Akademik Enver Imamović: Krunisanje kralja Tomislava na Duvanjskom polju je historijski neutemeljen mit

Krunisanje kralja Tomislava na Duvanjskom polju 925. godine decenijama se uvlači u sadržaje školskih udžbenika, političkih govora i javne percepcije prošlosti.

Ovih dana hrvatska udruženja u Bosni i Hercegovini obilježavaju "1.100 godina Hrvatskog Kraljevstva", otvoreno ističući svoje motive.

Navode da "obilježavanje ove obljetnice nije bilo puko prisjećanje na davna vremena, već strateški čin".

O toj temi razgovarali smo s akademikom prof. dr. Enverom Imamovićem, jednim od najvažnijih bosanskohercegovačkih stručnjaka za ranosrednjovjekovni period.

Razgovarao: Sedin Salić

Preporod.info: Profesore Imamoviću, Vi ste decenijama istraživali ranu srednjovjekovnu historiju naših prostora. Koliko je za Vas lično kralj Tomislav relevantna figura u kontekstu bosanske i južnoslavenske prošlosti?

Imamović: Hrvatski kralj Tomislav pripada najpoznatijim vladarima rane srednjovjekovne hrvatske historije. Smatra se da je vladao od 910. do 928. godine. Za hrvatsku povijest značajan je jer se smatra prvim hrvatskim kraljem.

Mnogo toga što je u vezi s njim dotiče se i srednjovjekovne bosanske historije, što je razlog da je taj segment hrvatske povijesti, također, u žiži bosanskih historičara.

Preporod.info: Šta Vas je podstaklo da se intenzivnije bavite tom epohom, koja je često zamagljena između činjenica i mitova?

Imamović: U vrijeme vladavine kralja Tomislava, izvorna građa spominje i Bosnu. Srpski historičari smatraju da je tada Bosna pripadala srpskoj državi, a hrvatski povjesničari da je pripadala Hrvatskoj. Kritičkim pristupom izvornoj građi pokazuje se da su obje konstatacije proizvoljne i bez stvarnog uporišta.

Poznata hrvatska povjesničarka Nada Klaić, naprimjer, došla je do zaključka da je bosanska srednjovjekovna država starija, kako od srpske tako i od hrvatske.

Preporod.info: Da li postoji ijedan autentičan historijski izvor koji nedvosmisleno potvrđuje da je kralj Tomislav krunisan na Duvanjskom polju?

Imamović: Ne postoji nijedan historijski izvor koji to potvrđuje. Tvrdnja da je sabor održan na Duvanjskom polju 925. godine potiče od Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 19. stoljeća, koji se pozvao na Ljetopis Popa Dukljanina, nastao u 12. stoljeću.

U tom djelu se spominje sabor na polju Dalma i krunisanje izvjesnog Svetopeleka. Kasnije su povjesničari  izjednačili Dalmu s Duvanjskim poljem, a Svetopeleka s Tomislavom, što je neutemeljeno.

Preporod.info: Djelo “De administrando imperio” se često navodi kao izvor o Tomislavu. Koliko možemo osloniti tvrdnje na Konstantinovo pisanje?

Imamović: Bizantski car Konstantin Porfirogenet ne spominje kralja Tomislava u tom djelu, iako detaljno opisuje Hrvatsku tog vremena. Više podataka o Tomislavu nalazimo tek u djelima iz 13. stoljeća, kao što su „Historia Salonitana“, Tome Arhiđakona i pismo pape Ivana X, u kojem se Tomislav oslovljava kao kralj Hrvata.

Preporod.info: Zašto se Duvanjsko polje uopće etabliralo kao mjesto krunisanja? Ima li to uporišta u izvorima ili je riječ o simboličkoj konstrukciji?

Imamović: Ta tvrdnja imala je politički cilj: stvoriti predanje da su Duvanjsko polje i cijela Bosna bili dio Hrvatske. Ušla je u povijest kao mit koji se i danas koristi kao historijska činjenica.

Preporod.info: U kojim periodima se najviše potencirao narativ o krunidbi baš na prostoru današnje BiH?

Imamović: U 19. stoljeću, tokom narodnog preporoda. Tadašnji hrvatski povjesničari su, u zanosu buđenja nacionalne svijesti, često nekritički interpretirali izvornu građu, stvarajući predodžbu o velikoj i moćnoj Hrvatskoj, čije su granice dopirale do Drine.

Preporod.info: Možemo li reći da je Tomislav pripisan i Bosni i Hrvatskoj? Kako se njegovo ime tretira u dvjema historiografijama?

Imamović: Da, njegovo ime se koristi u obje historiografije, ali mlađa generacija hrvatskih povjesničara sve više odbacuje tvrdnju da je Tomislav krunisan na Duvanjskom polju, kao i da su granice Hrvatske tada sezale do Drine. Povjesničari poput Ferda Šišića, Mihe Barade i Nade Klaić kritički su osporavali te tvrdnje još u prošlom stoljeću.

Preporod.info: Postoje li arheološki nalazi na Duvanjskom polju koji bi podržali hipotezu o prisustvu kraljevske moći?

Imamović: Ne postoje arheološki nalazi koji potvrđuju krunisanje. Neki su se pozivali na ostatke starokršćanske crkvice iz 6. stoljeća, ali ona je iz vremena prije dolaska Hrvata i ne može služiti kao dokaz za krunisanje Tomislava.

Preporod.info: Može li se uopće govoriti o “krunidbi” u današnjem smislu riječi kada je riječ o ranom srednjem vijeku?

Imamović: Ne. Malo se zna o načinu krunisanja tadašnjih vladara. U tom periodu južnoslavenske su zemlje bile pod utjecajem velikih sila – Bizanta, Franačke, Ugarske – i tek su se formirale kao političke cjeline.

Preporod.info: Kakvu poruku šaljemo mlađim generacijama kada forsiramo nacionalno-romantične mitove bez čvrste historijske podloge?

Imamović: U historijama svih južnoslavenskih naroda napisano je mnogo netačnog, što je vremenom prihvaćeno kao službena istina. Danas, nasreću, raste nova generacija historičara koja pristupa izvorima kritički i odbacuje nacionalističke konstrukcije.

Preporod.info: Kako se može uspostaviti ravnoteža između poštovanja tradicije i naučne istine kada govorimo o ličnostima poput kralja Tomislava?

Imamović: Danas svako može pisati šta hoće, ali publika je sve obrazovanija i sposobna procijeniti ko govori stručno, a ko iz neznanja ili političke potrebe. Važno je da se njeguje kritički pristup i da se ne pravi razlika između “naše” i “tuđe” historije.

Preporod.info: Ako bismo željeli obilježiti Tomislava kao važnu figuru i u kontekstu BiH, šta bi bio dostojanstven i naučno utemeljen način?

Imamović: Obilježavanje 1100. godišnjice Tomislavove krunidbe je unutrašnja stvar Hrvatske. No, s obzirom da se to povezuje i s bosanskohercegovačkom prošlošću, prirodno je da se naši historičari uključe u raspravu i ukažu na vjerodostojnost interpretacije historijskih izvora.

(Preporod.info)