Bolno sjećanje na ubijenu djecu Sarajeva: Porodice traže da Tužilaštvo BiH konačno kazni ubice djece

Za Sarajevo 5. maj je jedan od bolnijih dana. Glavni grad Bosne i Hercegovine bio je pod najdužom opsadom u historiji modernog ratovanja. Trajala je 1.425 dana, a u tom periodu ubijeno je 1.601 dijete.

Pogledamo li ove dvije brojke, možemo zaključiti da je skoro svaki dan ubijeno po jedno dijete.

Neka djeca su ubijena snajperskim hicima dok su se igrala u dvorištu ili na putu od kuće do škole ili nazad. 

Za porodice vrijeme nije izliječilo rane.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, podsjetio je kako je tokom opsade grada ubijeno 1.601 dijete, na najbrutalniji način. Među ubijenom djecom je bila i njegova kćerka.

Irma Grabovica imala je 11 godina kada je 20. marta 1993. godine, od granate ispaljene s agresorskih položaja, na Koševskom Brdu ubijena u dječijoj igri.

Fikretova želja je da se više nikada nikome ne ponovi ovakvo zlo. Smatra da nema većeg zločina od ubistva nevinog djeteta.

– Danas je Dan žalosti u Sarajevu, odat ćemo počast ubijenoj djeci i položiti cvijeće, dok je za sutra planirana manifestacija, to je bio prijedlog Kantona Sarajevo. Prethodnih godina, 5. maja je bio Dan sjećanja i manifestacija, ali ove je godine odlučeno da 5. maja, s obzirom na to da je Dan žalosti, bude samo polaganje cvijeća, a 6. maja manifestacija – kazao je za Preporod.info Grabovica.

S obzirom na to da će na današnjem odavanju počasti biti mnogo mladih, poručio im je da nikada ne zaborave šta se dešavalo njihovim vršnjacima.

– Obaveza i dug nam je da se ne zaboravi, da se na odgovarajući način sjećamo naše ubijene djece. Obaveza je da sve to što se događalo najmlađoj populaciji bude na jedan primjeren način preneseno na mlade, buduće generacije, kako bi imali određena saznanja i kako bi oni kreirali svoju budućnost na drugačiji način te kako se nikada ne bi dogodilo ono što se desilo 90-ih godina ovoj djeci – kazao je Grabovica.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine.

Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad, samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima boraca, mahom građana, koji su se odazvali pozivu za odbranu te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je ukupno 11.541 građanin Sarajeva.

Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, ubijeno je u prve dvije godine rata.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za tri decenije nije podiglo nijednu optužnicu, što je, kako ističe Grabovica, poražavajuće.

– Porodice i dalje najviše tišti to što niko od odgovornih za zločine nije procesuiran. Tužilaštvo nije učinilo dovoljno za procesuiranje zločina nad ubijenom djecom Sarajeva. Oni konačno moraju uraditi svoj posao, sramotno je i nevjerovatno da još nikada nisu podigli niti jednu optužnicu za tako stravične zločine nad najmlađom populacijom tokom opsade grada. Zaista je nerazumno, ne može se prihvatiti saznanje, da ne rade ništa na tom slučaju. Ako tako nastave, oni koji su činili tako strašne zločine ostat će nekažnjeni. To je jedan od uslova da se zlo iz 90-ih ne ponovi. Vjerujem da ćemo u narednom periodu, s obzirom da smo imali neke aktivnosti u prethodnih nekoliko mjeseci, stvari promijeniti i da će Tužilaštvo konačno uraditi svoj posao – istakao je Grabovica.

Na jednu od najvećih tragedija ratova na prostoru bivše Jugoslavije '90-ih godina prošlog stoljeća podsjeća spomenik u Velikom parku u centru Sarajeva, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika Mensuda Keče.

Sarajlije se tokom godine na više načina prisjećaju svojih ubijenih sugrađana.

Prije nekoliko godina u Titovoj ulici bila je postavljena 11.541 crvena stolica, kao podsjetnik na 11.541 ubijenu žrtvu u gradu tokom opsade. Male crvene stolice, s igračkama, simbolizirale su ubijenu djecu. Bolan prizor su bile igračke, baloni, cipelice koje su članovi porodica, prolaznici ostavljali na ovom mjestu.

U Sarajevu postoji Muzej ratnog djetinjstva čije postavke podsjećaju na strahote kroz koje su djeca prošla te pokazuju kako je izgledala njihova svakodnevnica. U centru grada se nalazi spomen-obilježje ubijenoj djeci, kao i spomen-soba.

Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.

Vojska Republike Srpske (VRS) i Jugoslavenska narodna armija (JNA) su od početka opsade, 5. aprila 1992, do njenog okončanja, 29. februara 1996, ubili više od 11.500 građana.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)