Amir Karić, rektor Univerziteta u Tuzli: Naš cilj je osiguranje kvalitetnog obrazovanja i naučno-istraživačke djelatnosti

Univerzitet u Tuzli ove godine će obilježiti 50 godina postojanja. U razgovoru za Preporod.info, rektor dr. sc. Amir Karić govori o ključnim izazovima i prioritetima Univerziteta, planovima za modernizaciju nastave, izgradnju Kampusa, unapređenje naučno-istraživačkog rada, privlačenje studenata i jačanje uloge Univerziteta u društvu.

Razgovarao: Alem Dedić

Preporod.info: Ova godina je Vaša prva godina mandata na čelu Univerziteta u Tuzli. Kako biste opisali ključne izazove i prioritete s kojima ste se susreli na početku rektorskog mandata?

Karić: S obzirom da sam prije izbora na čelo Univerziteta bio član Senata u dva uzastopna mandata, i da sam kao dekan Pravnog fakulteta bio član rektorskog kolegija, dužnost rektora sam preuzeo poznavajući realno stanje, sa dosta dobrih inputa, kakva je struktura Univerziteta, kako djeluje, koje su procedure odlučivanja, koje su vrijednosti od značaja za univerzitetsku zajednicu i tako dalje, koji je nivo mogućnosti autonomnog odlučivanja na nivou Univerziteta, a gdje prestaje upravna autonomija i nastupa volja osnivača predstavljena u odlukama Vlade i Skupštine TK. Neke perspektive sam mogao sagledati kao član Senata, kao dekan i član rektorskog kolegija, mogao sam sagledati i artikulirati svoje ideje na koji način bih u usmjeravao procese.

Međutim, u sami izborni proces nisam ušao sa velikim obećanjima, ali jesam sa jasnom vizijom kako ću voditi Univerzitet, i šta ću poduzeti u pogledu nadogradnje organizacijske strukture i postojećih procesa. Nakon izbora i nakon preuzimanja dužnosti iznio sam operativne planove o novim organizacionim jedinicama, novim institutima, novim fakultetima i centrima. Već smo započli realizaciju nekih od tih planova.

Preporod.info: Univerzitet u Tuzli će ove godine obilježiti 50 godina postojanja. Šta ova godišnjica znači za Univerzitet danas i na koji način planirate dodatno ojačati njegovu ulogu u društvu?

Karić: Univerzitet je osnovan 1976. godine. U decembru ove godine puni pedeset godina rada. Pojedini fakulteti su osnovani ranije, pedesetih godina 20. stoljeća kako bi se izgradila bazna industrija u Bosni i Hercegvini, a potom su tragom potreba društva za visokoobrazovanim kadrovima u drugim segmentima društva osnivani i drugi fakulteti i akademije.

Usljed nepostojanja državnog, pa čak u slučaju Federacije BiH ni entitetskog fokusa, odnosno nadležnosti u pogledu nauke i obrazovanja, izgubljen je nivo strateške vizije pa se na nauku i obrazovanje počelo gledati kao na trošak i kao sporednu djelatnost. Vjerovatno je to jedan od razloga i za zaostajanje obrazovanosti bosanskohercegovačkog društva u poređenju sa zemljama bližeg i daljeg okruženja. Jedan od prioriteta akademske zajednice je sudjelovanje u promjeni te percepcije.

Obilježavanje godišnjice, biće prilika za valorizaciju pređenog puta i ostvarenih rezultata u proteklih pedeset godina i kreiranje planova za postizanje definiranih ciljeva u vremenu koje je pred nama.

Preporod.info: Izgradnja Kampusa je jedan od strateških projekata Vlade Tuzlanskog kantona i Univerziteta. Koliko su, prema Vašem mišljenju, izgradnja i razvoj Kampusa važni za podizanje kvaliteta visokog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu i šire?

Karić: Kampus je za Univerzitet velika potreba i strateški infrastrukturni projekat. Postojeći objekti su prostorno nedovoljni, a zbog neulaganja u održavanje u proteklim decenijama neadekvatni su za uspješno vršenje djelatnosti Univerziteta. Zahvalni smo Vladi Tuzlanskog kantona koja je prepoznala i prihvatila Kampus kao jedan od svojih strateških projekata. Prva faza izgradnje odvija se predviđenom dinamikom. Trenutno se grade objekti za četiri fakulteta i posebno vrijedan laboratorijski kompleks Mašinskog fakulteta. Uporedo sa ovim radimo projektnu dokumentaciju za sljedeće faze, odnosno izgradnju objekata za druge fakultete i akademije.

