EU na putu da ukine ruski gas do 2028, ali izazovi u snabdijevanju ostaju

Evropska unija postepeno smanjuje oslanjanje na ruski gas, s ciljem potpunog ukidanja do početka 2028. godine, iako stručnjaci upozoravaju da će za postizanje tog cilja biti potrebna pažljiva koordinacija, razvoj infrastrukture i upravljanje tržištem kako bi se spriječili poremećaji u snabdijevanju i rast cijena.

Tatiana Mindekova, savjetnica za evropsku energetsku politiku u Emberu, rekla je da je EU ostvarila značajan napredak u smanjenju zavisnosti od ruskog gasa.

Godine 2021. Rusija je snabdijevala otprilike 40–45 posto evropskog gasa, a do kraja 2024. taj udio pao je ispod 20 posto, navela je Mindekova.

– U okviru REPowerEU plana, blok ide ka potpunoj zabrani ruskog gasa do početka 2028. što je jasan pomak od planiranja za hitne situacije prema pravno obavezujućoj obavezi – dodala je.

Mindekova je navela da, iako je EU na pravom putu, potpuno ukidanje ruskog gasa zahtijeva snažnu provedbu i kontinuirane napore na smanjenju potrošnje.

Istakla je nekoliko faktora koji bi mogli usporiti tranziciju:

– Prvo, uvoz LNG-a iz Rusije nastavlja da raste, u septembru 2025. bio je veći za 29 posto, što pokazuje da cjevovodi nisu jedini kanal.

– Drugo, transport u sjeni i reeksport omogućavaju ruskom gasu da indirektno uđe na tržišta EU, što otežava kontrolu.

– Treće, razlike među državama članicama usporavaju napredak: zemlje poput Slovačke i Mađarske ostaju veoma zavisne, s ugovornim i geografskim ograničenjima koja sprečavaju brzu diverzifikaciju.

Dodatni izazovi uključuju infrastrukturnu zavisnost – novi LNG terminali ili gasovodi mogli bi stvoriti novu dugoročnu zavisnost od fosilnih dobavljača – te tržišnu nestabilnost, s obzirom na osjetljivost spot cijena LNG-a na globalnu potražnju i vremenske uslove – navela je Mindekova.

Naglasila je da bi bez koordinacije na nivou EU ovi uski grlovi mogli odgoditi cilj potpunog ukidanja do kraja 2027. godine.

Diverzifikacija ključna za zamjenu ruskog snabdijevanja

Mindekova je naglasila da nijedan pojedinačni dobavljač ne može u potpunosti zamijeniti ruski gas, što čini diverzifikaciju ključnom.

Navela je glavne alternative za Evropu, od Norveške i SAD-a do Sjeverne Afrike i Azerbejdžana, napominjući da svaki izvor ima ograničenja.

– Norveška je u 2024. isporučila 91 milijardu kubnih metara i ostaje najveći dobavljač cjevovodnog gasa, ali je proizvodnja ograničena. Američki LNG činio je oko 45 posto uvoza LNG-a u EU u 2024. Moguće je proširenje, ali to povećava zavisnost od jednog dobavljača. Sjeverna Afrika (Alžir) isporučila je 39 milijardi kubnih metara putem cjevovoda i LNG-a, uz ograničeni potencijal rasta zbog domaće potražnje i političkih faktora – objasnila je.

– Južni gasni koridor (Azerbejdžan preko TAP/TANAP) trenutno isporučuje 10 milijardi kubnih metara godišnje – mali, ali strateški važan kapacitet. Za zemlje bez izlaza na more poput Slovačke, ključni su kapaciteti skladištenja, cjevovodi i obrnuti tok. Realan put je raznovrstan portfelj snabdijevanja, uz mjere efikasnosti, elektrifikaciju i obnovljive izvore. Što manje gasa Evropa koristi, lakše će zamijeniti ruske količine bez stvaranja novih zavisnosti – rekla je Mindekova.

Dodala je nekoliko važnih političkih koraka.

– EU treba jača pravila praćenja porijekla i skladištenja kako bi spriječila povratak ruskog gasa preko reeksporta. Novi dugoročni gasni projekti trebaju imati jasne planove tranzicije s fosilnih goriva kako bi se izbjegao preveliki kapacitet. Zajednička nabavka LNG-a na nivou EU osigurala bi bolje cijene i spriječila međusobno nadmetanje država članica. Prava promjena dolazi sa smanjenjem potražnje, provođenjem ciljeva efikasnosti, ubrzanom transformacijom industrije i masovnom ugradnjom toplotnih pumpi. Ciljana finansijska podrška za izložene zemlje poput Slovačke i Mađarske učinila bi tranziciju pravednom i politički stabilnom. Najjeftiniji i najsigurniji gas je onaj koji Evropi više ne treba.

Promjena u evropskom gasu dijelom izazvana ruskim rezovima

Anne-Sophie Corbeau, istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia, također je istakla napredak EU.

– U 2021. EU-27 je uvezla oko 155 milijardi kubnih metara ruskog gasa, uglavnom cjevovodnog (140 milijardi kubnih metara). Prošle godine uvoz je pao na 52 milijarde (32 milijarde cjevovodnog, 20 milijardi LNG-a), a ove godine očekuje se pad na 35 milijardi (20 milijardi LNG-a, 15 milijardi cjevovodnog) – rekla je.

Objasnila je da je veliki dio smanjenja rezultat ruskog smanjivanja isporuka 2022. godine, nakon čega su uslijedile stabilizacije 2023–2024.

Dio smanjenja rezultat je i odbijanja evropskih kompanija da plaćaju u rubljama prema uredbi ruskog predsjednika iz 2022, dok su zemlje EU povećavale uvoz LNG-a, posebno iz Jamala.

– Evropa nije potpuno zabranila ruski gas. Izuzetak je 14. paket sankcija EU (juni 2024), koji zabranjuje uvoz ruskog LNG-a na određene terminale koji nisu povezani s gasnom mrežom EU – rekla je Corbeau.

Istakla je važnost upravljanja cijenama gasa i osiguranja dovoljnih isporuka za zemlje bez izlaza na more, posebno putem TurkStreama, koji isporučuje 15 milijardi kubnih metara ruskog gasa Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji i Grčkoj.

– Prebrzo ukidanje isporuka cjevovodnog gasa moglo bi podići cijene u Evropi, posebno za zemlje bez izlaza na more – rekla je.

– Dodatni LNG kapacitet tek ulazi na tržište, uz značajan rast očekivan 2027–2028. Potpunim obustavljanjem uvoza ruskog gasa u 2028. EU nastoji osigurati dovoljno alternativnog LNG-a i minimizirati globalne cjenovne efekte. Ruski LNG (20 milijardi) bit će zamijenjen drugim dobavljačima, dok će cjevovodni gas dolaziti iz različitih izvora, uključujući rumunsko polje Neptun, LNG preko Hrvatske, Grčke, Poljske, Italije, Turske i više azerbejdžanskog gasa preko Turske – dodala je.

Corbeau je napomenula da će spremnost infrastrukture biti ključna za zadovoljavanje potražnje u zemljama bez izlaza na more.

– Projekti poput polja Neptun, proširenja LNG terminala kao što je Krk i novih gasnih ruta ka Mađarskoj i Slovačkoj moraju biti dovršeni na vrijeme. Svaki poremećaj mogao bi ugroziti sigurnost snabdijevanja ovih zemalja – zaključila je.

(Preporod.info)