Korajlić o dojavama o bombama u evropskim školama: Spominjanje islamističkih motiva bez dokaza može dovesti do stigmatizacije muslimanske zajednice

Obrazovanje širom Hrvatske i nekoliko zemalja Evropske unije, zadnjih dana paralizovano je zbog dojava bombi u školama.

U medijima su zastupljeni izvještaji da iza prijetnji stoje islamisti, s obzirom da se u mailovima spominje "Allah, islam i dizanje u zrak".

Prve istražnje radnje pokazale su da su poruke poslane sa servera u Africi te da ništa ne upućuje na to da se radi o islamistima. Slične prijetnje u drugim evropskim zemljama upućivale su na Rusiju i Ukrajinu, a ne na islamiste.

Sve učestalije prijetnje, u kojima se kao glavni krivci etiketiraju islamisti, dovode do diskreditovanja islama. Međutim, treba napomenuti da islam i Kur’an ne veličaju silu i ne zagovaraju nasilje, kako se to uporno predstavlja u javnosti.

Stručnjak za kriminallistiku i sigurnosne studije prof. dr. Nedžad Korajlić u razgovoru za Preporod.info ističe kako u ovakvim slučajevima ne treba donositi zaključke bez konkretnih dokaza.

Upozorio je da, ukoliko nema potvrđenih informacija o počiniocima i njihovim motivima, medijsko povezivanje ovih prijetnji s islamom može stvoriti pogrešnu percepciju i produbiti stereotipe.

Ovakav stav profesora Korajlića potvrđuje i jučerašnji naslov u hrvatskim medijima: "Jesu li islamisti infiltrirali hrvatske škole?".

Naglašava kako mediji imaju odgovornost za objektivno izvještavanje jer, kako navodi, svaka neutemeljena tvrdnja može dodatno polarizirati društvo i negativno uticati na određene zajednice.

- Već duže vrijeme prisutan je obrazac u kojem se islam često instrumentalizira kao "dežurni krivac" u sigurnosnim krizama, čak i kada ne postoje nikakvi dokazi koji bi potvrdili takve tvrdnje.

Ovo može biti rezultat nesvjesne pristrasnosti, ali i ciljanih pokušaja oblikovanja javnog mnijenja. Mediji snose veliku odgovornost u takvim situacijama. Ukoliko se islamistički motivi spominju bez konkretnih dokaza, takav narativ može dovesti do stigmatizacije muslimanske zajednice i povećanja nepovjerenja prema njoj - navodi Korajlić.

Profesor Korajlić prokomentarisao je i da li se ovakvim navodima evropska javnost priprema za još agresivniju islamofobiju.

- U posljednjim godinama primjetan je porast islamofobije u Evropi, često opravdavan sigurnosnim razlozima. Ako se ovakvi incidenti koriste kao argument za širenje negativnih stavova prema islamu i muslimanima, to može dodatno pogoršati položaj muslimanskih zajednica. Umjesto generalizacija, potrebno je insistirati na činjenicama i profesionalnim istragama. Također, važno je ukazati na širi kontekst sigurnosnih prijetnji, koje ne dolaze isključivo iz jednog ideološkog spektra, već mogu imati različite uzroke - navodi Korajlić.

S obzirom na navedeno, ključno je, ističe profesor Korajlić, naglasiti i potrebu za odgovornim medijskim izvještavanjem i oprezom pri donošenju zaključaka.

- Također, treba upozoriti na opasnost islamofobične retorike koja može dodatno produbiti podjele u društvu i otežati integraciju muslimanske zajednice. Transparentnost istraga i izbjegavanje neutemeljenih optužbi su od suštinske važnosti, kako bi se spriječile dugoročne negativne posljedice. Kada se islam i muslimani neopravdano stavljaju u negativan kontekst kroz medijske narative i političke diskurse, potrebno je preduzeti konkretne korake kako bi se osigurala objektivnost i zaštitila prava muslimanske zajednice - stava je Korajlić.

Dodaje da je u ovakvim slučajevima nužna aktivna komunikacija s medijima i institucijama. 

- Na senzacionalističke tvrdnje treba odgovoriti činjenicama. Važno je naglasiti potrebu za profesionalnim istraživanjem i izbjegavanjem paušalnog povezivanja islama s bilo kakvim prijetnjama. Također, kriminalistički i sigurnosni eksperti mogu doprinijeti razbijanju stereotipa i naglasiti da ovakvi incidenti moraju biti analizirani nepristrano - kaže Korajlić.

Potcrtava da je potrebno dokumentovati i prijavljivati slučajeve u kojima se islam neopravdano povezuje sa zločinima bez dokaza.

- Ukoliko su mediji prenijeli dezinformacije, potrebno je tražiti ispravke i odgovornost za širenje netačnih narativa. Organizirati tribine, predavanja i panele o ulozi medija u oblikovanju javnog mnijenja te kako razlikovati dezinformacije od činjenica – kaže Korajlić, koji je i šef Odsjeka sigurnosti CEPS Kiseljak.

Dodaje da bi muslimanske zajednice i stručnjaci iz oblasti sigurnosti trebali uzeti učešće u sigurnosnim debatama kako bi se izbjeglo da se o njima govori bez njihovog prisustva.

- Za uspješno rješavanje ovog problema, potrebno je kontinuirano djelovati proaktivno – ne samo reagirati kada se pojavi negativan narativ već strateški raditi na dugoročnim rješenjima kroz komunikaciju, edukaciju, pravnu zaštitu i sigurnosnu saradnju. Time, ne samo da se štiti muslimanska zajednica od neosnovanih optužbi već se i doprinosi jačanju društvene kohezije i objektivnijem pristupu sigurnosnim pitanjima - kaže Korajlić.

Ističe kako udruženja i organizacije koje se bore protiv diskriminacije mogu biti ključni saveznici u borbi protiv islamofobije. Umjesto jednostranog optuživanja, potrebno je, dodaje, ukazati da sigurnosne prijetnje dolaze iz različitih izvora, uključujući i ekstremističke grupe koje ne pripadaju islamu

Također, Korajlić je stava da bi muslimanska zajednica trebala biti otvorena za dijalog i prisutna u sredinama koje su zatvorene i manje pristupačne.

- Umjesto da medije vidi kao protivnike, muslimanska zajednica ih treba percipirati kao partnere u širenju tačnih i objektivnih informacija. Zatvorenost i izolacija pojedinaca i grupa unutar muslimanske zajednice mogu dovesti do još veće stigmatizacije, čime se ne postiže nikakav pozitivan efekat – stava je Korajlić.

Potcrtava i da muslimanska zajednica ne smije ostati nijema pred nepravdom te da njen odgovor mora biti zasnovan na činjenicama, profesionalnosti i strateškoj komunikaciji.

- Stavljanje muslimanske zajednice u ovaj kontekst u Republici Hrvatskoj, od strane nedobronamjernih, može škoditi dobrim odnosima između muslimanske zajednice i Republike Hrvatske! Po mom mišljenju, muslimanska zajednica ima pozitivan i dobronamjeran tretman od institucija u Republici Hrvatskoj! Možda to nekome smeta – ocijenio je na kraju profesor Korajlić.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)