Ništa od popisa ni 2025. godine: Može li EU pregovarati s državom koja ne zna ni broj stanovnika?

Iako je od posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini prošlo 12 godina, ne nazire se kada će biti održan novi.

Sudeći po trenutnoj situaciji, to se neće dogoditi ni 2025. godine.

Posljednji popis u našoj zemlji urađen je 2013, a na njega se čekalo 22 godine. Novi je, po pravilu, trebao biti već realizovan, kada su to uradile zemlje regije.

Jer, popis stanovništva provodi se se u okviru redovitog desetogodišnjeg ciklusa u svim članicama Evropske unije. Taj ritam su pratile i države zapadnog Balkana koje nisu članice EU, sve osim Bosne i Hercegovine.

Prema tome, popis u Bosni i Hercegovini trebao je biti obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na "sreću" nadležnih, to pitanje se nije pokrenulo zbog pandemije korona virusa. Nije proveden ni 2023. godine, a neće ni 2025.

Kada se u obzir uzme činjenica da pripreme za popis oduzmu i do dvije godine dana, sasvim je jasno da popisa nema do 2026. ili 2027.godine!

Da nećemo znati koliko nas je 12 godina nakon posljednjeg popisa stanovništva jasno se vidi iz odgovora Ministarstva finasija i trezora BiH, odakle su nam rekli da u budžetu nisu planirana sredstva za to. A, da bi se popis proveo, potrebno je osigurati 44 miliona KM, koliko je koštao prošli popis stanovništva u našoj državi.

- Agencija za statistiku BiH u svom budžetskom zahtjevu nije planirala sredstva za popis stanovništva - kazala je za Preporod.info Sanja Jokić, sekretar Ministarstva finansija i trezora BiH.

Tragom ovog odgovora, pojašnjenja smo potražili u Agenciji za statistiku BiH, jer je za sada poznato da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. No, iz tri agencije za statistiku (BiH, RS i FBiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

- Agencija za statistiku BiH, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinira planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija podrazumijeva poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, uključujući Anekse 7 i 10 Sporazuma. Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH, Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još uvijek nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa - naveli su iz Agencije za Preporod.info.

Pojašnjavaju da praksa pokazuje da se Zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To uključuje definiranje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata.

- Probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja. Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata, zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona. Ovo je bio slučaj i s prethodnim popisom u Bosni i Hercegovini - dodali su.

Navode da je popis "najsloženije statističko istraživanje" i da organizacijski, metodološki, kadrovski i finansijski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se, neminovno, odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH.

- Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja trebaju biti testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa. Također, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela. Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi, BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva. U ovom trenutku ne raspolažemo drugim informacija u vezi s novim popisom stanovništva u BiH - ističu iz Agencije za statistiku BiH.

Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni u Agenciji za statistiku BiH!

Neprovođenje popisa ima negativne posljedice za BiH, prije svega, zato što se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima. Treba istaći i da je Evropska komisija (EK) zatražila od BiH da, uz realizaciju 14 prioriteta na putu prema Evropskoj uniji (EU), preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

Podsjećamo, u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU, iz maja 2019. godine, naglašeno je da su posebna pažnja i značajni napori potrebni u područjima u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi u ranoj fazi pripremljenosti, između ostalog, i na području statistike

. Šire i jasnije obrazloženje u vezi s tim izneseno je i u pratećem dokumentu Mišljenja EK, Analitičkom izvještaju, gdje je naglašeno da su "pripreme u oblasti statistike u ranoj fazi", da statistički uredi imaju ograničene kapacitete i da se "suočavaju sa sve većim brojem zahtjeva za statističkim podacima, kako BiH dalje napreduje na putu evropskih integracija".

U tom smislu, u Analitičkom izvještaju BiH nalagalo se da se definiše NUTS III regije i da se pripremi za sljedeći popis stanovništva u 2020, odnosno 2021. godini.

U Izvještaju je navedeno da BiH treba posebno preduzeti tri koraka: usvojiti glavni plan za izradu nacionalnih računa za BiH, provoditi anketu o radnoj snazi na tromjesečnoj osnovi, usvojiti metodologiju, odrediti odgovornosti i budžetske elemente budućeg popisa poljoprivrednih gospodarstava te usvojiti plan za pripremu narednog popisa stanovništva u 2020/2021. godini.

Da se stvari nisu pomakle naprijed, svjedoči i Paket proširenja za 2023. godinu. U poglavlju 18, "Statistika", u izvještaju o BiH, kao i prije četiri godine, još jednom je konstatovano da je naša zemlja i dalje "u ranoj fazi priprema u oblasti statistike" te da je "ograničen napredak ostvaren uglavnom u kvalitetu statistike državnih finansija".

U nastavku, naglašava se da bi se u narednoj godini trebao usvojiti master plan za izradu nacionalnih računa i metodologiju, zatim odgovornost i finansiranje za naredni poljoprivredni popis, mapa puta za pripremu narednog popisa stanovništva te intenzivirati upotreba administrativnih izvora podataka, uključujući uspostavljanje sveobuhvatnog i pouzdanog državnog statističkog poslovnog registra.

Ušli smo u 2025. godinu. Niko ne zna koliko nas je, pa čak ni oni koji pričaju da usvajaju zakone na evropskom putu i da smo sve bliže EU porodici.

Ono što je sigurno jeste da brojke naroda ne odgovaraju politici, što je jedan od ključnih razloga izostanka popisa stanovništva.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto) te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).

(Amina Nuhanović/Preporod.info)