Muftija Fazlović: Bit ćemo, ako Bog da, budni i dovoljno snažni

– Bit ćemo, ako Bog da, budni i dovoljno snažni, da odvratimo sve one koji i pomisle da nas opet mogu životno ugroziti – poručio u razgovoru za Preporod muftija tuzlanski dr. Vahid Fazlović, koji je i predsjedavajući Savjetodavne radne grupe Memorijalnog centra Srebrenica povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Razgovarao: Mirnes Kovač

PREPOROD: Poštovani muftija, ovaj razgovor vodimo uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici koja, očigledno, privlači pažnju cijelog svijeta. Koliko je to važno za bošnjački narod i njegovu sadašnju i buduću borbu za istinu i pravdu u Srebrenici i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine gdje su počinjeni zločini?

Muftija Fazlović: Mnoge institucije u Bosni i Hercegovini i u svijetu su se od ranije pripremale za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Itekako je vidljiva težnja da se ovim znakovitim povodom duhovno i moralno snažnije, kolektivno sveobuhvatnije i odgovornije posvjedoči zločin genocida u Srebrenici, dokazan i presuđen na najvišim međunarodnim sudskim instancama.

Samo ako budemo trajno pamtili zločin genocida i ispravno pouku uzeli, spriječit ćemo ponavljanje sličnih zlodjela koja neminovno ostavljaju planetarne posljedice. Takvu svrhu ima i, na Generalnoj skupštini UN-a prošle godine usvojena, Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kojom će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida. Neizrecivo je važno što međunarodne organizacije, države i narodi na svim kontinentima ovako aktivno i odgovorno sudjeluju u obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

To je zasigurno dodatno podstaklo i osnažilo Bošnjake da se u domovini i u cijeloj dijaspori organiziraju i da s velikom sviješću i odlučnošću podsjete i sebe i druge na ovu važnu godišnjicu. Ispravno poimanje zločina genocida u Srebrenici na razini svjetske javnosti i uključenost brojnih međunarodnih institucija i organizacija u njegovom obilježavanju nesumnjivo jača samopouzdanje i predanost bošnjačkog naroda da istraje u svojoj dugoročnoj borbi za istinu i pravdu. Ali i učvršćuje institucije države Bosne i Hercegovine u njihovoj odgovornosti i efikasnom djelovanju u skladu s presudama za genocid u Srebrenici i sve druge zločine počinjene u našoj zemlji.

Uključenost mladih u programe sjećanja na genocid

PREPOROD: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima svoje posebno mjesto u obilježavanju godišnjica genocida u Srebrenici. Koje su to aktivnosti Tuzlanskog muftijstva koje provodite na ovu važnu godišnjicu?

Muftija Fazlović: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini na svim nivoima provodi aktivnosti koje su pomno pripremane u skladu sa značajem i mogućom porukom ove godišnjice. Muftijstvo tuzlansko, zajedno s Medžlisom u Srebrenici, na temelju dosadašnjih iskustava i ove godine preuzima značajnu odgovornost u pripremama i organizaciji obilježavanja godišnjice genocida, posebno u okvirima vjerskog programa čiji je glavni dio obavljanje kolektivne dženaze na šehitskom mezarju u Potočarima.

Na cijelom području muftiluka tuzlanskog, u svim medžlisima i ustanovama Islamske zajednice, u periodu od juna do decembra ove godine, održat će se brojne manifestacije obilježavanja ove tužne godišnjice. Bit će organizirane tribine, okrugli stolovi i kolokviji o temama u vezi s genocidom, promovirano više knjiga, i naučnih, i dokumentarističkih, i djela iz književnosti. Planirano je i postavljanje izložbe "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici" u Tuzli, Srebrenici, Sarajevu i nekim drugim gradovima.

