Direktor hfz. dr. Malkić: Vjera nije spektakl – autentično islamsko učenje ne podnosi površnost

Vjera se ne može pojednostavljivati do mjere da ona postane skup raštrkanih i nagomilanih predaja, istina i činjenica koje se mogu tumačiti i predstavljati po vlastitom nahođenju, izjavio je u intevjuu za Preporod.info direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herecgovini hfz. dr. Mensur-ef. Malkić.

U intervjuu za Preporod.info, direktor Malkić pojašnjava, između ostalog, zašto u vjeri nema brzih odgovora te kako su teološke i etičke teme islama isuviše ozbiljne i sadržajne da bi ih se moglo populistički vjerodostojno prenositi  u javnost.

Također, govori i o ramazanu, ulozi porodice, Bejtul-malu, solidarnosti i danas prijeko potrebnom jedinstvu, ali i brojnim redovnim aktivnostima Uprave koju predvodi. 

Preporod.info: Ramazan je vrijeme kada se vjernici intenzivnije posvećuju ibadetu i samopreispitivanju. Kako da vjernici na najbolji način iskoriste takvu atmosferu pojačane duhovnosti za jačanje i izgradnju vlastitog karaktera, ali i unapređenje međuljudskih odnosa i izgradnju jakog i zdravog društva? 

Hafiz Malkić: Ramazan je posebna prilika za činjenje dobrih djela jer se dobročinstvo u ramazanu višestruko nagrađuje, a sve je, naravno, povezano i sa stanjem ljudskog duha i duhovnosti čovjeka. Tako je ramazan posebna prilika za duhovni rast i unapređenje ličnog karaktera.

Dobar način da vjernici iskoriste ovu atmosferu pojačane duhovnosti jeste da se, pored izvršavanja propisanih redovnih ibadeta, posvete preispitivanju vlastitih postupaka, jačanju strpljenja, discipline i suosjećanja. Post nas uči samosavladavanju, samodiscipliniranju i kontroli naših tjelesnih poriva, strasti, a redovno učenje i druženje s Kur’anom, uz namaze, produbljuju svijest o odgovornosti prema sebi i drugima. Stoga bi bilo dobro da svaki vjernik iskoristi ramazan za jačanje svoje ličnosti kroz iskrenu introspekciju, samousavršavanje i duhovni razvoj, samopročišćenje i približavanje Gospodaru svjetova, kroz razumijevanje vlastitih slabosti i vrlina te donošenje odluka o trajnim pozitivnim promjenama u svom životu.

Unapređenje međuljudskih odnosa i izgradnja jakog i zdravog društva važna su pitanja koja trebamo sebi postavljati svaki dan, a to znači i u ramazanu. U društvenom smislu, upravo ramazan nas poziva na jačanje međuljudskih odnosa, što bi značilo da trebamo više vremena posvetiti porodici, komšijama, prijateljima i sugrađanima, pružati podršku onima kojima je potrebna i širiti duh solidarnosti i zajedništva.

Solidarnost i društvena odgovornost

Kroz činjenje dobrih djela, pružanje pomoći potrebnima i aktivno sudjelovanje u društveno-korisnim aktivnostima, ramazan je prilika za doprinos izgradnji jakog, zdravog i moralno odgovornog društva. Konačno, važno je da duh ramazana ne prestane njegovim završetkom. Navike stečene u ovom mjesecu, poput redovnog prakticiranja ibadeta, činjenja dobra, strpljenja i pomaganja drugima, trebale bi postati trajni dio našeg karaktera i način života.

Preporod.info: Ovogodišnji ramazan Islamska zajednica je posvetila temi solidarnosti. Šta znači istinska solidarnost u islamskom kontekstu i kako je vjernici mogu primijeniti u svojim porodicama i džematima?

Hafiz Malkić: Da, u januaru mjesecu, organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održano je Predramazansko savjetovanje "Ramazan – mjesec solidarnosti" na kojem su prisustvovali članovi Vijeća muftija, članovi Rijaseta, rukovodioci organizacionih jedinica i ustanova Rijaseta, rukovodioci službi za vjerske poslove i obrazovanje u mešihatima i muftijstvima, glavni imami te koordinatorice Odjela za brak i porodicu pri muftijstvima.

