Salkić: 9. januar kod Bošnjaka budi sjećanja na teške zločine, progone i genocid

Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS) u intervjuu za Preporod.info govori o ključnim pitanjima koja se odnose na položaj Bošnjaka u entitetu RS, ustavni poredak Bosne i Hercegovine i funkcionalnost pravosudnih i državnih institucija.

Također, Kroz intervjuu obuhvaćene su teme prijevremenih izbora u RS-u, utjecaj rada Narodne skupštine RS na prava i sigurnost Bošnjaka, sistemsku diskriminaciju u zapošljavanju i obrazovanju, te odgovornost Tužilaštva BiH i Ustavnog suda za poštivanje zakona i presuda.

Poseban dio razgovora posvećen je obilježavanju 9. januara i njegovom simboličkom značaju, kao i pitanjima suočavanja s prošlošću, negiranja genocida i ostvarenju pravde za žrtve ratnih zločina.

– Obilježavanje neustavnog dana entiteta RS nastavlja se zbog činjenice da niko od ranijih organizatora nije sankcionisan. Izostanak sankcija za ranije organizatore obilježavanja ovog datuma kao dana entiteta RS motiviše sve nove organizatore da to čine, jer imaju osjećaj nekažnjivosti zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Vlasti namjerno insistiraju na obilježavanju ovog datuma, svjesne da on kod Bošnjaka budi sjećanja na teške zločine, progone i genocid – kazao je Salkić.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Preporod.info: Gospodine Salkić, kazali ste da "9.januar kod Bošnjaka budi sjećanja na teške zločine, progone i genocid". Koje su posljedice kontinuiranog obilježavanja ovog datuma, s obzirom da imamo šutnju Tužilaštva BiH?

Salkić: Ideje koje su ozvaničene 9. januara 1992. godine, kasnije su pred Haškim tribunalom presuđene kao udruženi zločinački poduhvat, a glavni protagonisti tih ideja osuđeni su za teške zločine, uključujući i genocid. Insistiranje na obilježavanju ovog datuma ima za cilj sijanje straha, osjećaja nesigurnosti i svijesti kod žrtava da se zločini iz 1992. i 1995. godine mogu ponoviti, jer se raniji zločini slave i veličaju.

Cilj vlasti je dvostruk. S jedne strane, podsticanje mladih naraštaja unutar srpskog naroda da vjeruju u ideju koja je ozvaničena 9. januara 1992., a, s druge strane, Bošnjaka da vjeruju kako će se zločini prije ili kasnije ponoviti te da biraju drugo mjesto za nastavak života. Neshvatljivo je da, uprkos brojnim prijavama, nemamo nikakvu konkretnu reakciju Tužilaštva BiH, osim šturih saopštenja da navodno rade svoj posao, dok se obilježavanje nastavlja iz godine u godinu bez sankcija i posljedica po organizatore.

Preporod.info: Zašto, evo konkretno, Tužilaštvo BiH, ne pokreće istrage protiv odgovornih za neustavne aktivnosti, ali i za negiranje genocida?

Salkić: Način rada Tužilaštva predstavlja ogromno razočarenje za građane, preživjele žrtve genocida i potomke žrtava genocida. Opća je ocjena, kada razgovarate s građanima, da bi stanje bilo potpuno drugačije da Tužilaštvo radi svoj posao. Sigurno je da u javnom prostoru ne bi postojao visok stepen ispoljavanja negiranja genocida i veličanja presuđenih ratnih zločinaca da postoji osjećaj kažnjivosti.

Negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca provodi se ciljano i sistemski, s ciljem ponižavanja žrtava i sijanja straha među preživjelim žrtvama genocida i drugih ratnih zločina, koji su se nakon progona vratili da žive na svojim ognjištima. Negiranje genocida i veličanje presuđenih za počinjeni genocid predstavljaju završnu fazu genocida.

Sve ovo tužilaštva bi trebala imati u vidu prilikom razmatranja prijava za negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Lično, kao neko ko je prošao kroz dva srpska logora, izuzetno sam razočaran postupanjem Tužilaštava u slučajevima prijavljivanja negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, obilježavanja neustavnog dana entiteta RS, kao i u procesuiranju počinilaca zločina.

Preporod.info: Pred nama su prijevremeni izbori za predsjednika RS koji će biti održani 8. februara 2026. godine, na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i opština u ovom bh. entitetu. Šta ponovljeni izbori znače, koliko su oni važni za Bošnjake?

Salkić: Najvažnija stvar koja se tiče održavanja prijevremenih izbora za predsjednika entiteta RS jeste činjenica da ih organizira i provodi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) te da nisu uspjela osporavanja od strane Dodika i njegovih sljedbenika u sklopu općeg napada iz RS na državne institucije.

