Ko je dozvolio obilježavanje Dana Vosjke Srbije u Sarajevu?

U Bosni i Hercegovini odjeknula je informacija da Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini 13. februara organizuje obilježavanje Dana državnosti Srbije i Dana Vojske Srbije u sarajevskom hotelu Hills na Ilidži.

Pozivnice su već upućenim gostima, a kako je navedeno, događaj će biti održan od 18.00 do 20.00 sati.

Pozivnice su dobili ambasadori i druge diplomate u Bosni i Hercegovini, a potpisao ih je ambasador Srbije u BiH Ivan Todorov, uz kojeg će kao domaćin prisustvovati i Milan Dulanović, izaslanik odbrane Republike Srbije u BiH.

Dan državnosti Srbije obilježava se 15. februara, poznat i kao "Sretenje", u znak sjećanja na podizanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine. Vojska Srbije proslavlja svoj praznik 23. aprila, u spomen na dan kada je 1815. godine podignut Drugi srpski ustanak, koji je bio prekretnica u stvaranju moderne srpske države i vojske.

No, cijela priča sporna je iz više razloga.

Naime, na tzv. svesrpskom saboru, održanom u junu prošle godine, dogovoreno je da se Dan državnosti Srbije obilježava i kao dan "državnosti" bosanskohercegovačkog entiteta RS. Ova odluka daje dodatni kontekst predstojećem događaju, posebno u svjetlu naglašenog vojnog aspekta i uloge Srbije, odnosno njene vojske, tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", u prvoj reakciji za Preporod.info kaže da nije upoznata s detaljima ove, kako kaže, ako je istinita vijest, sramotne informacije.

- Sramota. Šta reći na takvu vijest. Ja još nisam vidjela pozivnicu, ali ako je istina, to je skandal. U Bosni i Hercegovini samo se može obilježavati Dan Armije Republike BiH. Ovdje, u BiH,  za Vojsku Republike Srbije nema mjesta. Njihovi vojnici su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvati, postoje presude. Pitanje je ko je to dozvolio? - kaže Hotić.

Preporod.info podsjeća na nepobitne činjenice, presude Suda u Hagu o agresiji Srbije na Bosnu i Hercegovinu.

Međunarodni sud u Hagu donio je presudu DuškuTadiću, ratnom čelniku Srpske demokratske stranke u prijedorskom naselju Kozarac. Tadić, koji je 1994. godine uhapšen u Njemačkoj, bio je optužen da je, tokom napada na Kozarac u maju 1992. godine, učestvovao u sakupljanju i prisilnom premještanju civila u zatočeničke logore, zatim u fizičkom i seksualnom zlostavljanju, te na koncu u ubistvu više zatočenika. Tadić je osuđen na 20 godina zatvora.

Donesena je i presuda Radoslavu Brđaninu, bivšem političkom vođi "Autonomne regije Krajina" (ARK), koji je osuđen na 30 godine zatvora.

Proglašen je krivim za zločine koji uključuju progone, mučenje, deportacije i prisilno premještanje, počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini, a naročito u ARK tokom 1992. godine. Radoslav Brđanin je optužen za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine u vezi sa zločinima koje su snage bosanskih Srba počinile u 13 općina u sastavu Autonomne regije Krajina, od aprila do decembra 1992. godine.

Haški sud je pravosnažno osudio bivše rukovodioce Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, Jovicu Stanišića i Franka Simatovića na po 15 godina zatvora za udruženi zločinački poduhvat u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.

Ova presuda obuhvate i učešće od bivšeg predsjednika SRJ i Srbije Slobodana Miloševića, do ratnog zločinca i bivšeg predsjednik RS Radovana Karadžića.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)