U jednom izlaganju na ovogodišnjem Predramazanskom savjetovanju kazano je da solidarnost, u svom najširem smislu, predstavlja svijest o međusobnoj povezanosti i uzajamnoj odgovornosti i da je to moralni temelj koji nas podsjeća da stabilnost jedne zajednice zavisi od međusobnog razumijevanja i pomoći, te da solidarnost za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu ne predstavlja samo vrijednost nego nužnost.

Potpomaganje, uzajamna podrška i solidarnost u islamu nadilaze ideju puke saradnje ili pružanja pomoći u vrijeme slabosti i potrebe ili u određenim vremenima, oni su konstanta izvedena iz principa prijateljstva i zaštite jednih prema drugima u muslimanskoj zajednici.

Solidarnost u islamskom kontekstu podrazumijeva pomoć ljudima u društvu, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, imajući u vidu da nam je porodica bliža od rodbine, a rodbina od poznanika i tako dalje.

Dakle, treba pomoći najosjetljivijim socijalnim kategorijama: siromašnima, nemoćnima, jetimima i drugim pojedincima. Poznato je da je Muhammed, a. s., bio najdarežljivija osoba, a posebno je bio darežljiv tokom mjeseca ramazana. Shodno tome, mi bismo uz ramazan trebali biti darežljiviji, solidarniji, otvoreniji u dijeljenju ili davanju, s tim u vezi je i propisana obaveza da krajem ramazana damo sadekatul-fitr ili vitre, kako bismo učestvovali u međusobnom pomaganju. Ovom prilikom bih podsjetio muslimane da zekat i  sadekatul-fitr usmjere u Fond Bejtul-mal, kako je kod nas praksa već duži niz godina, jer se iz tog Fonda pomažu kategorije ili korisnici po odluci Vijeća muftija i time se potvrđuje da Islamska zajednica brine o različitim kategorijama.

^{Direktor Malkić: Uprava će nastaviti pružati stručnu i organizacijsku podršku organima i ustanovama Islamske zajednice}

Preporod.info: Islam naglašava važnost jedinstva, zajednice, institucija i međusobne podrške. Posebno je to važno u teškim i izazovnim vremenima kao što su današnja. Kako Islamska zajednica, odnosno, Uprava koju predvodite, može djelovati u pravcu očuvanja tih vrijednosti u vremenu sve izraženijeg individualizma i raznih socijalnih nepravdi? Koliko su jedinstvo i zajedništvo bitni?

Hafiz Malkić: Islam kao vjera utemeljena na univerzalnoj Božijoj uputi definiše i obuhvata cjelokupan sistem života koji treba praktično primijeniti. Kao takav, islam ne trpi da se njegova ibadetska suština odvaja od praktične forme. Nesporno je da Islamska zajednica ima obavezu i odgovornost da svoje djelovanje usmjeri na očuvanje misije islama, ali i na prenošenje emaneta na generacije koje dolaze. Dakle, islam zaista naglašava važnost jedinstva, zajednice i međusobne podrške, što je posebno važno u izazovnim vremenima. U kontekstu savremenog društva, gdje su individualizam i socijalne nepravde sve izraženiji, pored brige o imamima koji predstavljaju kičmu džemata, neophodno je posvetiti veću pažnju i džematu, kao osnovnoj organizacionoj jedinici Islamske zajednice, kroz koju se najbolje manifestira međusobna podrška, saradnja i zajedništvo.

To zajedništvo se ogleda kroz različite vjerske sadržaje poput džuma-namaza, vjerskih predavanja, iftara ili općedruštvenih akcija i sl. Sve to omogućava ljudima da se povežu, osjete empatiju, brigu, podršku i solidarnost. Islamska zajednica koristi institut hutbe i predavanja kako bi ukazala na važnost zajedničkog djelovanja i rada za opće dobro. Već sam spomenuo da je Uprava za vjerske poslove realizirala tradicionalno Predramazansko savjetovanje pod motom: "Ramazan – mjesec solidarnosti", što, između ostalog, ukazuje da je Islamska zajednica društveno korisna organizacija i da ima osjećaj i potrebu da u tom pravcu i djeluje. Islamska zajednica je u različitim momentima i situacijama aktivno sudjelovala u humanitarnim akcijama, poput pomoći siromašnim, bolesnim ili izbjeglicama, čime pokazuje praktičnu primjenu islamskih vrijednosti.

