Zastrašujuće priznanje Stjepana Boškovića, gradonačelnika Stoca

Piše: Hasan Eminović

Javnost je posljednjih dana imala priliku pratiti još jednu epizodu kolektivnog vrijeđanja i ponižavanja Bošnjaka u Stocu.

Grad Stolac poništio je građevinsku dozvolu za izgradnju harema, bezočno tvrdeći da se radi o pitanjima pravne naravi i tumačenju pravih propisa.

Pozivajući se i na zakon i na presude Ustavnog Suda BiH, u javnim pojašnjenjima naveli su da je dozvola poništena "zato što je Grad Stolac dozvolu donio na zemljištu koje je u državnom vlasništvu i koje se tretira kao poljoprivredno", pa su se, eto, oni nadali da će neko, u saopćenju ne stoji ko, izvršiti prenamjenu zemljišta. 

Činjenice da su presude Ustavnog Suda i zakoni BiH, eto, baš o tome, postojali i prije donošenja prvog rješenja koje sada poništavaju, u fokus dovode višedecenijska otvorena pitanja, od kada je to gradskoj administraciji Stoca stalo do provedbe Ustava i zakona.

Broj uposlenih Bošnjaka u gradskoj administraciji, koji bi, valjda, trebao odražavati procente popisa iz 1991. godine, ilustrativan je dokaz šta o tome misli i kako se prema slovu Zakona odnosi prvi čovjek Grada Stjepan Bošković.

Očito je, nešto se drugo krije iza (Komanjeg ili "Kovišeg") brda.

Iz saopćenja razvidno je da upravo na to misli Bošković jer, izgleda, investicije postavljanja solarnih panela na Komanjem brdu iznad Stoca bit će zaustavljene zbog nepoštivanja niza zakonskih propisa, a jedan od njih je nepostojanje saglasnosti na Prijedlog prostornog plana Grada Stoca nadležnog kantonalnog ministarstva, na čijem je čelu Stočanin Bekir Isaković.

Hronologija slučaja novog harema u Stocu gdje bi se ukopavali umrli muslimani i javno objavljeni stavovi upućuje na samo jedan zaključak: da je Grad Stolac, odnosno njegov prvi čovjek, gradonačelnik Stjepan Bošković, pokušao trgovati osnovnim ljudskim pravima kako bi ishodio političke, ekonomske, nacionalne ili neke druge benifite.

To se u njihovom saopćenju jasno da i pročitati. Ako Isaković da saglasnost za Prostorni plan, i oni će dati pozitivno rješenje za izgradnju harema. 

Tu staje i zdrav razum i zdrava logika. Kako je moguće dovoditi u vezu jedno s drugim?

Medžlis Islamske zajedncie Stolac svoj zahtjev je podnio davne 2013. godine, a Grad Stolac, odnosno gradonačelnik Stjepan Bošković, čekao je pogodan trenutak, čak 11 godina, da utvrdi trgovinu: "Mi vama dozvolu za harem, vi nama dozvolu za solare".

A gdje je tu zakon, gdje je tu Ustav, gdje je tu pravna praksa, gdje su tu osnovna ljudska prava i vjerske slobode?

Gledano iz tog ugla, gradska, općinska, kantonalna, federalna i državna administracija trebala bi biti u funkciji običnog šaltera: "Dobar dan. Dobar dan. Molim vas dođite za mjesec dana. Hvala na razumijevanju, vrlo ste ljubazni". I ništa više i ništa manje od toga.

Nasuprot tome, u Stocu takvu vrstu elementarnih prava pokušavaju spakovati u trgovačku robu, ne mareći, kako je to opisalo Ministarstvo građenja HNK-a u svom saopćenju, ni za zakon ni za pravnu praksu. 

U tom slučaju, načela pravne države – forma, norma i procedura – Grad Stolac je preskočio. Doduše, u mnogim slučajevima ta načela zabava su za sirotinju, jer za moćnike važe neka druga pravila.

Oni obespravljenima za čas zalijepe etiketu diskvalifikacije, pa će sve napore SDA Stolac da pomognu Medžlisu Islamske zajednice i pozivanje Mostarskog muftijstva na član 5 (1) Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH nazvati neistinama i dezinformacijama.

Čekajući, valjda, neki novi pogodan trenutak da utvrde trgovinu. Ostaje otvoreno pitanje s kim i na koji način.

(Preporod.info)