Knjiga "Ja sam Alen", neobično svjedočanstvo o dostojanstvu djece rođene nakon ratnih silovanja, predstavljena i u Mostaru

Udruženje za izgradnju mira, Udruženje djeca rata, u saradnji s lokalnim kulturnim ustanovama, večeras su u Centru za kulturu Grada Mostara, s autorima dr. Inger Skejlsbak i Alenom Muhićem, predstavili dvije knjige posvećene djeci rođenoj kroz posljedice ratnih silovanja.

Dr. Inger, u knjizi "Sarajevske ruže", na sistematičan način, naučnim narativom traga za preciznim sociološkim definicijama ove kategorije živuće skupine bosanskohercegovačkih građana s jasnim ciljem njihovog  destigmatiziranja u društvu, dok je Alen Muhić, u knjizi "Ja sam Alen", ponudio odgovore na ta začudna pitanja iz sfere fenomena kroz autobiografski roman, za koji sam kaže da je knjiga.

Njegovu knjigu objavila je sarajevska izdavačka kuća "Dobra knjiga".

– Knjiga "Ja sam Alen" je jedna od 1.200 knjiga koja je izdala izdavačka kuća "Dobra knjiga" tokom 20 godina postojanja. Za svaku knjigu se može reći da je posebna, ali ovo je na stotinu načina posebna knjiga. Jer ova tema ne zahtijeva "krležijanstvo", ona ne zahtijeva nikakvu fikciju,  toliko je istinita da se doima nevjerovatnom. Svaka fikcija je vjerovatnija od ove priče – istakao je direktor "Dobre knjige" Izedin Šikalo, govoreći o njenoj posebnosti.

Iako je napisana jasnim jezikom, upečatljivim slikama u kojima autor zbiljski nadvladava emotivne podražaje čvrstim i odlučnim promišljenim kretanjem kroz realnu stvarnost, Muhićeva knjiga je višeslojevitog značenja i dugo godina će predstavljati izazov za sve grane humanističkih nauka kako bi je opserviralo na ispravan način.

– Ovo je, ipak, knjiga jednog iscjeljenja, ovo nije oslobođenje, zato što se osjećanja nikada ne možemo osloboditi. Koliko god ona bila istina koju sam iznio u javnosti, opet je malo drugačija od one na koju smo mi svi navikli. Knjiga se bavi temom rata, ali je ona itekako važna tema za budućnost – naglasio je Muhić.

Knjiga na dosljedan način govori i o gromoglasnoj šutnji šire društvene javnosti o djeci koja su rođena iz ratnih silovanja, što je bio i jedan od razloga da se Muhić odluči privatnu porodičnu priču javno obznani.

– Nije tu riječ samo o Alenu i Ajni, već o hiljadu djece koja živi u BiH. Bez obzira u kojem entitetu mi živimo, mi smo, jednostavno, cijeli život bili nevidljivi, zato smo i nazvali naše udruženje "Zaboravljena djeca rata", zato što smo bili zaboravljeni, i od sistema i od zajednice u BiH – kazao je.

I upravo ta njegova misaona traganja za odgovorima, da ih pronađe za vrijeme zapitanosti njegovih sinova da lakše prihvate činjenice i spoznaju osjećanja pune slobode bila su motivaciona snaga da knjigu uobliči u željenom formatu.

Već sam njen naslov individualizira filozofske okvire o pripadnosti skupinama i prostorima i oslobađa unutrašnje kapacitete pune istine raspršene u prostranstvima univerzalnosti.

Muhićav početni motiv bio je da misao na traganja za odgovorima pronađe za vrijeme zapitanosti njegovih sinova, kako bi lakše posložili osjećanja pune slobode, već sam naslov knjige individualizira filozofske okvire o pripadnosti skupinama i prostorima, i oslobađa unutrašnje kapacitete pune istine, utisnute u prostranstva univerzalnosti.

– Moj cilj je bio da knjiga bude nekako malo drugačija, da bude s naslovom tipa: Dječak na Drini, Dječak u tami, ali mi ti naslovi nisu oslikavali teme o kojima pišem. Sa suprugom sam dugo razgovarao o tome koji bio najadekvatniji naslov. Onda je ona rekla: "Ja ne znam zašto se ne odlučiš da kažeš otvoreno, ja sam Alen, jer ti si već prepoznatljiv, tebe su proglasili ambasadorom djece u Bosni i Hercegovine", jer sam  prvo dijete, jedno od najstarijih djeci u Bosni i Hercegovine koje javno zagovara ovu traumatičnu temu i skreće pažnju na tu kategoriju društva koja je ugrožena čak i neko 30 godina od rata.  I onda sam odlučio da to bude otvoreno, direktno, dostojanstveno, da bude "Ja sam Alen", jer mene je u toku rata, u jednoj smjeni, babica Steka zvala Pero, u drugoj babica Rabija zvala me Edinom. Ja nisam ni Pero ni Edin, ja sam, jednostavno, Alen i mislim da je to bio jedan od najboljih naslova, direktno, dostojanstveno prikazati u naslovi ove knjige – rekao nam je Alen Muhić.

Za knjigom "Ja sam Alen" vlada veliko interesovanje, kako u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, tako i u Srbiji i Hrvatskoj.

Izdavačka kuća "Dobra knjiga" razmatra planove i mogućosti njenog prevođenja na druge jezike, s posebnim fokusom na evropsku čitalačku javnost.

(Hasan Eminović/Preporod.info)