Razgovor o djelima akademika Ćemerlića na FIN-u: Doprinos u akademskom, državničkom i identitetskom aspektu
Na Fakultetu islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu danas je upriličen „Razgovor o djelima akademika prof. dr. Hamdije Ćemerlića“, povodom 120. godišnjice njegovog rođenja.
Prostor održavanja ovog događaja nosi posebnu znakovitost, s obzirom na činjenicu da je akademik Ćemerlić jedan od osnivača Islamskog teološkog fakulteta i predsjednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice u SFRJ.
– Profesor Ćemerlić je bio matičar u Matičnoj komisiji za osnivanje Fakulteta. Također, bio jedan od rijetkih ljudi s tako bogatim akademskim iskustvom koji su aktivno učestvovali u osnivanju Fakulteta – izjavio je, ovom prilikom, dekan FIN-a prof. dr. Mustafa Hasani.
Podsjetio je da je Ćemerlić već tada imao zvanje akademika, što je doprinijelo različitim aspektima organizacije rada na ovom fakultetu.
– Zbog toga je njegova uloga u osnivanju i profiliranju nastavnih planova i programa, izboru kadrova, posebno mlađih bila presudna – rekao je dr. Hasani.
Akademik Ćemerlić je studirao pravo u Beogradu, a doktorirao na Sorboni 1936. godine.
Bio je profesor ustavnog prava, dekan Pravnog fakulteta, rektor Univerziteta u Sarajevu, redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
– Značajan čovjek i nevjerovatna biografija. Nije bio samo na prvom AVNOJ-u u Bihaću, bio je na sva tri ZAVNOBiH-a i oba AVNOJ-a. Bio je prvi ministar pravde u Vladi BiH. Autor je, s nekim drugim ljudima, naravno, svih akata i ustava u prvoj fazi Narodne Republike Bosne i Hercegovine.
Obrazovan i pametan čovjek sa stavom. Također, ono što nama danas nedostaje, bio je mudar čovjek – prisjetio se prof. dr. Enes Durmišević.
U okviru programa je razgovarano i o Ćemerlićevoj knjizi "Izborni sistemi u Jugoslaviji". Riječ je o doktorskoj disertaciji koja je odbranjena na Sorboni 1936. godine na Sorboni.
– To djelo govori i o moralnosti u politici, moralnosti birača i biračkog tijela, političkih stranaka i cijelokupne javnosti. Neke završne preporuke koje je dao mogu se i danas primijeniti na izborni sistem u Bosni i Hercegovini.
U tom smislu, djelo Hamdije Ćemerlića je zaista neizostavno za svakoga onoga ko se bavi pitanjem izbora i izbornog sistema – istakao je prof. dr. Suad Arnautović.
Također je ukazao na još dvije značajne dimenzije ličnosti akademika Ćemerlića.
– Jedna je državnička i patriotska, jer se priključio zdravim antifašističkim snagama u Drugom svjetskom ratu i aktivno je participirao u narodnooslobodilačkoj borbi. Bitno je spomenuti i identitetsku dimenziju, jer je bio aktivan, radio i doprinio razvoju Islamske zajednice u tadašnjoj Jugoslaviji – napomenuo je dr. Arnautović.
Mnoge ideje koje su predstavljene u spomenutoj doktorskoj disertaciji su univerzalne i upotrebljive u različitim društvenim kontekstima.
Viši asistent na Pravnom fakultetu Harun Išerić je podsjetio na tri ideje koje potvrđuju da je Ćemerlićev rad bio usmjeren na aktuelno, ali i buduće vrijeme.
Prva ideja je da, prilikom transplantacije određenog pravnog instituta iz stranog prava, domaći zakonodavac mora voditi računa o okolnostima društva u koje taj pravni institut prenosi.
Druga ideja je u vezi s općim jednakim pravom glasa žena u tadašnjoj Jugoslaviji.
– Iako se to danas čini kao banalno pitanje, s obzirom na veliki broj antirodnih kampanja širom Evrope, čak i Srednje Amerike, to pravo se negdje dovodi u pitanje – istakao je Išerić.
Prema trećoj spomenutoj ideji, karakteristike moralnosti, pravednosti i čestitosti trebaju biti na strani političara i javnih funkcionera, ali i na strani onih koji ih na te funkcije biraju.
– Kada se desi da na strani birača i političara imamo vrlinu čestitosti i moralnosti, možemo očekivati da demokratija i demokratske institucije funkcionišu. Poruke koje su i danas aktuelne, a nadam se da će kroz ovakve događaje biti aktualizirane i doprijeti do onih do kojih bi trebale – zaključio je Išerić.
O akademiji Ćemerliću je govorio i dr. Damir Banović, dok je programom moderirala prof. dr. Zehra Alispahić.
Također, u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, sutra će biti održana konferencija posvećena 120. godišnjici rođenja akademika Ćemerlića.
(Nedim Gondžić/Preporod.info)