U svom djelovanju nastojimo uključiti i mlade da budu aktivni članovi zajednice.

Ovo je posebno važno u borbi protiv negativnih utjecaja individualizma i izazova kojima su izloženi putem društvenih mreža i savremenih uređaja, koji otuđuju današnjeg čovjeka od njegove iskonske prirode, a on je društveno biće. Suprotno tome, smatramo da promoviranje solidarnosti općekorisnog rada putem digitalnih platformi može biti dobar put ka povezivanju ljudi, dijeljenje pozitivnih poruka i organiziranje zajedničkih inicijativa, što nam je, svakako, kao društvu veoma potrebno.

Ramazan kao prilika za duhovni i društveni preporod

Isto tako, kao Zajednica otvoreni smo ka povezivanju, saradnji i izgradnji mostova između i drugih vjerskih zajednica koje djeluju u našoj zemlji, što smo praktično do sada pokazali i kroz našu aktivnu ulogu u Međureligijskom vijeću. Smatramo da takav način djelovanja može pomoći u boljem međusobnom razumijevanju i borbi protiv društvenih nejednakosti koje opterećuju naše društvo. Također, islam ne isključuje ni ulogu pojedinca u društvu jer svako od nas može i treba biti pozitivan primjer brige za druge, da širi dobročinstvo i pokaže kako islamski principi mogu biti primijenjeni u svakodnevnom životu. Ovo uključuje i borbu protiv predrasuda i diskriminacije.

Uostalom, procese pokreću pojedinci, ali oni traju i opstaju na uspostavi efikasnog i institucionalnog sistema. Jedinstvo i zajedništvo su veoma bitni u islamskom naučavaju. To je temelj za zdravu, funkcionalnu i harmoničnu zajednicu, a u islamu imaju posebno duboko značenje jer Muhammed, a. s., naglašava da su vjernici poput jednog tijela – ako jedan dio trpi bol, cijelo tijelo osjeća tu bol. Ovaj princip pokazuje koliko je bitno brinuti se za druge i biti svjestan zajedništva.

Dakle, jedinstvo i zajedništvo nisu samo pojmovi i vrijednosti koje islam potencira – one su temelj za napredak bilo koje zajednice.

U svijetu koji mijenja paradigmu djelovanja i organiziranja, ove vrijednosti postaju krucijalne. Kroz jedinstvo, ljudi mogu postići više, podržati jedni druge i izgraditi bolje društvo za sve. U Bosni i Hercegovini toga nikada nije falilo i nadamo se da ćemo svi skupa uložiti dodatni napor kako bismo napravili bolji i sretniji ambijent za sve nas.

Preporod.info:Ramazan je prilika za obnovu porodičnih veza i vraćanje vrijednostima koje su temelj društva. Kako porodica može biti središte duhovnog i društvenog preporoda tokom ramazana?

Hafiz Malkić: Porodica bi uvijek trebala biti središte razvoja pojedinca, gdje se u okviru porodičnog odgoja postavlja temelj, prije svega, za vjerski odgoj, potom za duhovni, psihički, intelektualni odgoj, itd. i gdje dijete uči i usvaja islamske vrijednosti, a što treba posebno doći do izražaja  tokom mjeseca ramazana. Svaka porodica treba iskoristiti blagoslovljeno vrijeme ramazana i pod okriljem Allahove, dž. š., milosti obnoviti, popraviti i unaprijediti unutarporodične odnose.