Povodom ove godišnjice želim posebno istaći uključenost mladih u programe sjećanja na genocid, a mnoge od njih oni iniciraju i realiziraju, pri čemu zapaženu ulogu imaju studenti naših fakulteta. U svim osnovnim i srednjim školama 11. juna su učenici i nastavnici u školskim dvorištima, na trgovima i na drugim mjestima, izveli performans "Cvijet Srebrenice". Bio je to veličanstven čin sjećanja i potvrda opredijeljenosti najmlađih da uče i trajno čuvaju istinu o najtežim poglavljima kroz koja je u prošlosti prolazila njihova zemlja Bosna i Hercegovina.

Jedan od izrazitih primjera ovogodišnjeg sjećanja vezan je za učenike Behram-begove medrese koji su, osim učešća u mirnoj šetnji s majkama Srebrenice na Trgu slobode u Tuzli, pripremili i izložbu umjetničkih fotografija u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona, a novinarska sekcija je 115. broj učeničkog lista "Misak" posvetila ovoj temi i u njemu donijela brojne priče preživjelih žrtava genocida i drugih ratnih zločina. Mreža mladih, također, aktivno sudjeluje u obilježavanju genocida u svim medžlisima muftiluka tuzlanskog, a primjereni programi će se provoditi i u svim našim mektebima.

PREPOROD: Muftijstvo inače, pored aktivnosti u vezi s 11. julom, permanentno ima programe u Srebrenici, a u tom kontekstu je svoje smjernice dalo i Vijeće muftija?

Muftija Fazlović: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je u cijelom proteklom periodu odgovorno brinula o Bošnjacima koji žive u Srebrenici, istovremeno snažno djelujući da se dokaže i sačuva istina o genocidu i drugim teškim zločinima počinjenim nad našim narodom.

Podsjetit ćemo da je Sabor Islamske zajednice donio Dekleraciju o genocidu, a Vijeće muftija fetvu kojom proglašava lokalitete Srebrenica i Žepa Šehitlucima genocida nad muslimanima Bošnjacima, na osnovu koje ova mjesta trajno imaju svoj hurmet s posebnim normama ponašanja i prema kojoj se obavezuje svaki musliman i muslimanka da čine sve što mogu kako bi se posljedice genocida otklonile. Poznato je da Rijaset Islamske zajednice u BiH pruža kontinuiranu podršku svim džematima koji su svoj rad obnovili na području entiteta RS.

^{Memorijalni centar Srebrenica je nesumnjivo institucija na koju se danas gleda s respektom i povjerenjem, a njeno ukupno djelovanje je prepoznatljivo i u svijetu i kod nas.}

U ukupnom djelovanju Muftijstva tuzlanskog od početka se posebna pažnja posvećuje medžlisima i džematima u sredinama u koje su se Bošnjaci vratili nakon agresije, genocida i drugih teških zločina. Naročito smatramo da nikada nikome od nas u Islamskoj zajednici ne smije ponestati odgovornosti i spremnosti da se našim džematlijama i čestitim imamima u Srebrenici i cijelom Podrinju pruži svaki vid neophodne pomoći. S tim u vezi, veoma smo često prisutni u Srebrenici i drugim sredinama u Podrinju, nastojeći da zajedno s našim glavnim imamima i imamima što temeljitije sagledavamo stanje, dobro planiramo i pravovremeno djelujemo na njegovom popravljanju. Mnogo je konkretnih poslova koje Muftijstvo tuzlansko, u skladu sa svojim dužnostima i nadležnostima, koordinira i u kojima permanentno sudjeluje u džematima Srebrenice i cijelog Podrinja.

Mjesto u koje se dolazi po nauk i pouku

PREPOROD: Vi ste na čelu Savjetodavnog tijela Memorijalnog centra Srebrenica. Centar je u posljednje vrijeme postao prepoznatljiv po svojim projektima memorizacije, ne samo lokalno već i na globalnom nivou. Koliko lokalna društvena, politička i akademska zajednica prepoznaje važnost ove institucije i šta Muftijstvo tuzlansko čini na tom polju?

