Direktor Behram-begove medrese dr. Admir Muratović: Medresa je od davnina odredište obrazovnog, naučnog, duhovnog i kulturnog života

Behram-begova medresa u Tuzli, najstarija odgojno-obrazovna ustanova u sjeveroistočnoj Bosni, naredne godine obilježit će 400 godina od svog prvog spominjanja. Kroz stoljeća postojanja, Medresa je bila i ostala rasadnik znanja, duhovnosti i moralnih vrijednosti, a generacije njenih učenika i profesora utkale su neizbrisiv trag u obrazovnu i kulturnu historiju Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za Preporod.info, direktor Medrese dr. Admir Muratović govori o svom pogledu na odgovornost koju nosi ova dužnost, značaju Medrese u današnjem vremenu, planovima za obilježavanje velikog jubileja i izazovima s kojima se škola susreće, ali i o viziji njenog daljeg razvoja.

Preporod.info: Početkom godine ste preuzeli dužnost direktora Behram-begove medrese. Kako doživljavate tu odgovornost i šta Vam je bio prvi prioritet u radu?

Muratović: Dužnost direktora Behram-begove medrese preuzeo sam 18. januara tekuće godine. Preuzeta dužnost predstavlja veliku odgovornost, ali i čast, u isto vrijeme. Možda sam ovo mogao navesti i drugačijim redoslijedom, ali nikako jedno bez drugog. Čast je biti na čelu najstarije obrazovno-odgojne institucije u ovome dijelu naše domovine – institucije koja je vijekovima bila rasadnik znanja, vaspitanja, promišljanja i pripremanja za život, za ispravno postupanje i reagovanje na razne izazove i potrebe društva, a što je oličeno u njenim učenicima, profesorima i upraviteljima.

Iza evidentnih uspjeha Medrese u proteklome periodu stoji vrijedan i predan rad njenih profesora te organizirano, dobro isplanirano i sistematično postupanje i koordiniranje organa rukovođenja na čelu s njenim direktorima. Stoga osjećam odgovornost i prioritetnu obavezu uložiti maksimalan trud da Medresa i dalje funkcioniše u punom kapacitetu, da služi svojoj svrsi, da se nesmetano odvijaju svi procesi, truditi se sačuvati sve ono što je postignuto u prethodnom periodu te dalje razvijati neke njene segmente i aspekte rada i djelovanja, shodno mogućnostima i aktuelnim potrebama, rukovodeći se pritom Zakonom o srednjem obrazovanju i odgoju Tuzlanskog kantona, odnosno pozitivnim pravnim propisima te propisima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Preporod.info: Behram-begova medresa ima dugu tradiciju i važnu ulogu u obrazovanju i odgoju mladih generacija. Kako vidite njen značaj u savremenom obrazovnom sistemu?

Muratović: Medresa je od davnina odredište obrazovnog, naučnog, duhovnog i kulturnog života našega grada, ali i šire. Njeni esencijalni ciljevi i zadaci su konstantni – što kvalitetnije obrazovati mladoga čovjeka, omogućiti mu stjecanje širokog dijapazona znanja i vještina, učiniti ga potentnim za nastavak obrazovanja, odnosno udovoljavanje potrebama svoje zajednice, uz neupitnu propraćenost ispravnim odgojem, obojenim duhovnošću.

Stanovišta smo da Medresi pripada veliki značaj u savremenom obrazovnom sistemu, uz sve ostale naše škole, naravno. Ovu odgojno-obrazovnu ustanovu, u periodu njenog obnovljenog rada, do sada je završilo oko 3.000 učenika i učenica. Zahvaljujući reformama nastavnoga programa u nekoliko navrata, Medresini alumnisti su u mogućnosti uspješno studirati na različitim fakultetima u zemlji, ali i u inozemstvu. Svjedočimo da je znatan broj njih postigao izrazito dobre akademske rezultate, da su postali eksperti u različitim oblastima, odgovorni u svojim poslovima te da kao takvi koriste svome društvu i domovini.

