Muslimansko slomljeno srce: reciklirani narativi

Piše: Hikemt Karčić

Tekst Marie-Janine Čalić objavljen u Die Zeit pod naslovom “Jugoslavensko slomljeno srce” zapravo ne donosi ništa novo. Slični narativi i tendenciozne interpretacije Sarajeva i Bosne i Hercegovine prisutni su već trideset godina.

Argumenti, ton i izbor primjera gotovo su preslikani iz ranijih publicističkih napada koji recikliraju davno prevaziđene teze.

No, ono što zaista zavrjeđuje pažnju nije sadržaj, nego trenutak objavljivanja i reakcije – ili bolje rečeno izostanak reakcija – unutar bosanskohercegovačke akademske zajednice.

Prvo, ovaj tekst je još jedan pokazatelj da pojedini zapadni “naučni autoriteti” za region nemaju šta novo ponuditi. I dalje se oslanjaju na zastarjele koncepte, površne generalizacije i politički obojene interpretacije koje su davno trebale biti napuštene.

Drugo, i mnogo važnije, ostaje pitanje: zašto iz Bosne i Hercegovine gotovo da nema ozbiljne i pravovremene reakcije?

Odgovor je, nažalost, jednostavan i neugodan.

Veliki dio bosanskohercegovačkih – posebno bošnjačkih – historičara i društvenih naučnika svjesno izbjegava “škakljive” teme. Kalkulišu. Boje se da ne budu percipirani kao “nacionalisti”. Uvjereni su da će svaki otvoren, argumentovan odgovor na ovakve narative biti interpretiran kao identitetski refleks, pa zato radije biraju oportunizam i šutnju.

Treće, mladi istraživači, koji bi trebali nositi generacijski iskorak, također biraju lakši put. Ne žele ulaziti u sukob s politički osjetljivim temama, niti s etabliranim zapadnim autoritetima, jer im se čini sigurnijim baviti se neutralnim, tehničkim ili potpuno perifernim pitanjima. Time akademska scena postaje neupotrebljiva za javni prostor.

U konačnici, tajming objavljivanja Čalićkinog teksta govori više od samog teksta. Dok svjetski mediji intenzivno izvještavaju o fenomenu “Sarajevo Safari”, dok se u Sarajevu odvija politička dinamika bez dominacije stranki označenih kao “nacionalističke”, pojavi se još jedan “autoritativni” glas koji oblikuje sliku grada kao monolitno “muslimanskog” i zatvorenog.

Nije slučajno. Upravo u trenucima kada se Bosna i Hercegovina suočava s kompleksnim političkim i sigurnosnim pitanjima pojavljuju se ovakvi narativi kao svojevrsni podsjetnik na stare matrice interpretacije.

Ono što, međutim, najviše zabrinjava nije ono što je napisano u Die Zeitu, nego ono što nije napisano u Sarajevu.

(Preporod.info)