Sehurski program RTV BIR “Zapostimo zajedno”: 100 godina od rođenja Alije Izetbegovića

“100 godina od rođenja Alije Izetbegovića” bila je tema desetog po redu izdanja Sehurskog programa RTV BIR “Zapostimo zajedno”. Na ovaj način, ovkroz oim programskimvo izdanjem i ovom temom odat je skromni respekt i poštovanje ličnosti rahmetli Alije Izetbegovića – prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Autor koncepta ovog programa, urednik i voditelj je prof. dr. Zehra Alispahić.

Gosti ovog izdanja bili su: Mustafa Spahić – penzionisani profesor historije islama i sociologije u Gazi Husrev-begovoj medresi, poznati bh. vaiz te bliski saradnik Alije Izetbegović; dr. Faris Nanić – inžinjer građevine, pisac, publicista, političar i nekadašnji šef Kabineta predsjednika predsjedništva BiH Alije Izetbegovića; te dr. Admir Mulaosmanović –vanredni profesor na programu političkih i društvenih nauka na Balikešir Univerzitetu u Turskoj te bivši predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Alija Izetbegović”.

Nakon biografskog uvoda, prof. Spahić prisjetio se momenata u kojima je počeo upoznavati Aliju Izetbegovića.

– Moje upoznavanje s Alijom Izetbegovićem počelo je bez fizičkog susreta. O njemu i još jednom mladom muslimanu, Ešrefu Čampari, sam prvi put čuo od nekadašnjeg glavnog imama u Zenici, Hasana-ef. Ljevakovića. Toliko sam čuo o njima i „Mladim muslimanima“ u tom momentu da sam to mogao naslikati koliko sam bio pod utiskom. Kada je Izetbegović, zajedno s Čamparom, osuđen 1946. godine na kaznu zatvora od tri godine –  takva presuda mu je spasila život. Jer, nakon Alijinog odlaska u zatvor na njegovo mjesto u „Mladim muslimanima“ dolazi Halid Kajtaz koji je kasnije ubijen. Tada, dok je bio u zatvoru,  Alija Izetbegović nikada nije htio da primi paket od rodbine dok mu ne potvrde da su isti paket poslali i njegovom prijatelju Čampari, što govori o ljudskoj dimenziji Alije Izetbegovića. S druge strane, upoznao sam ga kroz tekstove  u Takvimu, Glasniku i beogradskoj Kulturi. Konačno, lično i fizički, sam ga upoznao u Vogošći na džumi, zajedno s Omerom Behmenom – prisjećao se prof. Spahić.

Dr. Faris Nanić se, također, osvrnuo na period najintenzivnijeg druženja s predsjednikom Alijom Izetbegovićem, u vremenu kada je on postao centralna bošnjačka ličnost 90-ih godina.

– Godine 1989. u Islamskom centru u Zagrebu sam upoznao Aliju Izetbegovića, u momentima kada sam još uvijek bio pod dojmom pročitane knjige “Islam između Istoka i Zapada”, koju je on napisao. Moj odnos prema Aliji kao prema lideru bio je stvar svjesne odluke koja je rezultirala razgovorom s njim i osobnim upoznavanjem. Bio sam među prvih 40 osnivača Stranke demokratske akcije i to me nužno vodilo ka prvim organizacijskim formama, osnivačkim skupštinama, konvencijama i sl. Koncept koji je ponudio Alija Izetbegović, sa svojim saradnicima, probudio je bošnjački narod i od tada pa do kraja njegovog političkog djelovanja, bio sam uz njega u njegovim najtežim trenucima i iskušenjima političkog života – rekao je dr. Nanić.

Dr. Mulaosmanović je naglasio da je Alija Izetbegović na prvom mjestu bio mislilac, a nakon toga državnik i političar.

– Kad čitamo njegova djela i članke koje je pisao te razloge zbog kojih je to radio, vidimo da je uvijek težio za spoznajom i razumijevanjem ovoga svijeta. On je bio čovjek koji je mnogo mislio i mnogo promišljao. U intelektualnom društvu, dominantno je ostalo razumijevanje Alije Izetbegovića kao mislioca. Alija Izetbegović je bio neko ko je imao konstantnu želju da se bude aktivan te da se bude sudionikom događaja i promjene. To ga je i dovelo do shvatanja da Bošnjaci trebaju da budu politčki faktor u svemu ono što je tada dolazilo – kazao je dr. Mulaosmanović.

Između ostalog, prof. Spahić kazuje kako je Alija Izetbegović živio život u svojoj istinskoj naravi i prirodi.

 – Što je više imao odgovornosti, sve više je nastojao da ima potpunu identifikaciju s narodom.  Pune četiri godine ništa drugo nije htio da jede, osim onoga što je na vojničkom kazanu. Te osobine su bile njegova istinska narav i priroda –  opisuje prof. Spahić.

Također, dr. Nanić komentira da je Izetbegović od početka uvijek vjerovao u Bosnu i Hercegovinu s harmoničnim društvom različitosti.

– I to različitostima koje počivaju na istim vrijednostima. On je to prepoznavao kroz historiju BiH i aktuelno stanje. Bio je spreman uvijek da prima kritike na svoj račun, račun svoje politike i vojske. On je Bosnu, definitivno, vidio kao zajednicu različitosti gdje se te različitosti mogu međusobno obogaćivati – izjavio je dr. Nanić.

Dr. Mulaosmanović ističe da je Alija Izetbegović odavao utisak lidera jer je od svojih početaka djelovao i težio ka promjenama u društvu.

–vZnao je kako će izgledati i funkcionisati stranka nakon što izađe iz zatvora. To govori o liderskim sklonostima. Ali, po mom mišljenju, najljepša karakteristika Alije Izetbegovića bila je postojanost i dostojanstvo –  zaključio je dr. Mulaosmanović.

Cijelu emisiju možete pogledati u prilogu:

 (Asim Zukić / Preporod.info)