Hoće li Ivica Petrović demantirati uredništvo Televizije HB zbog krivih navoda o Lakišića haremu!?

Piše: Hasan Eminović

U dominantno osjetljivom kontekstu političko-pravih previranja u vezi s nelegalnom izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema, ovih dana nekoliko mostarskih portala beskrupulozno su se, umjesto državnim zastavama, obilježavajući Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska, razmahali izmišljenom izjavom profesora književnosti Ivice Petrovića kako u bečkim arhivima "Lakišića haremu koji se koristi kao zapreka izgradnji HNK nema spomena", da "nigdje u bečkim spisima nije naišao na toponim 'Lakišića harem' koji se navodi kao zapreka izgradnji HNK Mostar", da je "Profesor i prevoditelj dr. sc. Ivica Petrović otkrio da u bečkim arhivima nije pronašao nikakav trag o toponimu 'Lakišića harem', koji se danas navodi kao prepreka izgradnji HNK Mostar" itd.

Nakon što je, putem svog Facebook profila Ahmet Kurt, jedan od najaktivnijih istraživča bliže prošlosti Mostara, reagirao na netačne tvrdnje objavljenih vijesti i priložio kopiju katastarskih karata Mostara iz 1881. godine, s precizno navedenim signaturama da se čuvaju baš u Bečkom arhivu, (Österreichisches Staatsarchiv Abteilung Kriegsarchiv – Wien. Broj čestice iz 1881. godine je 1322, Kreis Mostar, Bezirk Mostar, Gemeinden Mostar, pod brojem Zone 32 Colonne XVII Section 12 viertel B sechhzlt. b/4) Petrović se na istom tom profilu ogradio od medijskih izmišljotina.

Napisao je:

"Poštovani gospodine Kurt. Ne želim ulaziti s Vama u neku polemiku, ali Vas molim da poslušate što sam rekao u emisiji. Pitanje novinara je bilo, jesam li naišao na 'Lakišića harem' u putopisima koje sam obrađivao? Ne znam kako ste iz mog odgovora zaključili da ja bilo što negiram o eventualnom postojanju tog ili nekog drugog harema. Moj odgovor se odnosio dakle samo na tekstove koje sam obrađivao. Lp".

Dakako, umjesto na Kurtovom profilu, Petrović je trebao demantirati sve medije, ponajprije medijsku kuću na kojoj je gostovao: RTV HB, koji su krivo prenijeli i interpretirali njegovu izjavu. 

Jer, ono što je zaista rekao u emisiji "Kompas", osim kritičkog osvrta na putopise kao književnu formu, dominantno izmaštanu i podložnu fikciji, s naukom i znanstvenim standardima nema nikakve veze kao ni sa stvarnim historijskim činjenicama.

To će čak u pojedinim dijelovima razgovora potvrditi i sam Petrović kao i njegov voditelj.

U jednom dijelu razgovora, pozivajući se na putopisca koji govori o muslimanskim grobljima u Mostaru, voditelj će naglasiti da je taj putopisac (ime mu nije dostojno ovoga teksta) "poprilično nekorektan prema muslimanima u tom svom opisu".

S takvom ocjenom profesor Petrović se potpuno saglasio, no, ipak, dao se nagovoriti da odgovara na nastavak nekorektno postavljenog pitanja, "da li je igdje naišao na 'ono što se zove Lakišića harem', koji je eto danas neka vrsta prepreke za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru".

– Ja, koliko se mogu sjetiti svega ovoga što sam do sad čitao, nisam naišao konkretno na taj toponim. Spominju se brojni haremi po gradu, ali ja stvarno sad ne mogu tvrditi da sam to negdje pročitao. Prije bih rekao da nisam. Što se tiče ove nekorektnosti prema muslimanima, to stvarno ima svoje utemeljenje. Dosta ima nekorektnosti. Jer, jednostavno, to je kad čovjek dolazi s određenim predrasudama, možda i više nego što treba, i onda dosta nekorektno, naprimjer, opisuje – odgovorio je Petrović.

U takav njegov osvrt na davnašnji putopis austrijskog putopisca o "muslimanskim grobljima u Mostaru kojih ima na svakih 500 metara", bez zadrške se mogu svrstati i kvalifikacije hrvatske politike i hrvatskih medija u Mostaru prepunim predrasuda o historijskim činjenicama kada je gdje bio Lakišića harem i šta se na njemu dešavalo i gradilo do današnjih dana.

Sve je dokumentirano u knjizi "Lakišića harem - trajanje i otimanje", na koju hrvatska politika gleda s podozrenjem i pretvara se da uopće ne postoji, baš kao što se i profesor Petrović pretvarao da ne postoje autentični pravni akti, službene korenspodencije okupacione austrougarske vlasti s domaćim političkim predstavnicima, i primarni historijskih izvori, fokusirajući se samo na putopise kao temeljni okvir svog historijskog prikaza.

Profesor Petrović nije morao ići u Beč da bi pronašao akte i dokumente o izgradnji željezničke stanice na Lakišića haremu, mogao je to pronaći i u Arhivu Hercegovine, Arhivu Bosne i Hercegovine, ako mu već dokumenti Islamske zajednice ništa ne znače.

Toponim "onoga što se naziva Lakišića haremom", mogao je pronaći i u Memorandumu Muslimana BiH upućenom caru Franji Josipu i Benjaminu Kalaju od 15. decembra 1900. godine, i to na prvim stranicama tog prvorazrednog historijskog izvora.

No, izgleda kako ni za profesora Petrovića ni za medije koji su u prozirnoj dječijoj igri gluhih telefona njegovu izjavu potpuno iskrivili, "Ona druga strana" kao da i ne postoji.

Oni se umjesto činjenicama bave predrasudama, čiji eho ima jasan politički cilj isprovocirati nedolične reakcije mostarske čaršije, posljedično bosanskohercegovačke javnosti, pogotovo međunarodne zajednice da su sve dozvole za gradnju zgrade HNK-a uredne, a da su prigovori Islamske zajednice i Mostarskog kruga pritisak na Grad Mostar i gradonačelnika Kordića neutemeljeni.

U političkim okvirima takva vrsta spinovanja, može se nazvati političkom doktrinom i možda nekome može izgledati opravdavajućom. No, nedopustivo je da u tome učestvuju javni zvaničnici i mediji koji se finansiraju iz kantonalnog budžeta.

RTV HB već godinama se djelomično finansira i novcem "one druge strane", a da pri tome "toj drugoj strani" ne dopušta nikakav vid nadzora ili utjecaja na uređivačku politiku. 

(Preporod.info)