Preporod.info: Sljedeće godine navršava se 400 godina od prvog spominjanja Behram-begove medrese. To je najstarija obrazovna ustanova u sjeveroistočnoj Bosni. Na koji način planirate obilježiti ovaj značajan jubilej i šta on znači za Medresu, ali i za širu zajednicu?

Muratović: Ponosni smo na činjenicu da se u narednoj godini navršavaju četiri stoljeća rada i djelovanja Medrese. Podsjećanja radi, u našem gradu, pored Medrese, ime plemenitog Behram-bega nosi i džamija koju je podigao te biblioteka koja je, istina, novijeg datuma, ali se svojim inicijalnim sadržajima pri osnivanju svakako vezuje za biblioteku nekadašnje Behram-begove medrese, te kao takva sačinjava vakuf ovoga velikodušnog Tuzlaka.

Svakako da ponos, osim uposlenika i učenika Medrese, osjećaju i naši sugrađani, ali i stanovnici našega kantona te cijele Bosne i Hercegovine. Jer 400 godina djelovanja Medrese govori o činjenici viševjekovnog postojanja organiziranog obrazovanja u našem gradu općenito. Ovome događaju će se svakako posvetiti posebna pažnja, jer to uistinu i zaslužuje. U procesu smo izrade integralnog programa obilježavanja ovoga jubileja u kojem će, bez sumnje, biti različitih kulturno-umjetničkih, duhovnih, naučnih i istraživačkih sadržaja.

Preporod.info: Koji su najveći izazovi s kojima se suočava Medresa i koji su ključni planovi i projekti za budućnost Behram-begove medrese?

Muratović: Ni Medresa nije lišena izazova s kojima se suočavaju i druge škole – neumorno traganje za načinima da se energija i interesovanje učenika usmjere prema pravim vrijednostima, onim iskonskim, koji nemaju alternative. Poštujući i kritički analizirajući aktuelne životne tokove, različite percepcije stvari, prioriteta, ciljeva i života općenito, nećemo dozvoliti da iz Medrese iščezne ono što sačinjava njenu esenciju, što je čini školom karaktera kakvog jeste, a to je bezrezervna simbioza ispravnoga odgoja, dodatno motiviranog vjerskim načelima, i vrhunskoga znanja.

Svakako da će nam u navedenim ciljevima i dalje trebati podrška porodica, ali još snažnije izražena, te društvene zajednice. Valja se boriti, svako na svoj način, da se kreira zdravo društveno okruženje u kojem će “biti u trendu” oni koji uče, koji su odgojeni, kulturni, inteligentni, uljudni i pošteni. Svakako bi ambijent u kojem znanje i različiti oblici lijepoga ponašanja nemaju alternativu motivirajuće utjecao na učenike.

Uz okončanje radova na ranije započetom poslovno-edukativnom objektu, odnosno adekvatno opremanje njegovih unutrašnjih prostorija, Medresa predstavlja zaokružen infrastrukturni kompleks koji svojim različitim sadržajima udovoljava potrebama učenika i uposlenika. Stoga bismo se osjećali zadovoljnim ukoliko bismo u nastupajućem periodu mogli nešto konkretnije uraditi na sistemskom umrežavanju naših svršenika.

Znatan je broj čestitih i vrijednih Medresinih alumnista koji se interesiraju za svoju školu, koji na različite načine doprinose pospješivanju njenoga rada, udovoljavanju njenih različitih potreba, no, bez sumnje, bi taj doprinos bio nemjerljivo veći ukoliko bi se djelovalo sinergijski – organizirano, udruženo i osmišljeno. Međutim, intencije su da takav odnos bude reverzibilan – da se i prema alumnistima iz njihove škole artikulišu različiti oblici zainteresiranosti i poštovanja.

(Preporod.info)