ali ni Dana državnosti BiH – kaže Elkasović.

Podsjeća da je Krajina tokom rata bila izložena dešavanjima iz susjedne Hrvatske, gdje je 1991. godine formirana Srpska autonomna oblast Krajina (SAO Krajina), što je, kako navodi, imalo direktan uticaj i na sigurnosnu situaciju u pograničnim dijelovima BiH.

Teškoj situaciji doprinio je, dodaje, i političko-vojni raskol kada je Fikret Abdić formirao autonomnu oblast i suprotstavio se 5. korpusu Armije RBiH.

Elkasović se prisjeća svojih početaka u ratu, navodeći da je 1991. godine ušao u rezervni sastav policije, a potom nakon 15. aprila 1992. godine prešao u Armiju RBiH.

– Imao sam 30 godina. Nismo imali mnogo iskustva, ali imali smo volju da branimo svoj kraj i državu - navodi Elkasović, koji ističe da je brzo napredovao kroz komandne dužnosti, od specijalne jedinice "Gazije" do komandanta jurišnog bataljona, a rat je završio kao komandant bataljona elitne jedinice "Hamza".

Za ovu jedinicu kažu, da je jedino spuštanje na zemlju bio namaz i sedžda, koje ih je uzdizalo i donosilo nove pobjede.

Posebno naglašava ulogu Izeta Nanića, kojeg opisuje kao ključnog vojnog učitelja i autoritet u ratnim operacijama u Krajini. Otkriva i da mu je najteži dio rata bila upravo pogibija Nanića.

– Mnogo sam učio od komandanta Nanića, koji je bio veliki profesionalac i vojni znalac. Ratovali smo i učili zajedno. Uspjeli smo spojiti hrabrost, moral i odgovornost prema državi i narodu. I upravo zato mogu reći da mi je najteže pala pogibija komandanta Nanića. Nakon svih teških dana koje smo zajedno prošli, nakon što nas je tri i po godine hrabro vodio i nakon što smo odbili velike neprijateljske operacije koje su imale za cilj uništenje 5. korpusa izgubili smo ga u trenutku kada smo trebali dočekati spajanje s hrvatskom vojskom i osjetiti slobodu – kaže Elkasović.

Slom 5. korpusa imao bi, kako kaže, "katastrofalne posljedice po odbranu tog dijela Bosne i Hercegovine", ali da je korpus uspio izdržati ključne ofanzive.

Kaže da s ponosom nosi odlikovanje "Zlatni ljiljan", ali naglašava da borci nisu ratovali zbog priznanja.

– Nismo se borili za činove ni medalje, nego za Bosnu i Hercegovinu. Borili smo se srcem, hrabro i s ljubavlju. Na kraju rata došao je mir , takav kakav jeste. Nije savršen, ali je zaustavio stradanja. Ono što boli je nepravda prema borcima. Nije problem da država nema sredstava, mnogi borci su spremni odreći se svega, ali je problem nepravda i velika razlika između političara i boraca – kazao je.

Zaključuje da Bosna i Hercegovina ostaje trajna vrijednost, uz poruku da su oni koji su je branili i dalje spremni da to učine ako bude potrebno.

– Bosne je bilo i bit će je. Pred nama je još mnogo posla, ali mi smo uvijek tu, spremni da je branimo ako bude potrebno. Na nama je da je čuvamo – poručio je Elkasović.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)