Muftija Fazlović: Memorijalni centar Srebrenica je nesumnjivo institucija na koju se danas gleda s respektom i povjerenjem, a njezino ukupno djelovanje je prepoznatljivo i u svijetu i kod nas. Ova jedinstvena institucija stjecište je sušte istine o genocidu nad muslimanima Bošnjacima. Postala je jedna od sržnih tačaka našeg ovovremenog pamćenja, ali i identiteta. Na ovom mjestu, u ovoj šehidskoj dolini, najvećoj u našem narodu i u našoj zemlji, u bjelini nišana, ogleda se ono što smo bili i ono što sada jesmo. Bili smo čisti i nevini, kao bjelina koja je dominantna na ovom šehidskom mezarju. U simboličkom smislu, i nakon brojnih zločina koji su nad Bošnjacima počinjeni, ostali smo uspravni, dostojanstveni i neuprljani mržnjom koja se na nas tako bjesomučno sručila.

Zato mislim da je Memorijalni centar Srebrenica u našem narodu duboko zaživio kao mjesto u koje se dolazi po nauk i pouku i iz kojeg se crpi značajna snaga za sadašnja iskušenja kojima smo izloženi. Sve ove riječi oslanjam na svoja neposredna saznanja koja posjedujem kao predsjedavajući Savjetodavne radne grupe Memorijalnog centra Srebrenica. Ovakvo moje viđenje uloge Memorijalnog centra rezultat je i dragocjenih iskustava koja su nastajala u zajedničkim naporima i saradnji s najodgovornijima i svim zaposlenima u ovoj instituciji.

Posebno ističem kolosalnu ulogu majki Srebrenice u nastajanju i dosadašnjem razvijanju Memorijalnog centra, njihovu nadahnutost, strpljivost i dobrotu, ali i njihovu nepokolebljivu volju, upornost i čvrstinu u višedecenijskoj borbi za istinu i pravdu, za dostojanstvo žrtava genocida, svog naroda i domovine. Muftijstvo tuzlansko, Medžlis Islamske zajednice Srebrenica, svi naši imami i džematlije pružaju bezuvjetnu podršku plemenitoj misiji Memorijalnog centra, ispunjavajući s posebnom odgovornošću sve obaveze prema šehidskom mezarju, sastavnom dijelu ove institucije u Potočarima.

PREPOROD: Veliki dio tuzlanskog muftiluka obuhvata istočnu Bosnu, odnosno područja koja su u agresiji na Bosnu i Hercegovinu pretrpjela velika stradanja i zločine. Ipak, ljudi su se vratili, ali u posljednje vrijeme primjećuje se trend odlaska i napuštanja ognjišta, posebno mladih. Naravno, to je opći trend, ali su njegove posljedice najvidljivije i najpogubnije upravo na ovim područjima. Kakvo je danas stanje u ovim sredinama?

Muftija Fazlović: Nakon agresije i etničkog čišćenja, u nekim dijelovima ove države, nažalost, živi veoma mali broj Bošnjaka i to je za cijeli naš narod jedan veliki izazov i u ovom vremenu teško rješiv problem. Izazov druge prirode je opet značajniji povratak i trenutno stabilniji život ljudi, a takav primjer je i srednje Podrinje, bez obzira na genocid i druge teške zločine koji su nad Bošnjacima na tom prostoru počinjeni. Iako su prilike u kojima žive Bošnjaci na području cijelog entiteta RS prilično složene i nepovoljne, siguran sam da je još uvijek u gradovima i selima Podrinja moguće uspješno odgovoriti na neke od ključnih izazova.

