Naslijeđe generala Morillona: Obećanje bez pokrića

Piše: Hikmet Karčić

Smrt generala Philippea Morillona ponovo otvara staro pitanje: može li se dobra namjera mjeriti posljedicama i šta ostaje iza međunarodnih zvaničnika koji su u Bosni i Hercegovini govorili velike riječi, a ostavili male rezultate.

Morillonovo naslijeđe, gledano iz Bosne i Hercegovine, ne može se svesti na biografsku fusnotu ili diplomatsku pristojnost. Ono se mjeri jednom rečenicom izgovorenom u Srebrenici 1993. godine i svime što je uslijedilo poslije.

U martu te godine, Morillon, tadašnji komandant UNPROFOR-a, ušao je u opkoljenu Srebrenicu. Grad je bio na ivici biološkog opstanka: bez hrane, bez lijekova, pod stalnom vatrom. Pred okupljenim, izgladnjelim stanovništvom izgovorio je rečenicu koja će postati jedna od najtežih u modernoj historiji Ujedinjenih nacija: da je Srebrenica pod zaštitom UN-a i da je neće napustiti.

Za ljude u tom trenutku, to je bila garancija života.

Morillon je ostao nekoliko dana i potom otišao. Rečenica je ostala. Iz nje je proizašao koncept "sigurne zone", formaliziran rezolucijom Vijeća sigurnosti. Ono što nije proizašlo bila je stvarna zaštita. Mandat bez sile i prisustvo bez odgovornosti pokazali su se kao smrtonosna kombinacija.

U svom svjedočenju pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Morillon je kasnije govorio otvoreno: o potpunoj opsadi Srebrenice, o sistematskoj gladi, o kontroli humanitarne pomoći, o svjesnom kršenju sporazuma od strane Vojske Republike Srpske. Govorio je i o ograničenjima UN-a, o političkim pritiscima i o činjenici da međunarodna zajednica nije imala volju da upotrijebi silu.

Sve je to tačno. Ali ništa od toga ne briše težinu one rečenice iz 1993.

Morillon nije bio zločinac i nije planirao genocid. Ali je bio svjedok sistema koji je znao, upozoravao i pristao na minimum. Njegova greška nije bila u ulasku u Srebrenicu, nego u izlasku iz nje bez stvarnog mehanizma zaštite. U Haagu je priznao moralni neuspjeh UN-a u Bosni. No priznanje nakon katastrofe nije isto što i odgovornost prije nje.

Naslijeđe generala Morillona zato je kompleksno. Ono je opomena da riječi izgovorene pred očajnim civilima imaju težinu veću od diplomatskih kalkulacija. Da “sigurna zona” bez sile nije zaštita, nego iluzija. I da međunarodna savjest, ako se zaustavi na izjavama, postaje saučesnik vlastite nemoći.

Srebrenica je platila cijenu te iluzije. A Morillonova rečenica ostala je da lebdi nad Bosnom kao podsjetnik da obećanja, moraju imati pokriće ili se ne smiju davati.

(Preporod.info)