U ramazanu svakodnevno radimo samoobračun, razmišljamo o našim postupcima i djelima, a nakon toga bismo trebali, shodno našim ulogama u porodici, ulozi roditelja, supružnika, sina, kćerke, preispitati naše ponašanje prema svim članovima naše porodice. Eventualne nesuglasice i probleme lakše ćemo prevladati uz iskren i otvoren razgovor u ramazanskoj, porodičnoj atmosferi, kad su srca otvorenija, nježnija i spremnija na oprost. A naša lična i porodična promjena na bolje direktno se reflektira i na boljitak zajednice i društva u kojem živimo.

Jačanje institucionalnog autoriteta

Preporod.info: Uprava za vjerske poslove je ove godine ponovo pokrenula dodjelu murasela, a nakon prekida zbog pandemije, organizirala je i polaganje Stručnog ispita za imame, hatibe i muallime. Koliki značaj ove aktivnosti imaju za kvalitet vjerskog rada?

Hafiz Malkić: Murasele su pisana ovlaštenja reisul-uleme na osnovu kojih naši imami, hatibi, vjeroučitelji, muderrisi, odgajatelji i drugi crpe svoj legalitet i legitimitet da tumače islam. Činom uručivanja murasele javno se potvrđuje institucionalna pripadnost i odgovornost Islamskoj zajednici u vršenju poslova koji zahtijevaju stručna zvanja i ovlaštenje najvišeg vjerskog autoriteta. U protekloj godini, Uprava za vjerske poslove uspješno je okončala izdavanje murasela po većini upućenih zahtjeva organa, i ustanova, i Islamske zajednice.

Što se tiče polaganja stručnog ispita, to predstavlja važnu etapu u procesu stručnog usavršavanja naših imama, hatiba i muallima. Uprava za vjerske poslove pripremila je Pravilnik o stručnom ispitu imama, hatiba, muallima i muallīma, koji je Rijaset usvojio. Tim Pravilnikom su uređena pitanja u vezi s polaganjem stručnog ispita za imame, hatibe, muallime i muallīme, kao i sadržina i rokovi za polaganje stručnog ispita, sastav i način rada komisije pred kojom se polaže stručni ispit, obrazac uvjerenja, način njegovog izdavanja i vođenje matične evidencije. Prošle godine smo u Upravi pripremili i "Plan i program za polaganje stručnog ispita imama, hatiba, muallima i muallīma", koji je Rijaset usvojio, čime je reformiran koncept polaganja stručnog ispita, tako da on sada uključuje precizno definirane islamske discipline, odgovarajuću literaturu i način polaganja ispita.

U teorijskom smislu, ovaj stručni ispit omogućava kandidatima da obnove, utvrde i osvježe najvažnija znanja iz fundamentalnih islamskih disciplina, a u praktičnom smislu, kandidati moraju ovladati temeljnim primijenjenim znanjima i vještinama neophodnim za vršenje njihovog poziva.

Mi ćemo u Upravi nastaviti pružati stručnu i organizacijsku podršku organima i ustanovama Islamske zajednice, kako bi se naši imami, hatibi, muallimi i muallime mogli vjerodostojno i odgovorno odnositi prema svim novim pitanjima i izazovima u svom misijskom radu. Primjećujemo da naši imami i drugi uposlenici često ne očekuju od nas gotova i brza rješenja za svaku pojedinačnu situaciju na terenu, već radije sami poduzimaju inicijative, predlažu rješenja, traže odgovore i pri tome najčešće od nas očekuju odgovarajuće smjernice i podršku. Takva praksa je za nas ohrabrujuća, jer ne postoji nijedan organ niti institucija koja svojim adminstrativnim uređenjem može propisati i predvidjeti sve životne okolnosti i promjene koje se oko nas brzo odvijaju.

Preporod.info: Polovinom februara prvi put je organizirana i svečana promocija hafiza Islamske zajednice u BiH koji su u protekloj godini uspješno položili hifz. Kakvu poruku ova inicijativa šalje i koliko je važna u očuvanju hifza u našoj zemlji?

Hafiz Malkić: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je po prvi put na ovako svečan način organizirala dodjelu diploma mladim hafizima i hafizama koji su u protekloj godini uspješno položili hifz pred Komisijom za polaganje hifza. Do tog trenutka hafiske diplome uručivane su novim hafizima i hafizama od strane reisul-uleme ili njegovog izaslanika na hafiskim dovama.

