Haris Silajdžić 33 godine nakon prijema BiH u UN: Epskom borbom osujećeni ciljevi agresora

Prije 33 godine, ispred zgrade Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku na jarbolu se zavihorila zastava Bosne i Hercegovine, čime je simbolično označen prijem Bosne i Hercegovinu u najveću svjetsku organizaciju – Ujedinjene nacije.

Učinjeno je to nakon donošenja Rezolucije 755 – prijem BiH u UN, od 20. maja 1992. godine. Tim činom, jednim od najvažnijih u našoj hiljadugodišnjoj historiji, potvrđen je međunarodnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine kao nezavisne i suverene države.

Generalnoj skupštini u UN-a prije 33 godine, 22. maja 1992. godine, obratio se tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH Haris Silajdžić, koji je tom prilikom poručio da je na ovaj način naša zemlja postala "slobodna od opresije, ali ne i agresije".

On je upozorio da se u Bosni počinje činiti genocid i pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da aktivira Poglavlje 7. Povelje Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja regionalnog mira i stabilnosti.

– Više od hiljadu godina naše historije, kao političkog entiteta, Bosna i Hercegovina je stalno bila izložena ratovima. U srednjem vijeku bili smo jako kraljevstvo. Kasnije smo bili provincija ili corpus separatum, a bili smo i suverena država u okviru Jugoslavenske federacije. Uvijek smo bili multikulturno, multietničko, multivjersko društvo – poručio je tada Silajdžić.

Silajdžić se, 33 godine poslije, za Preporod.info prisjetio ove diplomatske pobjede Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da je Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UN-a u jeku otvorene vojne agresije uzrokovane pokušajem realizacije projekta velike Srbije.

– Operacije etničkog čišćenja dovele su do stradanja civilnog stanovništva bez presedana u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Povelja UN-a, međunarodni i humanitarni zakoni grubo su kršeni bez odgovarajućeg djelovanja međunarodne zajednice. U takvom, izuzetno teškom, periodu, na Bosnu i Hercegovinu je primjenjivan embargo UN-a na naoružavanje iz 1991. godine. Ipak, borbom Armije Bosne i Hercegovine, epskih razmjera, i otporom stanovništva, uz velike žrtve, agresor je osujećen u postizanju svojih ciljeva – kazao je za Preporod.info Silajdžić.

Inače, prijemom Bosne i Hercegovine u UN  stekli su se temeljni preduslovi pravne i svake druge prirode da se u odnosima naše zemlje sa svijetom realizuju svi oni sadržaji i oblici na temelju kojih je jedna država prisutna, prema svojim mogućnostima i potrebama, na međunarodnoj političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i svakoj drugoj sceni.

Stoga se ovaj datum uzima kao jedan od najznačajnijih u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine.

Ujedinjene nacije nastale su 24. oktobra 1945, nakon što je svijet porazio nacizam i fašizam u Drugom svjetskom ratu, a osnovna zamisao je bila da se spriječe budući ratovi. Sjeme Ujedinjenih nacija posijano je potpisivanjem Atlantske povelje, 1941. godine, između američkog predsjednika Franklin Roosevelt i britanskog premijera Winston Churchilla, kojoj su se pridružili i Sovjetski savez i devet okupiranih evropskih država. 

I pored toga što Ujedinjene nacije nisu Bosnu i Hercegovinu zaštitile u dovoljnoj mjeri, članstvo u UN-u je značilo da je Bosna i Hercegovina sebe ugradila u antifašistički svjetski poredak i da je jednakopravna s drugim državama. Dejtonski sporazum, iako je promijenio unutrašnju strukturu Bosne i Hercegovine, potvrdio je da je Bosna i Hercegovina, kao država, nastavila svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu. 

Obnova državnosti u ZAVNOBiH-u, nezavisnosti prvomartovskim referendumom i prijem u Ujedinjene nacije su tri ključne tačke kojima je u međunarodnim okvirima Bosna i Hercegovina oblikovana kao moderna država, sa snažnom antifašističkom tradicijom i međunarodnim priznanjem. 

Odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda uvjetovani su aktuelnom međunarodnom političkom i privrednom situacijom koja je dirigirana praćenjem i aktivnim sudjelovanjem u rješavanju međunarodnih kriza, tijela UN-a u kojima je BiH članica, zatim potencijalnim izborom u tijela za koja se BiH kandidira, kao i dinamikom rada u tim tijelima.  

Politička pitanja uglavnom su u vezi s praćenjem rada Vijeća sigurnosti te Skupštine i odbora Skupštine. U radu UN-a BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u New Yorku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu.

Istog dana kada je BiH postala punopavma članica, u UN su primljene i Hrvatska i Slovenija.

Inače, za ceremoniju prijema bila je potrebna nova zastava Republike Bosne i Hercegovine, s grbom s ljiljanima, koji je 4. maja 1992. godine postao zvanični grb zemlje.

Osmislio ga je dizajner Zvonimir Bebek, koristeći kao podlogu materijale iz vremena kralja Tvrtka, pohranjene u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nije bilo načina da se bosanskohercegovačka zastava pošalje u New York.

Iz Kabineta predsjednika Alije Izetbegovića poslane su faksom Bebekove skice grba, a u New Yorku je Muhamed Šaćirbegović, kao prvi ambasador, stupio u kontakt s grupom žena iz malobrojne bh. dijaspore.

Dika Lemeš, rodom iz Krajine, sašila je, uz pomoć prijateljica, zastavu Republike Bosne i Hercegovine za jedan dan.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)