Iz štampe izašla knjiga o Adem-begu Karađozoviću: Jedan od najznačajnijih aktera vjerskog života BiH u 20. stoljeću

Historičar Omer Merzić bio je gost popodnevnog programa Radija Bir u kojem je govorio o knjizi "Adem-beg Karađozović" koja je nedavno izašla iz štampe u izdanju "Dobre knjige".

Adem-beg bio je jedan od najznačajnijih aktera vjerskog i tesavvuskog života Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću.

Sarađivao je s reisom Džemaludin-ef. Čauševićem, šejhom Husni-ef. Numanagićem, hadži Mujagom Mehremićem i brojnim drugim uglednim Bošnjacima i uglednim alimima.

Sama ideja o knjizi, kako je Merzić otkrio u programu Radija Bir, jeste sama želja da sazna više o liku i djelu Adem-bega.

^{Omer Merzić: Adem-beg jedna od značajnih ličnosti BiH u 20. stoljeću}

– Čuo sam dosta priča i vidio sam da tu ima dosta dodanog i izbačenog. Prvenstveno sam pronalazio radove njegovih savremenika, poput hafiza Mahmud-ef. Traljića koji je napisao par radova o njegovom životu. Jedan od autora je i reis Husein-ef. Đozo, a mnogo radova sam našao u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, koja mi je dosta pomogla prilikom realizacije ovog projekta – naglasio je Merzić.

Adem-beg Karađozović jedan je od prvih prevodilaca priča iz Mesnevije.

– Također je u dnevnoj štampi objavljivao pokoju priču. On je i među prvim prevodioca djela Sadija Širazija, a prevodio je i ilahije Aškinuza, koji se i dan-danas izvode po raznim manifestacijama – pojašnjava Merzić u programu Radija Bir.

Istraživanje o životu i djelu Adem-bega bilo je, kako navodi Merzić, dugotrajno, te se, prije svega, posvetio njegovim radovima, kao i komunikaciji s potomcima.

Adem-beg Karađozović sin je Murtez-efendije, koji je bio muftija crnogorskih muslimana i blizak prijatelj crnogorskog kralja Nikole.

– Njegov otac nagrađen je od strane turskog sultana Abdul-Hamida II ordenom i čak je dobio i titulu Mule Izmira. To je jedna od najvećih počasti koja se u tom trenutku mogla dobiti. Murtez efendija Karađozović bio je zagovornik modernizacije Islamske zajednice, također je radio na afirmaciji naše kulture i baštine – pojašnjava Merzić.

Iako rođen u Baru, put Adem-bega nakon Prvog svjetskog rata dovodi u Sarajevo. U početku je radio kao prevodilac reisu Džemaludin-ef. Čauševiću.

– U periodu pred Drugi svjetski rat, radio je na prevođenju brojnih djela. Za šest godina preveo je preko 150 radova. Također je aktivno učestvovao i u vjerskom životu. Posebno se istakao u borbi za ponovno uspostavljanje Gazi Husrev-begovog hanikaha – istakao je Merzić.

Najznačajniji rad Karađozovića svakako je bio prevod Mesnevije.

– On je, na nagovor prijatelja, otišao u Visoko kako bi čuo ders šejha Numanagića. On je zavolio taj njegov pristup i smatrao ga je svojim muršidom i tako je bilo do kraja njegovog života. Adem-beg je ukopan u Visokom, u blizini turbeta šejha Numanagića – naglašava Merzić.

Knjiga "Adem-beg Karađozović" sastoji se od tri glavna dijela.

– Prvi dio govori o njegovoj biografiji, drugi o njegovim prevodima i objavama u dnevnoj štampi, dok se posljednji dio odnosi na zbirku savjeta i uputa – kazao je Merzić.

(Preporod.info)