Hafiske dove, u svrhu afirmacije hifza i hafiza Kur’ana, i dalje će se realizirati na terenu u organizaciji muftijstava, medžlisa ili medresa, a novi hafizi će tom prilikom preuzimati uvjerenje o položenom hifzu pred Komisijom Rijaseta.

Ove godine smo, pred ramazan, na jednom mjestu, u Gazi Husrev-begovoj džamiji, na svečanosti okupili 33 mlada hafiza i hafize koji su u 2024. godini uspješno položili hifz pred Komisijom za polaganje hifza i hafiske. Diplome im uručio je uvaženi reisul-ulema, a zamjenik reisul-uleme uručio je zahvalnice njihovim muhaffizima – mentorima. Ponosni smo što smo svjedočili uručenju hafiskih diploma i promociji u časno zvanje hafizul-Kur’an 21 mladog hafiza i 12 mladih hafīzā. Na ovaj način potvrđujemo i poručujemo da se u našoj domovini, iz godine u godinu, povećava broj hafiza, hvala Allahu, i da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj Bošnjaci i Bošnjakinje vole Kur’an, uče ga, izučavaju i praktikuju u svom životu i da će tako ostati do Sudnjega dana, ako Bog da, a Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini će nastojati da im pruža potrebnu pomoć na tom hairli putu.

Preporod.info: Uprava za vjerske poslove nadležna je i za raspored teravih imama i vaiza u domovini i dijaspori. Kako je ovaj proces realiziran? Koliko je studenata islamskih fakulteta i učenika medresa angažirano u džematima širom BiH i van nje?

Hafiz Malkić: Uprava za vjerske poslove u okviru svojih nadležnosti, pored vođenja procesa pripreme dekreta za imame, hatibe muallime i muallime, i njihove evidencije, ima obavezu da prikupi zahtjeve od organizacionih jedinica Islamske zajednice, tj. medžlisa, mešihata i krovnih organizacija izvan domovine, kada su u pitanju potrebe za teravih imamima. Taj vid angažmana kod nas se tradicionalno realizira angažiranjem učenika i studenata odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice. Apeliramo nadležnima u organizacionim jedinicama da tokom ramazana, u okviru svojih mogućnosti i stručnih kompetencija, budu angažirane i učenice medresa, kao i studentice islamskih fakulteta.

Naime, kao i kod svakog zanimanja veoma je važna praktična obuka, a za imamski, hatibski i muallimski poziv to je angažman u toku mubarek mjeseca ramazana.

Shodno tome, raspoređuju se učenici i učenice trećih i četvrtih razreda svih medresa koje djeluju u sklopu Islamske zajednice, kao i studenti i studentice fakulteta čiji je osnivač Islamska zajednica, a u tom procesu prednjače studenti koji se prvenstveno i pripremaju za imamski poziv. Sam proces se odvija na način da mi, kao Uprava, zatražimo dostavu spiskova od odgojno-obrazovnih ustanova, te informaciju od organizacionih jedinica koliko im treba teravih imama ili muallima. Nakon objedinjavanja tih podataka, Odjel za džemat i imamet iste obradi i selektira te se pristupa izradi rješenja. To je vrsta ovlaštenja i legitimiteta za praktikante kojim im se prenosi dio šerijatskih ovlaštenja od reisul-uleme, kao vrhovnog poglavara Islamske zajednice. To je posebno važno imajući u vidu činjenicu da za određenu vrstu ibadeta u islamu treba ovlaštenje nadležnog vjerskog autoriteta. Tim činom oni postaju dio lanca koji se, preko reisul-uleme i Menšure, vezuje za Poslanika, a. s.

