Otvorenje treće obnovljene džamije u Bijeljini: Povratak džamije Ahmed-bega Salihbegovića nakon tri decenije izgnanstva

Na mjestu gdje su godinama stajali samo ilegalno postavljena pijaca i bolna sjećanja, danas se ponovo nalazi bijeljinska ljepotica – džamija Ahmed-bega Salihbegovića, koja će biti svečano otvorena u nedjelju 21. septembra ove godine.

Podignuta sredinom 19. stoljeća, a srušena u vihoru agresije na Bosnu i Hercegovinu (13. marta 1993. godine), ova džamija je decenijama bila simbol iščupanog identiteta bošnjačkog naroda u Semberiji.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović podsjeća na težak period kroz koji su prošli Bošnjaci Semberije ali i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

– Nećemo zaboraviti da smo živjeli u vremenu agresije i vremenu zločina koji je počinjen protiv ljudi. Bijeljina je poprište tog zločina. Veliki broj Bošnjaka je stradao. Ali, zlo ne može pobijediti. Evo vidimo na primjeru naših džamije, ali ne samo džamija u Bijeljini, sve su džamije porušene za kratko vrijeme i uklonjeni tragovi sa mjesta gdje su one bile, a mi sada imamo džamije obnovljene po uzoru na one džamije koje su bile. Ponovo smo u kontinuitetu ljudskog dobra. Džamije se grade. Tako je i sa drugim vjerskim objektima, hramovima duhovnosti – ističe muftija Fazlović.

Prema njegovim riječima, bolje je govoriti o onima koji rade na dobru.

– Želimo da sačuvamo spomen na prvog vakifa Salihbegovića džamije koju otvaramo, ako Bog da, za nekoliko dana. Nećemo zaboraviti njegov plemeniti nijet, njegov vakuf, koji je doprinio da se sagradi prije 150 godina – naglašava muftija Fazlović. 

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina  (MIZ Bijeljina) Samir-ef. Camić podsjeća da je ovo sedma džamija koja se nakon agresije otvara na području MIZ Bijeljina.

– Hvala dragom Bogu, mi uz pomoć naših vakifa, dobrih, čestitih ljudi, vrijednih Bijeljenaca obnavljamo i obnovili smo ovu džamiju, kao i druge džamije koje su porušene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu – kazao je efendija Camić.

Uputio je dovu Allahu, dž.š., da ona ne bude samo građevina nego mjesto koje će okupljati i obnavljati ono što je pokušano da se izbriše s ovih prostora – i vjerski i nacionalni identitet Bošnjaka.

– Kroz obnovu ove naše džamije, okupljajući naše vakife i dobrotvore, mi smo obnovili i život a isto tako i suživot s našim komšijama koji, isto tako, priželjkuju da džamije budu tamo gdje su bile, da služe vjernicima, jer znamo da džamije, kao vjerski objekti, mogu polučiti samo ono što je pozitivno i što poziva dobru – zaključio je glavni imam MIZ Bijeljina.

Emir Musli, predsjednik Izvršnog odbora MIZ Bijeljina je rekao da otvaranje džamije predstavlja radost za Bošnjake Bijeljine i okoline.

– Želim da istaknem da je ova džamija kao i džamija Ahmed-age Krpića izgrađena isključivo sredstvima vakifa, naših ljudi iz dijaspore i iz domovine. Ja bih volio i da ova svečanost, naravno uz prevashodnu zahvalu Allahu dž.š., bude posvećena tim ljudima koji su odvojili svoja sredstva da se ova džamija obnovi – rekao je Musli.

Izrazio je nadu da će džamija služiti svojoj svrsi i da će imati svoje džematlije.

– Želio bih se posebno zahvaliti majstorima. To su ljudi čiji se posao  ne vidi a često i preskoči. To su ljudi koji su svojim zlatnim rukama, vrlo često i od sebe učestvovali u gradnji, unijevši dio sebe i svoje vještine kako bi ovaj objekat izgledao ovako lijepo – rekao je predsjednik Izvršnog odbora MIZ Bijeljina.

Salihbegovića džamija, smještena u mahali Selimovići, predstavlja važan dio islamske i kulturne baštine Bijeljine.

Džamija je izgrađena 1875/76. godine (1292. h.g.) po želji hadži Ahmed-bega Salihbegovića, člana jedne od uglednih, bijeljinskih porodica. Nakon preseljenja na ahiret plemenitog Ahmed-bega, džamiju su izgradili njegovi nasljednici i ona do danas svjedoči o velikom vakufskom doprinosu porodice Salihbegović.

Iznad ulaznih vrata džamije, na kamenoj ploči, stajao je zapis u lijepom nesh pismu koji je glasio: “Dobrotvor koji želi Džennet i Božiju nagradu, bijeljinski hanedan Salihbegović Ahmed-beg. Godina 1292. Pisao Vasfi.”

Ova ploča nosi duhovnu poruku o Ahmed-begovoj želji da njegova djela na dunjaluku ostanu trajna i korisna za zajednicu.

Pored džamije se nalazio i mezar samog Ahmed-bega. Na njegovom nišanu, lijepo klesanom sa turbanom, također je bio isklesan tekst u nesh pismu: “Allah je vječan. Vlasnik trajnih dobrih djela, bijeljinski hanedan Salihbegović hadži Ahmed-beg. U ime Allaha, za njegovu dušu prouči Fatihu. Godina 1288.” (1871.). Ovaj nišan, zajedno s mnogim drugim mezarima u blizini džamije, svjedočio je o povijesti uglednih građana Bijeljine.

Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića ima višestruki značaj. Ona nije samo povratak jednog važnog vjerskog objekta, već i simbol povratka, opstanka i kontinuiteta bošnjačkog naroda u Bijeljini. Uz Atik džamiju i Ahmed-age Krpića džamiju, ovo je treći obnovljeni objekat koji svjedoči o stoljetnom prisustvu islama u ovom semberskom gradu.

Proces obnove bijeljinskih džamija traje od decembra 2002. godine. U planu je da se sljedeće godine svečano otvori i Preljubovića Dašnica džamija, koja je u završnoj fazi obnove.

Podsjetimo, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu potpuno je srušeno 1.311 objekata Islamske zajednice, uglavnom na području današnjeg entiteta Republika srpska. U Bijeljini, Janji i Ugljeviku, gdje nije bilo ratnih dejstava, nije srušeno ništa drugo osim džamija i vakufske imovine Islamske zajednice.

(Ernad Pandžić/Preporod.info)