Poruka vjere, poruka dobra: Materijalna baština između destrukcije i konstrukcije (VIDEO)
Gosti dvadeset pete emisije ramazanskog serijala BIR televizije „Poruka vjere, poruka dobra“ bili su muftija zenički, hfz. prof. dr. Mevludin Dizdarević i doc. dr. Nihad Čamdžič, a govorili su o temi: „Materijalna baština između destrukcije i konstrukcije“.
Doc. dr. Nihad Čamdžič kazao je da nije svaka novina ni dobra ni pozitivna. Kaže kako se insistira kontinuirano na progresu, na izgradnji, na konstrukciji. Ponekad prenaglašeno insistiranje na konstrukciji dovodi do prenatrpanosti koja može voditi u destrukciju.
– Najteže djelo koje čovjek može činiti jeste misliti, zato ljudi bježe od mišljenja. Živimo u doba jedne civilizacije koja je dosegla svoj vrhunac, došla je u fazu stagnacije i postepenog opadanja. Ulazi u krizu uma, mišljenjenja, ovom civilizacijom dominira zloupotreba emocije, a u kulturnom civilizacijskom smislu vidimo da je ovo društvo odano hedonizmu i to šizofrenom hedonizmu, društvu konzumerizma koje želi pod svaku cijenu da proda proizvod i uveća svoj profit, društvu koje ne uvažava prirodu čovjeka, nego društvu koje želi da zloupotrebi čovjekove emocije, strahove, želje, žudnje i potrebe. Događaju se promjene, težnja ka rušenju starog i gradnji novog kako bi se ostvario profit. U ovom smislu razvoj je mač sa dvije oštrice, lagoda i luksuz proizvode slabog čovjeka i to je već predznak propasti civilizacije – kazao je Čamdžić.
Hfz. prof. dr. Mevludin Dizdarević kazao je kako je materijalna baština nešto što se naslijeđuje, i kolektivno i pojedinačno, poručivši kako je jedan dio te baštine važan jer je potreban za neku elementarnu egzistenciju, a drugi dio je važan na simboličkom nivou.
– Kada govorimo o baštini, ona podrazumijeva tri stvari. Prvo, baština je podrazumijevala mjesto gdje leži bogumil, grobno mjesto. Poslije je to podrazumijevalo naslijeđe koje nam je otac ostavio. Treće značenje tog pojma jeste cjelokupno naslijeđe minulih generacija. Kada govorimo o tome, važno je da razumijemo da je baština, ustvari, jedan kreativan proces, baština je važna. Ako hoćemo pozitivan odnos prema našim precima, moramo poštovati baštinu. Odnos prema prošlosti definira odnos prema budućnosti. Nijedan narod nije doživio uspjeh unošenjem stranih elemenata u svoju kulturu, ali to ne znači da sve iz naše prošlosti importiramo u našu sadašnjost. Trebamo znati šta treba ostaviti u prošlosti, a šta ponijeti sa sobom i kako prošlost primijeniti u savremenost – kazao je Dizdarević.
Cijelu emisiju pogledajte ispod:
(Preporod.info)