Često napominjem da istovremeno sa izgradnjom Kampusa moramo kreirati i druge uslove za kvalitetnije obrazovanje i naučnu djelatnost, odnosno uslove u kojima će naša univerzitetska zajednica biti u prilici ostvariti sve svoje potencijale, u kojima će studenti i profesori kreirati nove vrijednosti, kreativne ideje, znanja, vještine i sposobnosti kojima ostvaruju svoju profesionalnu afirmaciju a istovremeno doprinose bržem razvoju društva u cjelini.

Od konkretnih planova za rad Univerziteta u sljedećim godinama istakao bih osnivanje novih organizacionih jednica, instituta, fakulteta, centara i novih studijskih programa, kao dijela mjera za povećanje broja studenata. U protekla tri mjeseca smo već započeli sa aktivnostima u pogledu realizacije nekih od spomenutih planova. Ukoliko ne izostane podrška Vlade i Skupštine TK, mi bismo sve naše planove mogli realizirati u sljedeće četiri godine.

Preporod.info: Kako planirate unaprijediti naučno-istraživački rad na Univerzitetu i stvoriti uvjete za još snažnije povezivanje sa privredom i međunarodnim partnerima?

Karić: Riječ je o nizu aktivnosti koje vodimo i koje koordiniramo sa drugim partnerima, bilo da je riječ o Vladi, međunarodnim institucijama ili drugim univerzitetima. Cilj je da uslove za naučno-istraživački rad učinimo boljim i da dođemo do boljih rezultata. U tom smislu, manji dio aktivnosti Univerzitet može raditi autonomno i već poduzimamo odgovarajuće mjere.

Međutim, za kreativne inovacije potrebno je mijenjati propise koji reguliraju djelatnost nauke i visokog obrazovanja. U tom smislu potrebno nam je i daljnje razumijevanje i podrška Vlade. Povezivanje sa privredom je od značaja posebno za fakultete tehničkih nauka i već smo pokrenuli niz razgovora sa udruženjima poslodavaca i sa Privrednom komorom u cilju intenzivnijeg povezivanja studenata kroz praktičnu nastavu sa poslodavcima i profesora kroz razvojno-istraživačke projekte. Pored privrede afirmirat ćemo istraživanja u oblasti humanističkih i društvenih nauka kroz koja će se univerzitetska zajednica povezivati sa drugim segmentima društva.

Preporod.info: Koje mjere Univerzitet poduzima kako bi privukao više studenata, posebno u kontekstu demografskih izazova?

Karić: Sve što ćemo poduzimati u narednim mjesecima i godinama imat će za cilj privlačenje većeg broja kandidata iz Bosne i Hercegovine na Univerzitet u Tuzli. Međutim, u našem društvu neophodno je voditi intenzivniju društvenu promociju upisa na univerzitet mnogo većeg broja studenata nego što je to sada slučaj, zato što je stanovništvo naše zemlje u pogledu obrazovanja u značajnom zaostatku, kao što sam već rekao, za drugim evropskim zemljama. Jednostavno, nemoguće je takmičiti se sa drugima u ekonomiji, tehnologiji ili bilo čemu drugome, ako je prosjek obrazovanja, znanja, profesionalnih vještina i intelektualne kreativnosti bosasnskohercegovačkog stanovništva značajno ispod prosjeka u drugim zemljama.

Univerziteti ne mogu sami iznijeti ovu zadaću. Mi ćemo u predstojećem vremenu uraditi sve što je u našoj moći da ove činjenice dospiju do svijesti većeg broja ljudi u našoj zemlji, a u našem četverogodišnjem planu rada je i pokretanje pojedinih studijskih programa koji će biti namijenjeni prvenstveno studentima koji dolaze iz inozemstva. Podizanje svijesti o vrijednosti obrazovanja, s jedne strane te osiguranja boljih uslova na Univerzitetu, s druge strane jedna je od mjera koje smo planirali.

Na kraju, populaciona politika je od državnog značaja i oni koji preuzimaju političko vođstvo morali bi biti svjesni toga. Bez većeg broja učenika, prvačića i maturanata, bez državne, a u našem slučaju kantonalnih politika kvalitetne obrazovanosti i njihove promocije, univerziteti u Bosni i Heercegovini će ostati na približno sadašnjem broju studenata, što nikako ne bi bilo dobro.

Prema tome, jedinstven interes naše zemlje je promjena demografskih trendova i očuvanje broja stanovnika i značajno povećanje procenta univerzitetski obrazovanog stanovništva. Društvo čija populacija bude na višem stupnju obrazovanja i znanja biće u prednosti u odnosu na druge. To je historijska zakonitost.

(Preporod.info)