Cero upozorava: Državna imovina na prekretnici – odluke o interkonekcijama mogu odrediti sudbinu BiH

Muharem Cero, pravni stručnjak za pitanje državne imovine, koje je posljednjih dana jedno od najaktuelnijih u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za Preporod.info govori o ovom složenom i dugogodišnjem neriješenom pitanju, s fokusom na sukcesiju imovine bivše SFRJ i presude Ustavnog suda.

Cero se osvrnuo i na aktuelne izazove u kontekstu energetskih interkonekcija, upozoravajući na pravne, političke i ustavne implikacije načina na koji se ova pitanja rješavaju.

Na početku razgovora poručio je da je pitanje državne imovine i njenog značaja višestruko.

– Kada je u pitanju značaj državne imovine, ona potvrđuje kontinuitet države Bosne i Hercegovine i razbija agende sastavljene države i agende koncepta koji je pretekst za secesiju, eventualnu potencijalnu disoluciju. Evo sada živimo taj vrhunac odgonetanja – naveo je Cero.

Upravo zbog toga, kako navodi Cero, ova tema danas dobija na težini, iako je bila zapostavljena više od tri decenije.

Kako pojašnjava, postoje tri vrste imovine: imovina iz kontinuiteta, u koju spada i imovina koja se zatekla na datum 31.12.1991. godine, zatim imovina iz sukcesije, ostavinskog postupka Jugoslavije, i Sporazum o sukcesiji koji kaže da imovina pripada onome na čijoj teritoriji se nalazi na dan proglašenja nezavisnosti.

U principu, državna imovina podrazumijeva imovinu na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U to spadaju i rijeke, a ogroman dio su šume, šumsko zemljište i poljoprivredno zemljište.

– Pitanje poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta, u Bosni i Hercegovini ne može se posmatrati odvojeno od presuda Ustavnog suda. Imamo i imovinu iz sukcesije - to je imovina izvan zemlje i u zemlji koja je na dan 6. 4. 1992. godine, kada je Badinter proglasio disoluciju, odnosno kada je BiH dobila međunarodno priznanje, sva imovina bivše SFRJ koja se zatekla na teritoriji Bosne i Hercegovine - pripada državi. Imamo i stav PIC-a i OHR-a "kao i sva druga imovina koja je u vlasničkim knjigama upisana na Bosnu i Hercegovinu" – odgovorio je Cero na pitanje šta sve spada u državnu imovinu.

Potcrtao je da se kroz aktuelna pitanja interkonekcija, posebno Južne i Istočne, otvara prostor za konkretno rješavanje statusa državne imovine.

Međutim, problem nastaje jer trase tih projekata, naročito na prostoru Republike srpske, prolaze kroz imovinu pod zabranom raspolaganja.

– Na interkonekciji će se odgonetati mapa puta rješavanja državne imovine. U javnom prostoru sada imamo neke prijedloge načina rješavanja Južne interkonekcije i, što je najvažnije, ona mora biti apsolutno kompatibilna s Istočnom interkonekcijom. To je ono što se radi u RS-u – ona u dužini od 500 kilometara velikim dijelom prolazi preko imovine pod zabranom raspolaganja, jer je državna imovina u statusu zabrane raspolaganja, što znači da je svako direktno ili indirektno prenošenje vlasništva ništavna pravna radnja – pojasnio je Cero.

Upitan da pojasni šta znači "ništavna", Cero je kazao da takav status znači da je svako direktno ili indirektno prenošenje vlasništva pravno nevažeće od samog početka (ab initio).

– Vode se desetine sporova, jer je, u međuvremenu, u odnosu na ranije periode, došlo do strahovite devastacije državne imovine. Tako da su tu "plesale i kriminalne i političke strukture". Nerijetko su bile u nekoj vrsti dogovorenog ili prešutnog kompromisa za postizanje određenih ekonomskih interesa, a s konačnom namjerom postizanja političkih ciljeva – istakao je Cero.

Kaže da, ukoliko model interkonekcije bude išao u pravcu etnoteritorijalnog, to predstavlja promjenu ustavnopravnog karaktera Bosne i Hercegovine i vodi ka statusu ovjere faktičkog stanja nastalog protokom vremena.