Ove godine, kao i prethodnih godina, sve pripreme su izvršene na vrijeme, a Uprava je uradila 455 rješenja, od čega 145 za studente i studentice fakulteta, a ostalo su rješenja za učenike i učenice medresa. Naravno, pored ovog broja, imamo informacije od naših organizacionih jedinica da se angažiraju i učenici nižih razreda, ali njima rješenja izdaju nadležni glavni imami. Također, ove godine u našoj dijaspori, pored 290 imama, rješenjem Uprave angažirano je 85 studenata i studentica, što je pokazatelj visoke svijesti našeg naroda i želje da organizacija ramazanskih ibadeta i aktivnosti bude što bolja, ali da se i na taj način vežu za domovinu. Islamska zajednica ima obavezu da im pruži ovu vrstu usluge i zahvalni smo im na pokazanom interesovanju da mubarek ramazan provedu u što ugodnijem okruženju.

Preporod.info: Kako se organizira mektepska pouka tokom ramazana i na koji način se prilagođava specifičnostima ovog mjeseca?

Hafiz Malkić: Kao što vjernik svoje svakodnevne obaveze i život, u mjeri u kojoj je to moguće, prilagođava ramazanskoj atmosferi, tako se i mektepska pouka tokom ramazana prilagođava posebnim okolnostima i duhu ovog blagoslovljenog mjeseca. U brojnim mektebima pouka se organizira u drugim terminima, u odnosu na izvanramazansko vrijeme, kako bi se prilagodila zahtjevima i potrebama ramazana, naravno, i polaznika mekteba te se značajan dio mektepskih aktivnosti realizira prije ili nakon nekih od dnevnih namaza.

Osim navedenog, u mnogim džematima tokom ramazana organiziraju se posebni programi za polaznike mekteba, poput mektepskih mukabela, zajedničkih iftara, kvizova i humanitarnih akcija, čime se djeca motiviraju da kroz praksu žive vrijednosti ramazana. Također, ramazanske noći, a posebno kada je ramazan u zimskim mjesecima, pružaju priliku djeci da zajedno sa svojim roditeljima i drugim članovima porodice prisustvuju teravih-namazu, što dodatno jača njihovu povezanost s džamijom, džematom i Islamskom zajednicom. Tokom obrade nastavnih sadržaja, muallimi poseban naglasak stavljaju na teme u vezi s ramazanom, poput značaja ibadeta, posta, sadake, zekata, pomaganja i podrške potrebnima i međusobne solidarnosti.

Preporod.info: Tokom ramazana sve aktivnosti su intenzivirane, pa i one koje se odnose na angažman ženskog dijela džemata. Na koji način Islamska zajednica podržava veće uključivanje žena u vjerski život i Zajednicu?

Hafiz Malkić: Islamska zajednica je osnivanjem Odjela za brak i porodicu 2015. godine precizno trasirala načine za uključivanje i sudjelovanje žena u kreiranju i realizaciji vjerskog života u džematu i Zajednici. Naše muallime i profesorice, kao koordinatorice, angažirane su da zajedno s kolegama imamima učestvuju u programima promocije bračnih i porodičnih vrijednosti, te da osmišljavaju posebne programe i aktivnosti za žene, za ženski dio džemata.

U proteklih deset godina žene, džematlijke su putem ovih programskih sadržaja imale priliku da uče o svojoj vjeri kroz predavanja, seminare, kurseve i halke sufare i Kur’ana, katedre fikha, hadisa i tefsira, te da preko predavanja stručnjakinja iz pedagogije, psihologije, medicine, prošire svoje znanje i iz ovih oblasti i dobiju odgovore na pitanja koja ih zaokupljaju. Programi koje koordinatorice pripremaju za ženski dio džemata, dakako, najbogatiji su i najsadržajniji tokom mjeseca ramazana, a tako će biti i ove godine, ovog ramazana.

Preporod.info: Bejtul-mal je jedan od instrumenata Islamske zajednice za pružanje pomoći onima kojima je to potrebnonajugroženijima. Koliko je danas važno jačati tu instituciju i kako vjernici mogu aktivno doprinijeti njenom razvoju?

