Zločini koji još traju: Stotine odbjeglih ratnih zločinaca nikada neće biti procesuirano

Adekvatno kažnjavanje onih koji su činili i učestvovali u ratnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu minimum je pravde koju zaslužuju žrtve porodica.

Trideset jedna godina je puno, ali očito ne dovoljno da svi ratni zločinci budu iza rešetaka. Na slobodi je njih na desetine.

Žrtve se skoro svakodnevno na ulicama, licem u lice, susreću sa svojim dželatima, ubicama svoje djece, žena, muževa. Vrijeme čini svoje, majke umiru a da nisu dočekale da krvolok koji je ubio njihovo dijete bude kažnjen.

Traže da ratni zločinci budu iza rešetaka u zemlji u kojoj su ubijali nevino stanovništvio, a posebno je bolno što su oni u Srbiji, Hrvatkosj i Crnoj Gori "heroji", pa umjesto kazne, dobiju odlikovanje.

Tragom vapaja majki, sestara, kćerki, Preporod.info poslao je upit na adresu Suda BiH, od kojih smo zatražili informacije o broju lica koja su nedostupna ruci pravde.

- Sud Bosne i Hercegovine, kada je riječ o ratnim zločinima, izdao je nalog za raspisivanjem potjernice za 63 osobe protiv kojih je potvrđena optužnica, dok su potjernice raspisane za deset pravosnažno osuđenih jer se nisu javili ili nisu pronađeni na adresi prije upućivanja na izdržavanje kazne – navodi se u odgovoru za Preporod.info.

Porodice žratava naglašavaju da je sloboda koju u drugim zemljama uživaju pravosnažno osuđeni porazna za sve ubijene, te od nadležnih traže da pred lice pravde dovedu sve koji su ubijali, mučili, silovali.

Poručuju da podizanje optužnica protiv nedostupnih osoba ne smije biti nerješivi problem pravosuđa BiH te apeluju na nadležne da, kada je riječ o ovom pitanju, konačno pristupe ozbiljno. Jer, kako ističu, 31 godina je dug period.

- Države koje kriju zlopčince moraju da sarađuju, u suprotnom, time što ih ne izručuju, postaju sudionici zla koje su zločinci radili. I domaće vlasti moraju se konačno suočiti s ovim problemom, toliko barem duguju žrtvama – poručuju porodice žrtava.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, jedan od razloga za veliki broj nedostupnih vidi u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

- Tom Strategijom omogućeno je da se svi oni koji su potencijalno ugroženi, odnosno postoji mogućnost da će odgovarati za počinjene ratne zločine, pogotovo lica s te famozne "A" liste, mogu dislocirati, odnosno pobjeći u susjedne zemlje, prije svega Srbiju, a naravno, jedan dio i u Hrvatsku, a jedan dio, manji, u Crnu Goru – kazao je za Preporod.info Tahirović.

Tahirović: Tužilaštvo BiH izbjegava primjeniti Anex "B" revidirane strategije, a samim time i procesuiranje "A" liste

Navodi da se stanje ni nakon više od pet godina od usvajanja revidendne Strategije nije promijenilo, istaknuvši kako Tužilaštvo BiH izbjegava primjeniti Anex "B" revidirane strategije, a samim time i procesuiranje "A" liste.

Iz Državnog suda su za Preporod.info su potvrdili i da je broj aktivnih predmeta za krivična djela ratnih zločina na dan 23.1.2025. godine iznosio 133. Ističu i da je pred Sudom BiH, od početka rada zaključno s ovim datumom, oslobođeno 200 lica.

Zadnji dostupni podaci iz 2020. godine pokazuju da je ukupni iznos odšteta koje je dodijelio Državni sud BiH u Sarajevu, tokom posljednjih osam godina, prelazi 1,8 miliona eura. Do danas, ta brojka je dosta veća, no, ovi podaci nisu nam dostavljeni.

Na naš upit koliko je osoba, kada je riječ o ratnim zločinima u BiH, do sada pred Sudom BiH optuženo za ubistva Bošnjaka i kolika je izrečena ukupna zatvorska kazna, kazali su da sud ne vodi evidenciju po nacionalnoj pripadnosti optuženih.

- U sudovima na svim nivoima trenutno su aktivne najmanje 172 potjernice za osumnjičenima, optuženima ili osuđenima za ratne zločine - naveli su iz Suda BiH.

Inače, brojni su primjeri u kojima su Srbija i Hrvatska dale državljanstvo optuženima pred izricanje presude za ratne zločine, čak i za učešće i činjenje genocida.

Optuženi za genocid u Srebrenici za kojima su raspisane potjernice su, između ostalih, Radoslav Janković, bivši obavještajni oficir u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS), Svetozar Kosorić, nekadašnji načelnik Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a, Tomislav Kovač, bivši zamjenik ministra i ministar MUP-a RS-a, Borislav Stojišić i Rajko Drakulić, nekadašnji komandir i pripadnik Vojne policije Vlaseničke brigade VRS-a te Milomir Savčić, bivši komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu VRS-a, kao i mnogi drugi.

Misija OSCE-a u BiH navodi da sva tužilaštva u BiH imaju značajan broj neriješenih predmeta ratnih zločina. Računaju da su do kraja 2023. godine domaće pravosudne institucije okončale ukupno 742 predmeta ratnih zločina, s 1.136 optuženih. Otkucava i produženi rok Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)