– Fakticitet koji je sada na terenu ide u pravcu ovjeravanja faktičkog stanja nastalog protokom vremena. Nije bilo samo preknjižavanja, uzurpiranja i dobro osmišljenih projektovanih radnji, nego je bila ogromna količina kriminalnih, pa i organizovanih kriminalnih radnji, tako da se nalazimo u situaciji koja će, ukoliko se suprotstavimo toj etnoteritorijalnoj agendi, podrazumijevati žestoke okršaje i vraćanje na početne postavke, što neće biti nimalo lahak posao – pojasnio je Cero.

Jedan od konkretnih problema javlja se u vezi s eksproprijacijom. S tim u vezi, Cero kaže da je uputio amandmane, prije svega o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, u odnosu na izmjene i dopune Člana 7., stav 2.

– U stavu 2. modelom eksproprijacije može doći do zadiranja u materiju pod zabranom raspolaganja. Zbog toga stav 2. mora imati određene dopune, one su vrlo kratke i jednostavne – nakon zareza treba dodati ili novi stav ili formulaciju "ukoliko ta imovina nije u portfoliju i statusu imovine pod zabranom raspolaganja". Naime, radi se o eksproprijaciji bez naknade nad imovinom javnih preduzeća, koja su najčešće korisnici uzurpiranih prava. Hajde da budemo otvoreni do kraja – primjer su "Šume Herceg-Bosne". Mi nemamo zakon o šumarstvu, a to javno preduzeće gazduje šumama i šumskim zemljištem. U vlasničkim knjigama na prostoru "pod kontrolom HDZ-a" su šume Herceg-Bosne upisane na Herceg-Bosnu, što znači i zemljište, nije šume. Po meni to ne može nikako. Ako je državna imovina, ne može biti Zakon o šumama, nego mora biti samo zakon koji reguliše kako se vrši šumarenje – pojasnio je Cero.

Za rješavanje pitanja državne imovine, kako kaže, postoji više modaliteta.

– Nažalost ovo se pitanje poklopilo u preuranjenom početku predizborne kampanje, pa imam osjećaj da političke opcije koje "kidišu" na vlast pokušavaju da kapitaliziraju, a svi su dobro i žestoko umočeni u cijelu priču, participirali su i u protoku vremena, a i u neizvršenju presuda Ustavnog suda i svih kominikea i malog i velikog PIC-a koji su upućivivali nebroj puta potrebu da se odmah pristupi povratu u pređašnje stanje. Nažalost, nije bilo rekacija na to. Bez obzira na upućivanje na cijeloj teritoriji, nastavljalo se s istim radnjama i oglušavalo se na upute Vijeća za implementaciju mira, prije svega Kvinte. Bojim se da to kod internacionalne zajednice koja participira u provođenju međunarodne zajednice nije stvorilo utisak da to odgovara u najmanju ruku svim stranama. Možda neki nisu ni slutili da unutrašnje administrativne crte razgraničenja i kantona u Federaciji, a pogotova dvaju entiteta, na taj način postaju zemljišno knjižne granice što mijenja ustavnopravni karakter kad je u pitanju BiH, u pravcu profane državne zajednice gdje se ide na zajednicu država unijom, mijenja se ustavnopravni katrakter Bosne i Hercegovine. A, kada je u pitanju Federacija, suverintet se lagano prenosi na kantone i te administrativne crte kantona također dobivaju gruntovne granice. To nije ništa drugo nego prelazni oblik prema etnoteritorijalizaciji – naveo je Cero.

Cero podsjeća da pitanje državne imovine ima i svoje prethodno pitanje – denacionalizaciju i restituciju.

– To pitanje se stalno zanemarivalo, iako je državna imovina najvećim dijelom nastala oduzimanjem privatne imovine. Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o ljudskim pravima i jedina je postkomunistička zemlja koja nije donijela Zakon o denacionalizaciji i restituciji, niti uspostavila institucionalni okvir. Ukoliko nastavimo evropski put, suočit ćemo se s ogromnim brojem tužbi za povrat imovine – kako domicilnog stanovništva, tako i stranih državljana, uključujući i imovinu iz perioda nakon 31. 12. 1944. godine, pa i imovinu iz holokausta i genocida u Srebrenici – naveo je Cero.

Podsjeća i da je imovina bez nasljednika u RS-u "upisana na dželata".

– Po mom sudu, i ta imovina treba da dijeli sudbinu, način rješavanja, hodogram, imovine iz holokausta, ali ne samo iz genocida u Srebrenici, nego iz masovnih ratnih zločina. Konačan cilj genocida, ispostavilo se, da je ovo što mi sada živimo, neka vrsta gruntocida.

