Kada se Bosna tumači kroz "sukob civilizacija"

Piše: Hikmet Karčić

U proteklih nekoliko sedmica desilo se nekoliko naizgled nepovezanih događaja koji, posmatrani zajedno, ukazuju na postepeno oblikovanje nepovoljnog narativa o Bošnjacima muslimanima u međunarodnom prostoru. Iako se radi o različitim akterima, različitim motivima i različitim kontekstima, zajednički imenitelj ovih pojava jeste pokušaj da se politička stvarnost Bosne i Hercegovine predstavi kroz pojednostavljene i ideološki obojene okvire.

Jedan od takvih događaja bila je nedavna posjeta čelnika vlasti iz entiteta Republika Srpska Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom tih susreta, prema dostupnim informacijama, među materijalima koji su predstavljani sagovornicima nalazile su se i brošure u kojima se politička situacija u Bosni i Hercegovini interpretira kroz prizmu navodnog "sukoba civilizacija".

Ovakav okvir podsjeća na koncept koji je devedesetih godina popularizirao američki politolog Samuel P. Huntington u svojoj tezi o "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka". Iako je taj koncept već dugo predmet ozbiljnih akademskih kritika, njegova politička upotreba i dalje opstaje jer nudi jednostavan narativ: društvene i političke konflikte svodi na navodne civilizacijske razlike.

Primijenjen na Bosnu i Hercegovinu, takav okvir pokušava predstaviti državu ne kao kompleksno post-ratno društvo, već kao prostor navodnog geopolitičkog i kulturnog sudara između "Zapada" i "islamskog svijeta". Takva interpretacija ima jasne političke implikacije. Ona ne samo da ignorira historijski i društveni kontekst Bosne i Hercegovine, nego implicitno problematizira samu činjenicu postojanja muslimanske većine unutar evropskog političkog prostora.

Drugi događaj koji je izazvao pažnju bila je izjava američkog analitičara i profesora Daniel Serwer, koji je u jednom komentaru govorio o mogućnosti "umanjene islamske Bosne".

Bez obzira na kontekst u kojem je ova formulacija izrečena, sama terminologija otvara niz problematičnih pitanja. Posebno kada dolazi od osobe koja je u javnosti često predstavljena kao prijatelj Bosne i Hercegovine. Karakteriziranje Bosne prvenstveno kroz religijsku odrednicu, naročito u kontekstu geopolitičkih rasprava o njenoj teritorijalnoj ili političkoj budućnosti, doprinosi stvaranju slike u kojoj se Bošnjaci muslimani prikazuju kao faktor koji je potrebno "smanjiti", "ograničiti" ili "izolirati".

Treći element ove slike dolazi iz samog lokalnog konteksta. U domaćem javnom prostoru povremeno se pojavljuju pojedinci i grupe koji, ne razumijevajući šire međunarodne procese i geopolitičke dinamike, pokušavaju Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake simbolički pozicionirati u globalnim ideološkim ili religijskim sukobima. Nerijetko se radi o osobama koje profesionalno djeluju u međunarodnim organizacijama ili institucijama, žive i rade izvan Bosne i Hercegovine, a u nekim slučajevima posjeduju i strana državljanstva. Upravo zbog takve pozicije njihove izjave i javni nastupi mogu imati dodatnu težinu u međunarodnom prostoru, iako su često lišeni dubljeg razumijevanja lokalnih političkih i društvenih okolnosti.

Takvi pokušaji, često motivirani kratkoročnim političkim, ideološkim ili medijskim interesima, a ponekad i pukom dosadom, mogu imati ozbiljne posljedice.

U svijetu u kojem su narativi o sigurnosti, identitetu i religiji snažno politizirani, svako neoprezno ili nepromišljeno svrstavanje može biti iskorišteno kao potvrda već postojećih stereotipa.

Ono što pojedinci predstavljaju kao lični stav ili simbolički politički gest, u međunarodnom kontekstu može postati dio šireg diskursa koji Bosnu i Hercegovinu prikazuje kroz prizmu globalnih ideoloških ili civilizacijskih sukoba.

Drugim riječima, ono što neki akteri doživljavaju kao retoričku gestu ili simboličku politiku, u međunarodnom kontekstu može biti interpretirano kao dokaz da je Bosna i Hercegovina dio šireg geopolitičkog ili ideološkog sukoba.

Upravo takve interpretacije često služe kao osnova za narative koji Bošnjake predstavljaju kao problem, a ne kao ravnopravan politički narod jedne evropske države.

(Preporod.info)