Kur’an u mektebu

Pred nama je još jedna mektepska godina. Već neko vrijeme sebi postavljam konkretno pitanje – kako uspostaviti istinsku relaciju između polaznika mekteba i Kur’ana? Na prvi pogled, pitanje se može učiniti nepotrebnim, s obzirom na to da učenje i pamćenje Kur’ana čini vrlo važan dio programa nastave, a o kvaliteti programa svjedoče brojna takmičenja koja oduševljavaju kvalitetom učesnika.

Ipak, koliko djece tokom mektepskog obrazovanja izgrađuje temelje koji će u kasnijoj fazi života omogućiti istinsko osjećanje da je Kur’an nesumnjivo Allahov govor nadnaravne prirode (mu’džiza)? Obrazovni sistem temeljen je na učenju faktualnih podataka, a to često ne stvara uvjete za budući razvoj osjećanja neophodnih u duhovnom razvoju. Šta praktično poduzeti?

Navest ću dva komplementarna pravca rada koji daju rezultate, a koji muallimi i muallime mogu vrlo lahko usvojiti na stručnim seminarima:

a)  približavanje konteksta objave sura (ili ajeta):

Radi se o vođenom traganju za odgovorima na pitanja poput: na koji društveni problem konkretna sura ili ajet odgovaraju, kome se obraća, zašto je rečeno upravo na taj način? Muallim/muallima vode razgovor i usmjeravaju ga u skladu s vlastitim saznanjima o sadržaju sure. Direktna posljedica ovakvog pristupa je otvaranje vrata dijalogu s kur’anskim tekstom.

b) prilagođeno prezentiranje kur’anskih kazivanja kroz karakterizaciju likova:

Činjenica je da kur’anska kazivanja nisu primarno biografske crtice, već su to, u nekom smislu, prikazi ljudskih stanja i postupaka (iskušenje, pravednost, pokajanje, ponos, strah, hrabrost…). U tim prikazima lična imena gube primat, a ključna je kur’anska karakterizacija likova i, naglašeno, božanski prikaz njihovih postupaka što daje jedinstven uvid u stvarnost. Allahovim govorom opisani likovi prikazuju ljudske reakcije koje je potrebno analizirati i razumjeti da bi se otvorio prostor za samorefleksiju.

Praktično, prikažimo ovo kroz dva kratka primjera – jednu suru i jedan dio kur’anskog kazivanja.

Prvi primjer je sura El-Kafirun koja je obilježena kontekstom jasnog i beskompromisnog istupa Muhammeda, a. s., u vrijeme iskušenja mekanskog društva. Uzvišeni Allah šalje objavu koja jasno ocrtava put koji negira mogućnost robovanja istim stvarima kojima robuju oni koji nude lažne kompromise. Njihove ponude pokazuju da oni uopće ne razumiju suštinu objave i zato je objava ove sure bila neophodna. Načini na koje se ovaj kontekst lažnog kompromisa može povezati s današnjim vremenom su brojni i polaznici mekteba su sigurno spremni razgovarati o ovoj temi.

Drugi primjer je primjer dijela kazivanja o Musau, a. s., i to kroz njegov razgovor s faraonom. Psihološki profil faraona je danas prisutan u brojnim varijacijama, od stanja u familiji pa do svjetske političke razine. Faraon, koji je prikaz manipulacije, megalomanije, tvrdog srca, demonizacije drugih, brutalnosti i brojnih drugih osobina, susreće se s Musaom, a. s., koji zahtijeva oslobađanje tlačenih, predstavlja argumente, govori o pravdi… Ovaj dio kazivanja otvoren je za brojne pouke, a sve što je potrebno je prilagoditi prezentaciju kazivanja uzrastu slušatelja. Možemo to ilustrirati primjerom – itekako vrijedi pokušati analizirati ovaj dio kazivanja kroz problem online zlostavljanja (cyber bullying) koji ima veliki broj elemenata koji sadrže faraonsku narav.

Ove, naizgled male, ali metodološki utemeljene, promjene mogu značajno promijeniti odnos učenika prema Kur’anu i dodatno ojačati temelje za kasniju duhovnu zrelost.

(Preporod.info)