Od Kamberovića do Calic: Kako se gradi priča o “muslimanskom Sarajevu”

Tekst Marie-Janine Calic “Slomljeno srce Jugoslavije”, objavljen u historijskom prilogu lista Die Zeit, izazvao je oštre reakcije u domaćoj javnosti.

U njemu ona tvrdi da su sarajevska raznolikost i tolerancija izgubljene u ratu, da je grad “nacionaliziran u bošnjačko-muslimanskom smislu”, te da aktivna uloga islama mijenja njegov karakter. Svoj tekst Calic završava rečenicom:

“Sarajevo je u procesu transformacije u bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom. Njegov nekadašnji multireligijski karakter uskoro će biti vidljiv samo u njegovom historijsko-kulturnom naslijeđu.”

Međutim, zanimljivo je da ista tvrdnja nije nova. Calic samo ponavlja postojeći narativ koji je u sarajevskom akademskom i medijskom prostoru ranije artikuliran, čak gotovo identičnim riječima.

Historičar Husnija Kamberović iznio je takvu tvrdnju prije pet godina, u intervjuu za Al Jazeeru Balkans. On je tada govorio o “nacionalizaciji” Sarajeva nakon opsade, te zaključio da je grad “na putu da postane bošnjački i muslimanski”, dok bi o njegovoj multikonfesionalnosti uskoro moglo svjedočiti tek “preostalo kulturno-historijsko naslijeđe”.

“Iako su postojale, i još uvijek postoje, skupine koje se zalažu za očuvanje lokalnih građanskih vrijednosti Sarajeva, teško je sada taj proces zaustaviti. Sarajevo je na putu da postane bošnjački i muslimanski grad, a o njegovoj multikonfesionalnosti bi uskoro moglo svjedočiti samo preostalo historijsko kulturno naslijeđe. Za neke je to pesimistička, a za neke optimistička slika”, kazao je Kamberović u intervjuu za portal Al Jazeera u decembru 2020. godine.

Činjenica da se gotovo identične formulacije pojavljuju u razmaku od nekoliko godina, u potpuno različitim kontekstima, pokazuje da ne nastaje nikakvo novo “čitanje Sarajeva”.

To je naprosto isti narativ koji se iznova aktivira kada god treba potvrditi unaprijed postavljenu i nacrtanu sliku, da sve što odstupa od zamišljenog ideala i verzije Sarajeva mora biti znak pada, poremećaja ili opasne promjene. Za jedne je to kraj socijalističkog sna, za druge dokaz o “muslimanskom Balkanu”.

A u toj konstrukciji Kamberović i drugi jugonostalgičari, slični njemu, odigrali su značajnu ulogu.

Ono što se jednom izgovori iz Sarajeva, vraća se iz Evrope kao “analiza” o Sarajevu.

(N.H./Preporod.info)