Ovu činjenicu moramo duboko posvijestiti, jer je opstanak Bošnjaka na njihovoj rodnoj grudi, na koju su se vratili, jedno od najvažnijih pitanja za budućnost naše domovine. Ovaj ispit bismo, uz Allahovu pomoć, mogli i morali položiti. U tom pogledu, posebnu odgovornost imaju predstavnici Bošnjaka u političkim i državnim institucijama na svim razinama u ovoj zemlji. Islamska zajednica je od početka uključena u sve važnije tokove obnavljanja života i opstanka Bošnjaka u njihovim zavičajima, posebno na planu razvijanja i jačanja uloge džemata, u čemu su najveću odgovornost ponijeli naši hrabri i vrijedni imami. Zajedno s njima, mnogi džematlije su sve do danas istrajavali, čvrsto odlučni da žive na svojoj rodnoj grudi i da se svakodnevno bore da im bude bolje i lakše. Njihov put je iznimno zahtjevan i težak. Ali, to je i najblistaviji primjer požrtvovanosti i borbe za vlastitu domovinu i vrijednosti koje u njoj sa svim ljudima dijelimo.

Imami su bili predvodnici povratka

PREPOROD: Boravite često među tim ljudima. Šta su njihovi glavni problemi i brige? Koje instance smatraju najodgovornijim?

Muftija Fazlović: Život Bošnjaka u džematima povratka i dalje prate mnogostruke poteškoće i nevolje. Većina njih koji su se vratili na svoja imanja žive u nimalo zavidnom ekonomskom okruženju kakvo vlada u dijelu Bosne i Hercegovine kojim upravljaju vlasti iz Banje Luke. Dodate li tome sistemsku diskriminaciju kod zapošljavanja u javnim službama, oduzimanje prava na vlastiti jezik, stalno negiranje presuđenog genocida – onda vam je jasna slika tamošnjeg života.

Odista je svakom Bošnjaku koji živi u RS-u, posebno onima koji su žrtve genocida, bolno slušati stalno negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca i druge uvredljive i uznemirujuće poruke koje dolaze od najodgovornijih predstavnika društveno-političkih struktura srpskog naroda. Za takvo stanje velika odgovornost leži na međunarodnoj zajednici koja ima instrumente da svemu tome stane u kraj. U popravljanju ovog stanja mnogo više moraju činiti institucije države Bosne i Hercegovine.

Bošnjački predstavnici u vlasti primarno su dužni da pokažu aktivniji odnos prema povratnicima. Istaknimo poduhvate naših privrednika, koji su dio svojih kapaciteta razvijali u mjestima povratka i omogućili radna mjesta povratnicima. To su, doista, svijetli primjeri našeg vremena. I svi mi koji živimo u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i u dijaspori imamo trajnu obavezu da brinemo i pružamo konkretnu podršku braći i sestrama čija je sudbina bila da ponovo moraju graditi i obnavljati svoje kuće, jer žele da žive tamo gdje su rođeni, gdje su živjeli njihovi očevi i djedovi. E, da nam je o ovim emanetima zrelije promisliti, ne bi li potpunije došla do izražaja i 30. godišnjica genocida u Srebrenici.

PREPOROD: U kontekstu ove teme o kojoj razgovaramo, posebno nas interesira kako je danas biti imam u mjestima gdje su počinjeni najveći ratni zločini i genocid? Koliko je uopće u društvu prepoznata ta duhovna komponenta brige prema džematlijama i mjestima u kojima su počinjeni najveći zločini? Koliko kao Zajednica brinemo o imamima u tim sredinama, posebno o onima koji su i sami bili izravni svjedoci tih strašnih zločina?

Muftija Fazlović: Svi mi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini smo izuzetno ponosni na imame koji žive i djeluju među ljudima koji su se vratili u svoje predratne džemate, posebno u onim mjestima u kojima su počinjeni stravični zločini. Njihova misija je najteža ali i nasvjetlija. Naši imami svakodnevno okupljaju ljude, čine im živote lakšim i podnošljivijim, proživljavaju s njima sve njihove tegobe i traume, ali i radosti i veselja. Upravo su oni primjer dosljednosti na stazi najplemenitijeg učitelja Muhammeda, alejhi selam, koji je pozivao i upućivao da se među sve ljude donose olakšanje, nada i optimizam.

