Ramazan – škola duhovnosti i odgovornosti: Muftija Fazlović o vjeri, domovini i zajedništvu

U razgovoru za Radio-televiziju Tuzlanskog kantona, muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović govorio je o mubarek-mjesecu ramazanu, odgovornosti prema vremenu, važnosti zajedništva, brizi o povratnicima, odnosu prema domovini, te velikom jubileju Behram-begova medrese.

Njegove poruke su duboko ukorijenjene u vjeri a snažno okrenute stvarnosti u kojoj živimo.

Ramazan kao velika prilika

Govoreći o nastupanju ramazani-šerifa, muftija Fazlović je podsjetio da se muslimani nalaze na samoj kapiji najodabranijeg mjeseca.

– Doista, ovih proteklih dana osjećamo među ljudima, u našim džematima i porodicama, ono što je najvažnije, u našim srcima i dušama prepoznamo da je ponovo, posve blizu jedna velika prilika koja dolazi sa blagoslovljenim ramazanskim vremenom – kazao je muftija Fazlović.

Ramazan, prema njegovim riječima, nije tek vremenski okvir od 29 ili 30 dana, nego posebna dionica na životnom putu vjernika. To je vrijeme duhovnog uzdizanja, preispitivanja i obnove odnosa – prema Bogu, prema sebi i prema drugima. Pripreme koje započinju još u mjesecima redžebu i ša'banu imaju za cilj da čovjek ramazan dočeka svjestan njegovih blagodati.

– Ako smo se dobro pripremili, steći ćemo više ramazanskih blagodati, najprije Božijih blagoslova, a onda i novih kvaliteta koje možemo postići u blagoslovljenom vremenu, u vremenu koje nam je dato iz same Božije milosti – istakao je muftija Fazlović.

Posebno je naglasio radost svih generacija, od djece do starijih, koji s posebnom pažnjom dočekuju ramazan. Taj zajednički osjećaj iščekivanja svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti ovog mjeseca u identitetu muslimana u ovom dijelu Evrope.

Vrijeme kao emanet

Muftija Fazlović je podsjetio da se Uzvišeni Allah u Kur’anu Časnom zaklinje vremenom, noći, danom, zorom, čime naglašava važnost vremena. Posebno je istakao suru El-Asr.

– Posljednja Allahova zakletva u Kur'ani-kerimu je zakletva vremenom. Time nas Uzvišeni podučava šta treba da nam znači vrijeme, da neprestano gradimo svijest o njegovom neprolaznom toku, o važnosti svakog njegovog trena – naglasio je.

Vrijeme je, kako je pojasnio, mjerljivo i djeljivo, ali svaka njegova čestica može biti ispunjena dobrom. Ramazan tu svijest dodatno izoštrava. U njemu su dani i noći vredniji, a noć Lejletul-kadr otvara horizonte koji nadilaze dunjalučki život.

– Ako u njoj pokrenemo najtemeljitije tokove shvatanja vlastitog bitka, ona može biti vrijedna koliko cijeli naš život, i još vrijednija, jer naš život nije samo na ovom svijetu, nego i cijeli Ahiret u koji vjerujemo – istakao je muftija Fazlović.

Ova perspektiva daje ramazanu dubinu koja nadilazi svakodnevicu. On postaje prostor u kojem se gradi odnos prema vječnosti.

Ramazanska škola duhovnosti

Ramazan je, prema riječima muftije Fazlovića, škola pa čak i svojevrsni univerzitet, duhovne obnove. Čovjekova nutrina je složena, a duhovna snaga zahtijeva stalno njegovanje.

Farzovi islama – namaz, post, zekat i hadž – temelj su tog puta, ali ramazan otvara prostor i za mnogo drugih dobrih djela: učenje Kur’ana, čuvanje rodbinskih veza, brigu o roditeljima, sticanje znanja. Sve su to, kako je Muftija istakao, ogranci ibadeta.

Bogobojaznost je krajnji cilj posta. U tom smislu ramazan traži disciplinu, ali istovremeno pokazuje razumijevanje za ljudsku slabost, dajući olakšice bolesnima i nemoćnima. Ta ravnoteža između zahtjeva i milosti odražava dubinu islamskog učenja.

– S ramazanom je sve to moguće jače graditi, upotpuniti. Od odnosa prema sebi pa porodici do odnosa prema ljudima u našem džematu, do odnosa prema domovini, prema institucijama u našoj domovini, prema svačijem pravu. Za sve to zalog je naša duhovnost, vjera, naša svijest, vrijednosni stavovi da upravo to bude naš pristup, put. S ramazanom je doista moguće visoko se uzdići u našoj duhovnosti, u našoj vjeri – istakao je muftija Fazlović.

Zajedništvo kao obaveza

Muftija Fazlović je govorio o slabostima u međusobnim odnosima među ljudima. Ramazan je prilika da se ti odnosi poprave.

– Valjalo bi da se s ramazanom opomenemo, da popravimo međusobne odnose, da budemo više privrženi jedni drugima. Mi imamo svoju zajedničku odgovornost, dijelimo je i s našim komšijama, s drugim narodima u našoj zemlji, sa svim ljudima koji ovdje žive, ali mi smo najodgovorniji u pogledu svega onoga što je naša riječ i naše djelo. Morali bismo imati mnogo više obazrivosti kod svake riječi koju izgovaramo. Naše riječi moraju biti istinite i iskrene. To ne znači da nećemo uputiti kritiku, da nećemo ukazati na ono što je loše postupanje – poručio je.