Hafiz Malkić: Zekat se unutar ukupnog konteksta vezuje za nešto lijepo, na način da se vjernik i vjernica trude da to što izdvajaju od svoje imovine bude i drugima lijepo i da to čine s najljepšom namjerom. Zekat se semantički vezuje uz riječ pravo, potičući tako razmišljanje o pravu drugoga. Razmišljajući o pravu drugoga, vjernička populacija prestaje doživljavati imetak kao nešto isključivo vlastito i lično, već se imetak doživljava unutar relacije kojom se ostvaruje briga o pravu drugoga. Tako se dodatno naglašava relacijsko značenje, jer se vodi briga o onome što je i drugima lijepo, kao i o onome što je pravo drugih. Institucionalni pristup okupljanja zekata osigurava da prava budu ostvarivana unutar jasnih okvira i normi, čime se postiže pravičnost i ravnoteža.

Praksa Allahovog Poslanika, a. s., i pravovjernih halifa, r. a., ukazuje na činjenicu da je zekat primarno društvena obaveza, institucionalni ibadet, a ne individualni čin ostavljen volji pojedinca da ga izvrši kako on želi. Postojanje institucije koja nosi ovaj emanet uveliko olakšava vjernicima izvršavanje ove obligatne dužnosti, s obzirom na to da kompletna odgovornost s pojedinca prelazi na nositelje funkcije unutar institucije, čime je zekat valjan samim izdvajanjem na adekvatan i šerijatom predviđen način, dok odgovornost pred Stvoriteljem i zajednicom, imaju institucije i njeni uposlenici.

Posve je opravdano i utemeljeno kazati da je revitalizacija prakse institucionalnog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra, bila jedan od najznačajnijih i najdalekosežnijih institucionalnih, civilizacijskih, organizacijskih i vjerskih iskoraka i uspjeha Islamske zajednice.

Kroz Fond Bejtul-mal Islamske zajednice u Bosni I Hercegovini postignuta je puna intencija propisa zekata koji je podignut na nivo organiziranog ibadeta na institucionalan način, ali su, ujedno, njime obuhvaćene i Kur’anom spomenute kategorije primalaca koje prepoznaje ulul-emr Zajednice, te shodno vremenu, vrši raspodjelu prihoda. Osnivajući Ured za društvenu brigu, još jače je istaknuta uloga brige o socijalno najugroženijim kategorijama društva, imenovanjem fondova kroz koje se obezbjeđuje i realizira briga o njima.

U taj proces aktivno su uključeni imami, ali i vjernici kao volonteri i promotori dobra. Vidljivo je da je Ured za društvenu brigu inicirao i realizirao niz projekata, za koje možemo reći da su od velikog društvenog značaja, kao što su podjela stipendija učenicima i studentima, podjela ramazanskih paketa, te prehrambenih i higijenskih paketa u zimskom periodu, podjela bajramskih paketića za polaznike mektepske pouke u povratničkim džematima, ali i pomoć za određena udruženja koja pomažu djeci s teškoćama u razvoju. Nezaobilazna je briga Islamske zajednice i pomoć stanovništvu na područjima koja se pogođena poplavama, zemljotresima i drugim vremenskim nepogodama.

Vjera između pojednostavljivanja i autentičnosti

To su samo neki od načina društvenu korisnog djelovanja i podrške različitim kategorijama stanovništva koje pruža Fond Bejtul-mal, a koji se, između ostalog, puni i tako što muslimani i muslimanke odgovorno izvršavaju obavezu izdvajanja zekata i sadekatul-fitra u Fond Bejtul-mal. Dovu upućujem Allahu, dž,.š., da im primi zekat i sadekatul-fitr, da im zaštiti imetke i spusti bereket na njih i njihove porodice.

Preporod.info: U vremenu kada su mnoge teme pojednostavljene ili prilagođene sadašnjim trendovima, kako prepoznati i izbjeći populistički pristup vjeri? Kako Islamska zajednica može očuvati autentičnost vjerskog učenja i suprotstaviti se negativnim posljedicama populizma?

Hafiz Malkić: S pravom primjećujete da je uzrok populističkih trendova u značajnoj mjeri sadržan u opasnom kursu pojednostavljivanja. U nekim svakodnevnim prilikama, kada se traži prečica do cilja, pojednostavljivanje može biti poželjeno jer nam skraćuje vrijeme i procedure. Problem s pojednostavljivanjem počinje onog trenutka kada se neselektivnom primjenom pojednostavljivanje pretvori u banaliziranje i relativiziranje.