Neposredno poslije agresije, imami su nerijetko bili predvodnici povratka i tamo gdje su oni došli da sa svojim porodicama žive i danas postoje i aktivno djeluju naši džemati. Otuda, ovi uzorni bosanski imami uživaju neupitan autoritet i vrlo visoko mjesto na ljestvici poštovanja među svojim džematlijama i svim muslimanima. Iako nije moguće posve adekvatno izraziti njihov zalog u misiji Zajednice i našem narodu, čvrsto je opredjeljenje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i svih najviših vjerskih tijela da se neprestano institucionalno brine o statusu i djelovanju svakog od njih. Islamska zajednica će svojim ukupnim djelovanjem nastaviti bdjeti, zajedno s ovim svojim ulemanskim ešrafom, kako bi opstali svi džemati, bez obzira na to koliki se broj muslimana u njih vratio.

Glasno i jako čuvati istinu o genocidu

PREPOROD: I na kraju, ovogodišnja kolektivna dženaza u Srebrenici je ujedno i 30. godišnjica genocida. U svijetu u kojem živimo svjedočimo negiranju genocida, pokušaju prekrajanja narativa i jedan brutalni revizionizam. Kako očuvati memorizaciju istine, a pri tom izbjeći zamke vlastite i kolektivne viktimizacije?

Muftija Fazlović: Zločin genocida u Srebrenici počinjen je daleke, ali ne i davne 1995. godine, kao vrhunac zločinačkog plana sistematskog uništenja muslimana u ovom dijelu Evrope. Kada kažem daleke, mislim na odmak od trideset godina koji je sasvim dovoljan da nove generacije, okrenute novim vlastitim životnim perspektivama, skoro i ne znaju za taj planetarni zločin, ali i nedavne 1995. koja je, ipak, preblizu da bi rane žrtava mogle zacijeliti. Za našu budućnost je neizmjerno važno što je zločin genocida nad Bošnjacima van svake sumnje dokazan i na međunarodnim sudovima presuđen. Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenci su proglasili Ujedinjeni narodi.

Zato mi, Bošnjaci, moramo da budemo glasni i jaki u čuvanju te istine. Stalno je valja predstavljati i sebi i drugima kako bismo uspjeli da se sačuvamo od zločina genocida u budućnosti. Iako je naša riječ o genocidu koji je nad nama počinjen, zapravo, samo sušto svjedočenje o istinitim događajima, o zlu koje je cijeli civilizirani svijet detektirao kao zlo, njegovi počinioci i njihovi nasljednici u ideologiji ulažu mnogo truda pokušavajući da ga relativiziraju, pa vremenom i isključe iz memorije. Ali, mi imamo najjače oružje u svojim rukama, a to je istina, uvijek najpouzdaniji oslonac i najbolji putokaz za budućnost svih ljudi. Prema Kur’anu plemenitom: Istina je ono što nužno biva, što opstaje.

Laž je kratkovjeka, ona propada i prolazi (El-Isra, 81). Ne smije biti sumnje da ćemo na putu istine ustrajati. Dosadašnja borba ohrabruje i obavezuje. Bošnjaci danas imaju priliku da se svestrano obrazuju i odista je teško naći oblast u nauci, umjetnosti i tehnologiji gdje naši ljudi već nisu ostvarili visoke i zapažene rezultate. Upravo je ta naša, za sada rasuta, pamet i veliki broj obrazovanih i stručnih, vlastitim vrijednostima predanih ljudi, naš zalog da ćemo pamtiti zločin genocida koji je nad našim narodom počinjen, ali i da ćemo uspješno izbjeći zamke vlastite kolektivne viktimizacije. Bit ćemo, ako Bog da, s velikim razlogom budni i dovoljno snažni da odvratimo sve one koji i pomisle da nas opet mogu životno ugroziti.

(IIN Preporod)