Planinarske staze u BiH: Sigurnost u planinama traži sistemsko obilježavanje

U Bosni i Hercegovini registrovano je više od deset hiljada planinara koji se prilikom boravka u planinama najčešće kreću uređenim i obilježenim stazama. Odgovornost za njihovu sigurnost leži na nosiocima uprave planinarstva, na svim nivoima, a ona podrazumijeva adekvatno označavanje planinarskih puteva, staza, transverzala i objekata koje koriste planinari.

Uređenje i obilježavanje planinarskih staza trenutno je u fokusu djelovanja oko 150 planinarskih organizacija u Bosni i Hercegovini.

Iz Planinarskog saveza Federacije BiH navode da je u toku mapiranje terena i izrada interaktivne mape u saradnji s Evropskom planinarskom asocijacijom (EUMA), koja će sadržavati informacije u digitalnom formatu.

Načelnik Stanice planinarskih vodiča Sarajevo PS FBiH Husein Šabić pojašnjava da se radi na novom pristupu prikupljanja i dijeljenja informacija o bh. planinama, kroz intenzivnu saradnju s planinarskim udruženjima.

– Cilj je da se postavljanjem odgovarajućih oznaka planinarima omogući dolazak do cilja bez poteškoća. Terenski putevi su različiti: od stjenovitih dionica i bespuća do šumskih staza, makadamskih i asfaltiranih puteva. U skladu s tim, planinarski pravci se kategoriziraju kao nezahtjevni, zahtjevni (osigurani i neosigurani), a dodatno i kao lagani, umjerenoteški, teški, vrlo teški i ekstremno teški – objašnjava Šabić.

Naglašava da planinari i ljubitelji prirode u BiH uglavnom imaju dobre uslove za sigurno kretanje planinama, jer su ključni pravci adekvatno uređeni i označeni.

– Ipak, to je proces koji zahtijeva kontinuirani rad, ljudske resurse i finansijska sredstva. Markacije su izuzetno važne – ponekad i život znače. Zato je nužno osiguravati podršku i ulagati u planinsku infrastrukturu – kazao je Šabić.

Obilježavanje staza pruža planinarima jasne smjernice o skretanjima i opasnostima na određenim dionicama, čime se smanjuje rizik od gubljenja ili povreda.

Historija obilježavanja planinarskih pravaca u Bosni i Hercegovini datira od davnina. Prve markacije bile su u obliku kamenih kupa, koje su postavljali lovci, čobani i mještani radi lakše orijentacije. Planinari su ih nazivali – kamena moć, kameni čovjek – a tragovi takvih oznaka i danas se mogu vidjeti u bh. planinama, iako se savremeno obilježavanje danas vrši preciznijim metodama.

Jedan od prvih pisanih dokumenata koji sistematizira ovaj proces jeste publikacija „Uputstvo za označavanje planinarskih staza i puteva“ autora Ratimira Stefanovića, koju je objavio Planinarski savez Bosne i Hercegovine.

Oznake na planinarskim putevima danas obuhvataju osnovne markacije, pomoćne oznake u prirodi, kao i dodatne elemente poput putokaza, informativnih i oglasnih tabli. Sam proces regulisan je Pravilnikom o planinarskim stazama i Uputstvom o označavanju, a na terenu ga provode planinarske organizacije.

Standardna planinarska oznaka je crveni krug s bijelom tačkom u sredini. Postavlja se u visini očiju, s desne strane – na drveću, kamenju ili stijenama. Utemeljitelj ovakve markacije je slovenski planinar Alojz Knafelc (1859–1937), a vjeruje se da mu je inspiraciju pružio Apolonov leptir (Parnassius apollo), zaštićena vrsta koja nastanjuje osunčane kamenjare s niskom vegetacijom. Ovaj leptir je prepoznatljiv po bijelim krilima s crvenim kružnim šarama, koje podsjećaju na Knafelčevu oznaku.

Planinarski savez FBiH je član međunarodnih asocijacija UIAA i EUMA, čime preuzima obavezu da osigura sigurne i kvalitetne uslove za boravak planinara i ljubitelja prirode u planinskim predjelima.

(Preporod.info)