Jesenja žetva i sjetva na vakufskim parcelama Medžlisa Bijeljina: Poljoprivreda je težak ali plemenit posao

Jesenja žetva kukuruza donijela je dodatne brige na vakufskim parcelama u Medžlisu Islamske zajednice Bijeljina, gdje visoka vlažnost uslijed obilnih padavina i niska tržišna cijena prijete da ponište uloženi trud.

Ali, kako je u razgovoru za portal Preporod.info kazao predsjednik Medžlisa Bijeljina Emir Musli, žetva se mora privesti kraju, bez obzira na slabe prinose.

– Opšta slika nije svijetla, ljudi imaju jako niske prinose i konačno svi zaključuju da se kukuruz više ne isplati uzgajati bez zalivanja. U tom pravcu i mi razmišljamo. Ove sezone, naši prinosi se kreću, za sada, između  tri i pet tona prosječno po hektaru, što je oko 50% manje od očekivanog prinosa i dovoljno je da pokrije troškove – pojasnio je Musli.

Istakao je da su, uprkos slabom prinosu, zadovoljni postignutim, zahvaljujući izboru parcela i solidnoj agrotehnici.

^{Emir Musli, predsjednik Medžlisa Bijeljina (Foto: Arhiv)}

– Poljoprivreda je takva i uvijek nosi takvu dozu rizika – dodao je Musli.

Jesen je vrijeme za žetvu ali i za sjetvu i u Medžlisu Bijeljina vrijedno rade na parcelama kako bi na vrijeme zasijali pšenicu i ječam, žitarice koje su ove godine donijele najbolje prinose.

– Ljetos smo imali prosječne prinose ječma i pšenice – oko sedam tona po hektaru, što je vrlo dobar prosjek, jer bi osam tona bilo odlično za naše uslove. U tom smislu, planiramo zasijati pšenicom i ječmom oko dvije trećine parcela koje obrađujemo – istakao je Musli.

Poljoprivreda nosi određenu dozu rizika, ali kako poručuju iz Medžlisa Bijeljina, proizvodnja na vakufskim parcelama se nastavlja.

Neke sorte, kao što je soja, ne planiraju sijati jer ne daju najbolje rezultate u Semberiji, dok će za druge sorte pronaći rješenja koja bi donijela bolje prinose.

– Za kukuruz ćemo pokušati naći rješenje zalivanjem kap po kap, što je dodatno ulaganje i provjerit ćemo koliko se isplati. Također, razmišljamo o projektu zasada lješnjaka, badema i oraha, i za to planiramo jednu od vakufskih parcela. To je projekat za budućnost i nećemo ga moći realizirati bez dodatne podrške – kazao je u razgovoru za portal Preporod.info Musli.

Poljoprivreda je segment koji Medžlisu Bijeljina omogućava dodatne prihode i stabilnost budžeta Medžlisa koji je povratnički i godinama opterećen obnovom uništene infrastrukture, devet džamija i isto toliko vakufskih kuća.

– Poljoprivreda je težak ali plemenit posao i mi od njega ne odustajemo – poručio je na kraju Musli.

Obradom vakufskih parcela na plodnim poljima Semberije naša se bosanska zemlja čuva od propadanja i daje novu vrijednost.

Upravo su dva semberijska medžlisa – Bijeljina i Janja – svijetli primjer kako se vrijednim radom na poljima potiče razvoj lokalne zajednice, ali i finansira rad povratničkih džemata.

(Omer Kavazović/Preporod.info)