Bošnjaci kao glasači u ovom entitetu nisu bili u fokusu nijednog od kandidata na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS.

Nijedan od kandidata nije pokazao interes za glasove Bošnjaka, niti im je slao poruke kojima bi ih animirao da izađu na izbore. SNSD je na svojim skupovima nastavio slati šovinističke poruke, koje su emitovane putem predsjednika SNSD-a, dok se kandidat opozicije nije bavio Bošnjacima, vjerovatno očekujući refleksnu reakciju Bošnjaka na izlive govora mržnje predsjednika SNSD-a. Važno je da se izbori okončaju u skladu sa zakonom i da se, koliko je god moguće, smanji sumnja u fer izborni proces. Sigurno, da bi bila dobra poruka da građani naprave otklon od separatističke politike koju provodi Milorad Dodik, kontrolišući ključne instrumente vlasti u ovom entitetu.

Preporod.info: Kao zastupnik u NSRS više puta ste "bili glasni", upozoravali na diskriminaciju Bošnjaka, posebno je to bilo primjetno u prošloj godini. Prema Vašem mišljenju, koji su najznačajniji zakoni i odluke NSRS koje su negativno uticale na prava Bošnjaka?

Salkić: NSRS se gotovo cijeli ovaj saziv bavi pitanjima koja su bila usmjerena protiv Ustava i države Bosne i Hercegovine. To potvrđuje veliki broj apelacija pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kao i donesene odluke Ustavnog suda koje poništavaju zakone i druge akte koje je usvajala NSRS. Ove aktivnosti direktno su uticale na položaj Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine te su proizvodile osjećaj nesigurnosti. NSRS je usvojila i tzv. Izvještaj o dešavanjima u i oko Srebrenice 1995. godine, kojim se direktno negira počinjeni i presuđeni genocid nad Bošnjacima sigurne zone UN-a Srebrenica, koji su počinili Vojska i dijelovi policije RS-a.

Usvojena je i Deklaracija Svesrpskog sabora, koja u više zaključaka poziva na ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine te inicira integraciju Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS. NSRS se direktno suprotstavila usvajanju Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, nastavljajući sistemski negirati počinjeni i presuđeni genocid.

Mnogi od donesenih zakona i drugih akata koje je poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine u konačnici je poništila i NSRS, ali ostaje dilema hoće li biti poništene i posljedice koje su nastupile tokom provođenja tih poništenih zakona u ovom entitetu.

Poništavanje zakona od strane NSRS-a dokaz je da su ti zakoni i drugi poništeni akti usvajani potpuno svjesno, uz kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine, s ciljem privlačenja pažnje namjernim izazivanjem haosa te prijetnjom miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Vlast u RS nastavlja provoditi sistemska diskriminacija Bošnjaka, s ciljem stvaranja nepodnošljivih uslova za dugoročni ostanak i opstanak Bošnjaka u značajnijem broju u ovom entitetu.

Suočavanje sa sistemskom diskriminacijom i njena eliminacija zadatak su pravosudnih institucija i države, zajedno s Uredom visokog predstavnika, koji je zadužen za provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bošnjaci u ovom entitetu nemaju ustavnu poziciju niti politički kapacitet da se sami izbore sa sistemskom diskriminacijom koju provode vlasti u ovom entitetu, koristeći mehanizme vlasti koji su im dati na upravljanje.

Preporod.info: Koliko se odluke NSRS kose s odlukama Ustavnog suda BiH i međunarodnih standarda? Kako gledate na šutnju OHR na diskriminaciju Bošnjaka u RS?

Salkić: Prije svega, potrebno je obezbijediti da Bošnjaci ostvaruju prava koja su zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom. To podrazumijeva pravo na život bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, pravo na obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku, pravo na zastupljenost u institucijama, kao i pravo na zapošljavanje bez diskriminacije u javnom sektoru.

Danas je svega 1,3% zaposlenih Bošnjaka u entitetskim i lokalnim organima vlasti u entitetu RS, uključujući policiju i sve druge javne ustanove i organizacije.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području koje se danas administrativno označava kao entitet RS živjelo je više od 30% Bošnjaka. Prema popisu stanovništva provedenom 2013. godine u Bosni i Hercegovini, u ovom entitetu živi oko 14% Bošnjaka. Danas su Bošnjaci na ovom prostoru potpuno obespravljeni zbog odnosa aktuelne vlasti i njene namjere da ratne ciljeve o etnički čistom srpskom pravoslavnom prostoru postigne mirnodopskim metodama, kroz provođenje sistemske diskriminacije Bošnjaka.

Na ovakve postupke vlasti entiteta RS neophodna je reakcija visokog predstavnika, jer je on, prije svega, zadužen da obezbijedi provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(Preporod.info)