Dokle doseže Deklaracija "Svesrpskog sabora" i proslava dana Srbije i RS-a: Bude li se politike i aveti prošlosti?

Ulice Banje Luke danas su okićene zastavama entiteta RS i susjedne Srbije povodom proslave "Sretenja". Obilježavanje ovog datuma, Dana državnosti Srbije zajedno s nepostojećim "danom državnosti" RS-a, što će ove godine prvi put biti realizirano, definisano je prošlogodišnjom Deklaracijom "Svesrpskog sabora."

U dokumentu koji je usvojen u parlamentima Srbije i RS-a, navedeno je da je Sretenje, 15. februara, Dan državnosti Srbije i "dan državnosti RS-a" koji treba "ujedinjeno i zajednički proslavljati".

No, na samom početku nužno je razjasniti da RS nije država, već administrativna jedinica države Bosne i Hercegovine. Dakle, sporna riječ u Deklaraciji je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar Bosne i Hercegovine.

Da bismo u potpunosti razumjeli zašto je ova inicijativa sporna, nužno je vratiti se unazad kroz historiju i analizirati odnose Srbije i Bosne i Hercegovine. Od vremena Prvog srpskog ustanka 1804. godine, koji je počeo na "Sretenje", srpski narod je kroz različite historijske periode pokazivao interes za teritorijalno širenje. Prvi i Drugi srpski ustanak, kao i kasnije ratne kampanje, imale su za cilj stvaranje "Velike Srbije", što je uvijek uključivalo i teritorije BiH.

Agresija na BiH, početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, bila je vrhunac tih hegemonističkih težnji. Srbija, pod vodstvom Slobodana Miloševića, podržavala je, vojno i logistički, snage RS-a koje su provodile brutalne etničke čistke i počinile genocid u BiH.

Sjećanja na ratne dane su i dalje živa u kolektivnoj svijesti građana BiH, posebno među onima koji su izgubili svoje bližnje ili su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Sretenje, kao datum početka Prvog srpskog ustanka, ima duboko simboličko značenje za srpski narod. No, predložiti taj datum kao dan obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske ima mnogo šire implikacije. Na prvi pogled, može se činiti kao pokušaj jačanja veza između Srbije i RS-a, ali dublje gledano, to je još jedan potez koji ukazuje na kontinuirane teritorijalne pretenzije Srbije prema BiH.

Te pretenzije postale su najjasnije izražene tokom ratova 90-ih godina, kada je Srbija, pod krinkom zaštite srpskog naroda izvan svojih granica, vodila krvavu kampanju za stvaranje "Velike Srbije".

Danas, iako Srbija formalno podržava teritorijalni integritet BiH, u praksi se ponaša drugačije.

Zvanična politika predsjednika Aleksandra Vučića često je kontradiktorna. S jedne strane, Vučić izjavljuje podršku teritorijalnom integritetu BiH, dok ,s druge strane, održava neuobičajeno prisne veze s političkim vrhom RS-a i podržava njihove separatističke težnje.

Prijedlog da neustavni dan RS-a bude isti dan kad i Dan državnosti Srbije implicira "jedinstvo srpskog naroda preko granica država", što može imati dalekosežne političke posljedice. Takav potez šalje jasnu poruku da Srbija i dalje gaji ideju o "Velikoj Srbiji", uključujući teritorije BiH.

Inicijativa Milorada Dodika da se Dan RS-a premjesti na "Sretenje" dio je šire strategije jačanja srpskog utjecaja u regiji.

Prebacivanje Dana RS-a na "Sretenje" trebalo bi biti ozbiljno shvaćeno kao provokacija i korak unazad u procesu pomirenja i stabilizacije regije. Ovo što se slavi danas, sutra i prekosutra, mora biti shvaćeno kao ozbiljna prijetnja miru i stabilnosti u regiji.

Da je to tako potvrđuje činjenica da će svečanoj akademiji povodom Dana državnosti Srbije prisustvovati srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Na sve to, i pored navedenih opasnosti, iz Sarajeva, političkog centra BiH i aktuelne vlasti, nema posebnih reakcija, a kamoli strategije i plana kako se boriti protiv ovakve politike.

Valja, pak, podsjetiti da su usvajanje Deklaracije "Svesrpskog sabora" osudili, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je u jučerašnjoj izjavi na upozorenja koja je prošle godine iznio pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Bećirović je tada govorio o "Svesrpskom saboru" kao opasnom antidejtonskom udaru na BiH, na šta je i sada podsjetio. Politički vrh u Republici Srpskoj odbacuje ovakve navode, naglašavajući da time nikoga ne ugrožavaju, već da na ovaj način pokazuje jedinstvo srpskog naroda, koje nikome ne bi trebalo smetati.

Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković smatra da ovo jasno pokazuje pretenzije Srbije za "srpskim svetom", te da je riječ o diplomatskom skandalu na koji BiH mora reagirati.

– Ovim Srbija jasno i otvoreno pokazuje teritorijalne pretenzije, dok pokušava preusmjeriti pažnju i krizu na BiH, uslijed problema s kojima se Vučić susreće posljednjih mjeseci. Vučić to radi svjesno i u dogovoru s Dodikom (Milorad Dodik, predsjednik RS-a), koji je, također, u velikom političkom problemu. I time šalju jasnu poruka da ne poštuju državu Bosnu i Hercegovinu i njen suverenitet, iako to deklarativno govore – kazao je, između ostalog, Duraković.

Umjesto Bosne i Hercegovine, politički vrh RS-a radije bira Srbiju.

Bez obzira na Deklaraciju "Svesrpskog sabora" i pretenzije "Velike Srbije", RS je sastavni dio Bosne i Hercegovine, u njenim je granicama i u njima će ostati.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)