Pojam džemata podsjeća da nijedna generacija muslimana nije oslobođena odgovornosti da gradi zajednicu. Zajedništvo nije apstraktna ideja, nego svakodnevna praksa čuvanja časti, prava i dostojanstva drugog čovjeka.

Dosljedna borba za istinu majki Srebrenice

Poseban dio razgovora bio je posvećen Bošnjacima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, naročito u Podrinju. Muftija je naglasio da je povratak ispunjenje dijela pravde, ali da bol i izazovi ostaju.

Podsjetio je da je u Podrinju počinjen Genocid nad Bošnjacima, što je presuđeno pred međunarodnim sudovima. Ipak, istinska pravda nikada ne može u potpunosti nadomjestiti izgubljene živote.

– Neke majke su ostale bez tri, četiri, pet, šest sinova – sve nam je to poznato. Hrabri nas njihova snaga da izdrže bol, da se bore za istinu i pravdu. One su pokazale dostojanstvo pred cijelim svijetom – rekao je muftija Fazlović.

Istakao je da majke nikada nisu pozvale na osvetu, nego su ostale dosljedne borbi za istinu. Taj moralni stav, prema njegovim riječima, predstavlja civilizacijski uzor.

Govoreći o konkretnim potrebama povratnika, muftija je upozorio na sistemsku diskriminaciju i otežanu svakodnevicu s kojom se susreću.

– Njihova djeca moraju imati najbolje stipendije. Mora im se pružiti svaka privilegija koju je u stanju da učini naše društvo. Ali, ni to nije dovoljno. Kada se osposobe i požele svojom dušom da se vrate na svoju grudu, moramo omogućiti da se imaju gdje vratiti, da imaju radno mjesto –  naglasio je muftija Fazlović.

Posebno je istakao ulogu imama koji u džematima povratka danonoćno pružaju podršku.

– Bez obzira koliki je broj u džematima povratka, s našim majkama, među porodicama u tim džematima su naši cijenjeni imami. Oni čine sve što mogu da pruže utjehu, da budu od konkretne pomoći, da se sačuvaju vrijednosti našeg naroda, i duhovne i univerzalne vrijednosti. Ne smijemo se umoriti u brizi za njih. To mora ostati jedna od naših najvažnijih tema – poručio je muftija Fazlović.

Dan nezavisnosti i odgovornost prema domovini

U susret Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muftija je govorio o domovini kao prostoru odgovornosti prvog reda.

– Odgovornost prema domovini je odgovornost prvog reda u islamu. I Kur'an o tome govori. Muhammed, a.s., posebno je njegovao tu svoju privrženost prema rodnoj Mekki kao svojoj domovini, kao i prema Medini u kojoj je proveo značajan dio svog života, u kojoj je preselio – kazao je muftija Fazlović.

Bosna i Hercegovina, kako je naglasio, ima dugu državnu tradiciju i iskustvo susreta religija i kultura. Islamske i univerzalne vrijednosti susreću se u promicanju pravde, solidarnosti i zaštite dostojanstva svakog čovjeka.

– Uvijek moramo tražiti u sebi novu snagu da podarimo više svojoj domovini, da bude dobro organizirana, da se možemo pouzdati u institucije koje će imati mogućnost i snagu da pruže svoju ruku, solidarnost i pravdu, da bdiju nad pravima svakog čovjeka u našoj domovini i da zaštitimo zemlju od onih koji joj ne žele dobro – kazao je muftija.

Naglasio je da obilježavanje Dana nezavisnosti nije samo formalnost, nego prilika za obnovu svijesti o odgovornosti prema državi i njenim institucijama.

Jubilej Behram-begove medrese

Ove godine obilježava se četiri stoljeća rada Behram-begove medrese, najstarije obrazovne institucije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Muftija je ovaj jubilej nazvao svjetionikom optimizma.

Medrese su, prema njegovim riječima, čuvari tradicionalnih znanja o vjeri, etici i moralu, ali su istovremeno pokazale sposobnost da se orijentiraju u vremenu i prostoru.

– Behram-begova medresa je izuzetno cijenjena školska institucija, ne samo u Muftijstvu tuzlanskom i u Tuzlanskom kantonu nego u cijeloj domovini – istakao je muftija Fazlović.

Obnova njenog rada simbolizira kontinuitet i snagu obrazovanja utemeljenog na vjeri i moralnim vrijednostima.

– Zahvalni smo svima koji su nesebično pomogli. To su institucije Islamske zajednice, od džemata i medžlisa do Rijaseta Islamske zajednice, ali tu su i naši gradovi, naročito Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona. Mnogo je pojedinaca koji su svojski dočekali u svoje okrilje povratak Behram-begove medrese nakon jednog dugog razdoblja kada je njezin rad bio onemogućen, tu su brojni vakifi ove škole – rekao je muftija Fazlović.

Na kraju razgovora, muftija Fazlović je još jednom podsjetio na suštinu vrijednosti ramazana, jačanje bogobojaznosti i činjenje dobra.

– Da čuvamo jedni druge, da poštijemo prava i čast svakog ljudskog bića i da u ramazanu činimo najveća dobra djela koja je moguće ostvariti. To nam ramazan najbolje omogućava, – zaključio je muftija Vahid-ef. Fazlović.

(Alem Dedić/Preporod.info)