Vjera se ne može pojednostavljivati do mjere da ona postane skup raštrkanih i nagomilanih predaja, istina i činjenica koje se mogu tumačiti i predstavljati po vlastitom nahođenju.

Pojednostavljivanjem se najlakše stiže do odobravanja i podrške mase. Mase vole jednostavnost, zabavu, spektakl.  Ipak, pojednostavljivanjem i banaliziranjem gubi se sva ona dubina smisla i raskoš nijansi u znanjima i tumačenjima koja su stoljećima akumulirana u islamskoj kulturi i civilizaciji. Teološke i etičke teme islama su isuviše ozbiljne i sadržajne da bi ih se moglo populistički vjerodostojno prenositi  u javnost. Uprava za vjerske poslove, u svome radu i edukaciji imama i hatiba, afirmira strpljivo učenje i metodološko stjecanje znanja. U vjeri nema brzih i jednostavnih odgovora, jer vjera je nezamisliva bez vrlina i vrijednosti.

Da bi neko postao ustrajan, strpljiv, iskren, pravedan, jednom riječju, da bi stekao bar jednu od ovih plemenitih vrlina, neophodno je da danonoćno brusi i izgrađuje svoj karakter. Uporedo s tim, o ovim vrlinama potrebno je govoriti i pisati kompetentno i s referentnim znanjem. Nije dovoljno, čak je i kontraproduktivno, slatkorječivo proklamirati da se ove vrline mogu ostvariti formalnom primjenom jedne ili dvije predaje.

Neozbiljno je pojednostavljivati ozbiljne duhovne zahtjeve, a  retoričkim i stilskim figurama idealizirati ove vrijednosti. U prvom slučaju, govorimo o vjerodostojnom odgojnom radu, a u drugom, o populističkom manipuliranju masama. Potrebno je podsjetiti da je Muhammed, a.,s., upozorio ashabe da su njemu lično najmrži nametljivi govornici i oni koji se samodopadno prenemažu u svome govoru, oholo ističući svoju govorljivost.

Preporod.info: Koja bi bila Vaša ključna poruka muslimanima ovog ramazana? 

Hafiz Malkić: Mi muslimani trebamo imati na umu riječi Muhammeda, a. s., da je ramazan veliki i blagoslovljeni mjesec, mjesec objave i učenja Kur’ana, mjesec čiji je post Allah, dž. š., učinio obaveznim, a njegove noćne namaze dobrovoljnim. Da je ramazan mjesec strpljivosti i dobročinstva. Da u ramazanu trebamo što više izgovarati riječi „Lā ilāhe illallāh" – Nema drugog boga osim Allaha, i moliti Ga da nam grijehe oprosti jer to je put za postizanje Njegovog zadovoljstva. I trebamo moliti Allaha, dž. š., da nas nagradi Džennetom, a sačuva od Džehennema. S druge strane, naša domovina Bosna i Hercegovina i mi u njoj, zajedno s osobama i narodima s kojima dijelimo istu sudbinu na ovim prostorima, prolazimo kroz velika iskušenja.

Svima nam je potrebno mnogo više mudrosti i strpljenja kako bismo se ujedinili u našem zajedničkom cilju i intersu da želimo život dostojan čovjeka, da želimo živjeti u zemlji u kojoj ćemo se osjećati sigurno, i mi i naša djeca, da želimo živjeti u zemlji u kojoj nijedan građanin neće biti obespravljen. Mi Bošnjaci posebno smo zainteresirani za opstanak državnog okvira naše domovine Bosne i Hercegovine, mi nemamo alternativu, mi nemamo rezervnu domovinu i mi ne želimo drugu domovinu. Bosna je emanet koji smo naslijedili od naših predaka, naših djedova i očeva, emanet koji moramo čuvati, i sačuvati, i ostaviti našoj djeci i unucima na čuvanje.

(Adnan Muminović/Preporod.info)