Negiranje genocida nije posljedni čin genocida, nego nastavljeni gruntocid, ubijanje u gruntovnici, a to nije ništa drugo nego etnicizacija faktičkog stanja na teritoriji – upozorio je Cero.

Pred nama je, kako kaže, mnogo posla i borbe. Smatra da će rješavanje ovog pitanja zahtijevati poseban oprez.

– Nažalost ovo sve skupa se događa u jednom čudnom ambijentu predizborne kampanje, tako da dosta političkih likova koji su participirali u kontinuitetu u toj priči sada se pojavljuju kao veliki branitelji, a na direktan i indirektan način participirali su, zanemarivali činjenicu da se faktičko stanje na terenu događalo na način koji ide u pravcu koji nije dobar za Bosnu i Hercegovinu. Imamo činjenicu uzurpacije, višestrukih promjena vlasništva, uključivanja imovine u investicione fondove i hipoteke stranih banaka. To neće biti lako riješiti, budimo oprezni – istakao je.

Prema njegovim riječima, najmanje prostora u javnosti imaju institucije koje su zadužene za zaštitu državne imovine, državno pravobranilaštvo i pravosuđe.

– Neprovođenje presuda Ustavnog suda predstavlja krivično djelo za koje su predviđene kazne do pet godina zatvora. Imamo li ijednu optužnicu? Nemamo! – upozorio je Cero.

Na kraju razgovora potcrtao je da će u narednom periodu ključnu ulogu imati zakonska rješenja koja se odnose na interkonekcije.

– Još jednom ponavljam, zakon o Južnoj i Istočnoj interkonekciji će biti potvrda načina i stvaranjem hodograma i matrice po kojoj bi se stvari mogle dalje događati. Ukoliko bude asimetrija, pa ne budu na identičan način riješene i Istočna i Južna interkonecija u aktuelnom trenutku - "mrka kapa". Jer, RS, entitet, ne odustaje od svog koncepta. Unutarnji dijalog, nisam siguran da može vratiti stvari u pređašnje stanje i riješiti to sve. Dobra polazna osnova su bili zakoni iz Predsjedništva koji su predložila dva člana Predsjedništva, ali koji nažalost nisu prošli Ustavnopravnu komisiju i nisu dobili mogućnost da uđu u Parlament. To je bio dobar osnov o kome se moglo raspravljati – naveo je Cero.

Cero potcrtava da entiteti ulaze u kapacitet koji se može protumačiti kao desuveniranje Bosne i Hercegovine i prenošenje suvereniteta na entitet.

– Sve što bude riješeno za Južnu interkonekciju, ukoliko bude u nekoj vrsti asimetrija, a tamo se ne miješamo, jasno vam je da entiteti ulaze u neki kapacitet koji dobro se može protumačiti kao desuveniranje Bosne i Hercegovine i prenošenje suvereniteta na entitete. A, ukoliko Parlement donese zakon ili aktivira komisiju, kako to predlažu neki, u šta sumnjam da će se dogoditi, jer način formiranja komisije je u zakonu definisan da ga daju entiteti i Brčko Distrikt, po institucionalnom okviru, nisam siguran da će NSRS uputiti svoje članove u tu komisiju… Vidjet ćemo – navodi Cero.

Podsjeća i da sutra klubovi zasjedaju i da zakon treba iduće sedmice da uđe u parlamentarnu proceduru.

– OHR, barem ono kako možemo iščitavati njegova očitovanja, on upućuje da je to nadležnost države. Ostaje principijalan da je to država imovina i da se zakon mora donijeti, ali se ne može prepoznati u narativu da je spreman da koristi svoja ovlaštenja – upozorio je Cero.

Cero se osvrnuo i na stavove da će međunarodna zajednica “nešto” riješiti.

– Živi bili pa vidijeli da će se to baš dogoditi na takav način, jer nas uvodi se u neku hiću, a brzina rješavanja kao sastanak u Dubrovniku, Hrvatska, Bosna i Hercegovina…– u mom kraju kažu, a nije daleko od istine "da je hića šejtanski posao" – zaključio je Cero.

Podsjetio je i na predstojeće parlamentarne aktivnosti.

– Zakon bi trebao uskoro ući u proceduru. OHR ostaje na stavu da je riječ o državnoj imovini i da zakon treba donijeti, ali nije jasno da li će koristiti svoja ovlaštenja. Vidjet ćemo hoće li međuanrodna zajednica reagovati – naveo je Cero.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)